Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i
Hercegovini u decembru 2018. godine iznosila je 906 KM. To je prvi put da je
prosječna plata u zemlji iznosila preko 900 KM, što je već tada građanima dalo
nadu da će u narednom periodu doći do značajnijeg porasta primanja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna
mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini za septembar 2019. godine
iznosila je 916 KM, što je za 39 KM više u odnosu na isti mjesec prošle godine,
te 131 KM više u odnosu na prosječnu platu od prije deset godina kada je
iznosila 785 KM.
Prema tome, podaci Agencije za statistiku BiH su pokazali da
je tokom posljednje decenije prosječna mjesečna plata rasla oko 13 KM na
godišnjem nivou.
Međutim, nedavno su se pojavile tvrdnje kako će u narednom
periodu, prvenstveno zbog sve izraženijeg odlaska ljudi iz BiH, posebno mladih,
kao i drugih ekonomskih i socijalnih faktora, doći do naglog povećanja plata.
Savez samostalnih sindikata BiH pokrenuo je u novembru ove
godine i kampanju u kojoj će od Vlade Federacije tražiti donošenje zakona,
prema kojem bi minimalna, odnosno zagarantirana plata bila 1.000 maraka. Prema
anketi Saveza, 53,4 odsto osoba od 18 do 45 godina je kazalo da bi odlučili
ostati u BiH ako bi najniža plata bila 1.000 KM.
Međunarodni ekspert za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić je o
utiecaju odlaska ljudi na ekonomska kretanja u zemlji, kazao da su u početku
ljudi, posebno mladi, napuštali Bosnu i Hercegovinu ponajviše iz ekonomskih
razloga ali da u posljednje vrijeme odlaze prvenstveno zbog političke
situacije.
“Jedan od razloga je ekonomski, jer primanja nisu toliko
visoka, posebno za kvalifikovanu radnu snagu. Drugi razlog je politički,
odnosno nestabilnost, i treći je korupcija. U početku je to bio više ekonomski
razlog, a u zadnje vrijeme odlaze i ljudi koji imaju dobre plate i koji su
zaposleni. Tako da ovaj drugi elemenat, a to je politička nestabilnost i visoka
korupcija postaju dominantan razlog za odlazak ljudi, posebno kvalifikovane
radne snage“, rekao je Hurtić, dodajući ipak da se u narednom periodu ne treba
očekivati neki drastični porast plata u BiH, uprkos odlasku ljudi iz zemlje.
“Vrlo se teško može ekonomski djelovati na nekom drastičnom
povećanju plate koje bi moglo zadovoljiti interes ljudi da ostanu jer u svakom
slučaju, Njemačka i zemlje u koje odlaze, nude plate koje mi ovdje teško možemo
ponuditi“, rekao je ovaj ekonomski stručnjak, istakavši da radnici u BiH, u
konačnici, pristaju na plate koje im se nude na tržištu rada.
“Poslodavac će na kraju platiti platu koju dogovori sa
radnikom, a radnik će raditi za onu platu na koju pristane da radi. Nisam
protiv utvrđivanja minimalne cijene rade, ali sam protiv futurističkog načina
određivanja cijene rada kao što to rade neki“, kazao je Hurtić te istakao da su
izjave kako će zagarantirana plata uskoro biti 1.000 maraka čiste manipulacije.
Prema njegovom mišljenju, odlučnija i efikasnija borba
protiv korupcije svih u BiH vodila bi manjem odlasku ljudi u ekonomski
razvijenije države.
“Trend migracija je veoma prisutan na ovom području i bit će
prisutan i dalje, a to će imati negativne posljedice po našu ekonomiju, posebno
za penzioni fond koji zahtijeva stabilnu i mladu radnu snagu da bi se penzije
mogle isplaćivati“, kazao je Hurtić te dodao da poseban problem predstavlja i
činjenica da u BiH i ne postoji veoma kvalifikovana radna snaga kao što se to
obično kaže, podsjetivši da su nedavni rezultati međunarodnog PISA testiranja
najbolje pokazali stanje u bh. obrazovanju.
“Problem je i što su se u našem sistemu obrazovanja pojavili
fakulteti koji ne nude znanje nego samo uzimaju novac i proizvode diplome koje
nemaju nikakvu vrijednost. Naše osnovno obrazovanje i srednje ozbrazovanje
imaju velike probleme. Radi se po zastarjelom sistemu koji ne nudi nova znanja.
Trendovi u obrazovanju se ne prate, a sistem vode nekompetentni ljudi“, rekao
je Hurtić, što, kako je zaključio, na kraju ima negativne posljedice i na
ekonomiju i privredu cijele zemlje.
