Komisiju za lijekove čine po sedam članova imenovanih od entitetskih ministarstava zdravstva te jednog iz Distrikta Brčko. Odluka članova komisije iz Federacije BiH je vjerovatno argumentirana stavovima Evropske agencije za farmakologiju, a kako nezvanično saznajemo glasalo se u skladu s uputama resornog ministra.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva donosi odluke o registraciji lijekova proizvedenih u našoj zemlji i van nje, što je osnov za stavljanje nekog lijeka u promet.
Zanimljivo je da je riječ biosimilarima, lijekovima koji su aktuelni zadnjih godina. Oni su slični biološkim lijekovima, imaju slična dejstva kao originalni biološki lijekovi, ali nemaju identičnu hemijsku strukturu. Njihova cijena je daleko povoljnija, jeftiniji su oko 30 posto od originalnih bioloških lijekova.
U konkretnom slučaju kompanija iz Bijeljine tražila je registraciju dva lijeka iz Rusije, a procijene su da bi uvoz lijekova iz ove zemlje u RS-u značio i uštedu od šest miliona KM godišnje. Nadležne u Republici Srpskoj začudili su glasovi protiv i članova komisije iz redova HDZ-a.
Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, za Klix.ba kaže kako pomenuta odluka nije konačna, a komisija za lijekova je tražila dodatno mišljenje eksperta te će se nakon toga donijeti konačna odluka.
“Nadam se da će odluka biti pozitivna te da će nakon nje direktor Agencije će u skladu sa zakonom donijeti odluku o registraciji tog lijeka u BiH. Tih lijekova kod nas nema, a kako nismo članica ne moramo striktno slijediti stavove Evropske agencije za farmakologiju, iako se naša legislativa usklađuje s tim standardima”, izjavio je Prodanović naglasivši kako u našoj zemlji osim lijekova iz EU su prisutni i ljekovi iz Turske, već neki iz Rusije koji su uvezeni kao interventni uvoz.
On kaže kako je cilj ruskog proizvođača da se lijek registruje te kako na tržištu već postoji inzulin iz Poljske proizveden prije nego je ova zemlja postala član EU i koji nema odobrenje Evropske agencije za farmakologiju, kao i tzv. vakcina protiv raka proizvedena na Kubi.
“Ne mogu reći koji su stvarni razlozi za ovakvu odluku, često je riječ o različitim lobijima, a proizvođači iz zapadnih zemalja željeli bi se zaštiti konkurencije iz ostalih zemalja. Tim više ako su ti lijekovi jeftiniji i kod nas bi imali privilegovan položaj na tržištu”, zaključio je Prodanović.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva donosi odluke o registraciji lijekova proizvedenih u našoj zemlji i van nje, što je osnov za stavljanje nekog lijeka u promet.
Zanimljivo je da je riječ biosimilarima, lijekovima koji su aktuelni zadnjih godina. Oni su slični biološkim lijekovima, imaju slična dejstva kao originalni biološki lijekovi, ali nemaju identičnu hemijsku strukturu. Njihova cijena je daleko povoljnija, jeftiniji su oko 30 posto od originalnih bioloških lijekova.
U konkretnom slučaju kompanija iz Bijeljine tražila je registraciju dva lijeka iz Rusije, a procijene su da bi uvoz lijekova iz ove zemlje u RS-u značio i uštedu od šest miliona KM godišnje. Nadležne u Republici Srpskoj začudili su glasovi protiv i članova komisije iz redova HDZ-a.
Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, za Klix.ba kaže kako pomenuta odluka nije konačna, a komisija za lijekova je tražila dodatno mišljenje eksperta te će se nakon toga donijeti konačna odluka.
“Nadam se da će odluka biti pozitivna te da će nakon nje direktor Agencije će u skladu sa zakonom donijeti odluku o registraciji tog lijeka u BiH. Tih lijekova kod nas nema, a kako nismo članica ne moramo striktno slijediti stavove Evropske agencije za farmakologiju, iako se naša legislativa usklađuje s tim standardima”, izjavio je Prodanović naglasivši kako u našoj zemlji osim lijekova iz EU su prisutni i ljekovi iz Turske, već neki iz Rusije koji su uvezeni kao interventni uvoz.
On kaže kako je cilj ruskog proizvođača da se lijek registruje te kako na tržištu već postoji inzulin iz Poljske proizveden prije nego je ova zemlja postala član EU i koji nema odobrenje Evropske agencije za farmakologiju, kao i tzv. vakcina protiv raka proizvedena na Kubi.
“Ne mogu reći koji su stvarni razlozi za ovakvu odluku, često je riječ o različitim lobijima, a proizvođači iz zapadnih zemalja željeli bi se zaštiti konkurencije iz ostalih zemalja. Tim više ako su ti lijekovi jeftiniji i kod nas bi imali privilegovan položaj na tržištu”, zaključio je Prodanović.
klix.ba/zosradio.ba
