Ekonomski stručnjaci u našoj zemlji saglasni su da se ne
smije dizati trenutna stopa PDV-a od 17 posto, jer bi to ugrozilo skromne
budžete građana.
Svako malo u Bosni i Hercegovini neko pokrene pitanje
povećanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV). Prije nekoliko dana je
državni poslanik Demokratske fronte Dženan Đonlagić postavio pitanje kandidatu
za predsjedavajućeg Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji da li bi podržao
eventualno povećanje stope PDV-a, koje trenutno u našoj zemlji iznosi 17 posto.
Predloženi mandatar je kazao kako je spreman podržati
povećanje visine poreza na dodanu vrijednost, ali samo pod jednim uslovom.
Neuvjerljive poruke
– Podržao bih takav prijedlog samo ako će se ta sredstva
vratiti direktno privredi kroz sistem doprinosa, odgovorio je Tegeltija.
Građani naše zemlje strahuju da bi se povećanjem PDV-a na 19
posto naglo povećale cijene brojnih namirnica, pogotovo onih osnovnih. Pritom
napominju kako većina građana koji rade prima minimalne plate, te da njima
svako poskupljenje teško pada i predstavlja udar na kućni budžet.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) izradila je novi
nacrt Zakona o PDV-u. Iz Uprave podsjećaju da je trenutni zakon u primjeni od
1. januara 2006. godine, te da od tada nije bilo izmjena. U međuvremenu se,
kažu, Direktiva EU mijenjala, pa se javila potreba da i BiH uskladi svoj propis
sa pravnom stečevinom Unije zbog procesa integracija.
– U nacrt novog Zakona o PDV-u ugradili smo sve ono što
Direktiva propisuje, ali se nismo doticali stopa. Naravno da će UIO
primjenjivati onakvo zakonsko rješenje kako bude na kraju usvojeno u Parlamentu
BiH. U slučaju uvođenja više stopa, bilo bi potrebno minimalno šest mjeseci da
UIO bude u potpunosti spreman. To podrazumijeva izmjenu poreske aplikacije i
dodatne obuke. Naravno, to vrijeme je potrebno i poreskim obveznicima, koji će
morati da prilagođavaju svoja softverska rješenja koja prate njihov rad, kazali
su nam iz UIOBiH.
ŠAIN: NEMAMO ADEKVATNIH POKAZATELJA
Ekonomski stručnjaci u našoj zemlji su saglasni – PDV ne
treba povećavati.
– Otkako je donesen Zakon o PDV-u, priča se o tome da li je
korektan i poticajan. Tih priča je uvijek bilo i biće ih. U Bosni i Hercegovini
je pravi problem što mi nemamo analizu efekata ovog zakona o PDV-u, njegovim
reperkusijama i šta bi faktički značilo povećanje ili smanjenje PDV-a ili o
uvođenju diferencijalne stope. Pedantne analize nemamo zato što naše entitetske
statistike nisu metodološki usaglašene i nemamo prave statističke podatke,
ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain.
On konstatuje kako priča da bi novac od povećanja PDV-a išao
za rasterećenje privrede nije uvjerljiva do kraja.
– Ako bi došlo do povećanja PDV-a, sigurno bi građani to
osjetili, jer bi dobar dio proizvoda i usluga poskupio, a što bi bio dodatni
teret za ionako loš standard života građana, dodaje Šain.
Njegov kolega Anto Domazet smatra da je najrazumnije
rješenje pristupiti fiskalnoj devalvaciji, odnosno smanjenju poreza i doprinosa
koji imaju karakter direktnih poreza.
– Pravi efekat fiskalne devalvacije bi trebao biti u
pokretanju ekonomskog rasta i povećanju zaposlenosti kroz već proširenu
osnovicu za oporezivanje. To bi trebalo da stvori neutralan efekat. Dakle,
onoliko koliko je smanjeno opterećenje na plaće i dohotke, toliko bi trebao da
bude povećan obim zapošljavanja i stvaranja dohotka, tako da javni prihodi po
tom osnovu ostaju nepromijenjeni, podvlači Domazet.
DOMAZET: PDV SE NE SMIJE DIRATI/SENAD GUBELIĆ
Ističe kako je oštro protiv posezanja za rastom PDV-a, čak
je i protiv uvođenja diferencirane stope.
– PDV uvijek najviše plaćaju najsiromašniji. Posezanje za
PDV-om je stvaranje novih rastućih socijalnih nepravdi. Ljudi sa niskim
dohotkom plaćaju najviše poreze. Diferencirana stopa s jedne strane zvuči
lijepo, kada se kaže da bi išao manji porez na pelene, lijekove, dječiju
odjeću… Međutim, postoje dvije zamke. Proizvode sa diferenciranim stopama
koriste i oni sa višim dohotkom. Ako mlijeko rasteretite sa porezom, veći ćete
efekat postići kod dijela društva sa većim dohotkom, jer oni više troše
mlijeka. Voditi socijalnu politiku preko PDV-a nije dobro i nigdje nema dokaza
da je to dobro, potcrtava Domazet.
Siromašna zemlja
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je bilo kakvo
poskupljenje u ovom trenutku na ovako tanke novčanike građana nedopustivo.
– Ako vlasti misle rasteretiti privredu, onda treba, prije
svega, da vide koliki su troškovi napravljeni na račun velikih doprinosa koji
se moraju platiti na isplaćene plate. Tih 65 posto doprinosa je nedopustivo
visok iznos. Fondovi će ostati na istom i bez povećanja PDV-a. Smisao
rasterećenja privrede nije da se taj teret ne prenese na sve građane u Bosni i
Hercegovini, nego da se smanji javna potrošnja koja predstavlja, između
ostalog, i najnovije audije u kojima se ti koji govore o rasterećenju privrede
vrlo komforno voze na teret građana, jasan je Pavlović.
Kada je riječ o diferenciranoj stopi, on je mišljenja da
BiH treba imati više stopa.
PAVLOVIĆ: SMANJITI JAVNU POTROŠNJU
– Kada govorimo o diferenciranoj stopi, onda se podrazumijeva
da imamo niže stope za esencijalne potrebe građana, a višu za luksuz. Ako
hoćemo da budemo socijalno brižna država, moramo imati tri stope, kao što u
nekim evropskim zemljama to imamo. Nažalost, nikada nisu usvojeni studija i
prijedlozi koje je dala omladinska organizacija Kult, a koja je uradila
dubinsku analizu PDV-a u zemljama okruženja i predložila izmjene u BiH.
Međutim, njihova studija je eliminisana bez da je proslijeđena u Savjet
ministara. To što Evropska unija savjetuje jedinstvenu stopu, to oni ne mogu
reći da je važeći princip za Bosnu i Hercegovinu, jer se radi o siromašnoj
zemlji, a ne bogatoj kao što je Njemačka ili Holandija, zaključuje Pavlović.
oslobodjenje.ba/zosradio.ba
