Iseljeništvo iz BiH ima ogroman ljudski, ekonomski i
socijalni kapital koji je spreman pomoći razvoju BiH. S obzirom na rastući
trend odlaska stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, ukoliko bude sistemski uređen,
prenos znanja može značajno doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine i ublažiti
posljedice “odliva pameti”.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
BiH, van BiH živi oko dva miliona ljudi, što je 56,6 posto u odnosu na ukupan
broj stanovnika u BiH. Najveći broj ljudi porijeklom iz BiH živi u evropskim
zemljama (više od 80%), SAD-u i Kanadi (oko 16%) i Australiji (oko 2,5%),
navedeno je u izvještaju.
Vijeće ministara BiH je još 2012. izdalo preporuku svim institucijama u BiH da
pri izradi strateških dokumenata i drugih propisa uzmu u obzir razvojne resurse
iseljeništva, kako finansijske (novčane doznake, štednju, investicije) tako i
ljudske resurse, a prije godinu je urgirano da se poduzmu aktivnosti na
sistemskom uređenju prijenosa znanja iz iseljeništva u BiH.
Izvan BiH žive brojni stručnjaci
Podaci resornog ministarstva ukazuju na to da izvan BiH žive brojni stručnjaci
različitih profila. Veliki je broj visokokvalifikovanih: 23% posjeduje visoko
obrazovanje, 7% završen magisterij, a 3% doktorat stečen u BiH, dok je 5% s
doktoratom stečenim u zemljama prijema (ističu se Skandinavija, SAD i
Australija). Ipak, odlazak ljudi itekako se osjeti i u ovoj oblasti.
Kada je riječ o novčanim doznakama, dijaspora učestvuje sa 2-3 milijarde KM
godišnje, što je 11-14% BDP-a BiH. Oni gaje veliki interes za investiranje pa
bi 30% njih investiralo kada bi imalo pouzdanog partnera u BiH, a 22% da imaju
tačne i jasne informacije o ulaganju.
Iz dosadašnje saradnje s organizacijama i pojedincima u iseljeništvu može se
zaključiti da u iseljeništvu postoji snažno interesovanje za prijenos znanja u
Bosnu i Hercegovinu, navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Rezultati istraživanja Mapiranja dijaspore potvrđuju da je najveći broj
stručnog kadra u iseljeništvu zainteresovan za doprinos razvoju Bosne i
Hercegovine upravo putem prijenosa znanja i vještina.
Veliki interes za prijenos znanja iz dijaspore u BiH
Prema aktuelnim podacima Sektora za iseljeništvo, do novembra 2019. godine 79
stručnjaka iz iseljeništva, i to iz 16 zemalja, prijavilo se na poziv
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kako bi volonterski učestvovalo
u prijenosu znanja u javni sektor u našoj zemlji.
Među ovim stručnjacima iz Austrije, Australije, Belgije, Danske, Francuske,
Hrvatske, Holandije, Irske, Kanade, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije,
Švedske, Švicarske i Velike Britanije su i predsjednik Evropskog udruženja
plastičnih hirurga dr. Milomir Ninković, jedan od vodećih svjetskih onkologa i
hematologa prof. dr. Benjamin Đulbegović, zatim prof. dr. Ismar Volić sa
Odsjeka za matematiku na Wellesley Collegeu (SAD), kao i evropski zastupnik za
intelektualnu svojinu, specijaliziran za zaštitu računarski implementiranih
izuma mr. Tarik Kapić te jedan od najpoznatijih umjetnika iz BiH u svijetu
Mladen Pikulić i osnivač jedne od vodećih kompanija u tehnologiji,
kounsultiranju i testiranju Quanta Technology dr. Damir Novosel.
Osim prijenosa znanja u javni sektor u BiH, što je projekt na koji se prijavilo
75 institucija iz cijele BiH, Ministarstvo radi i na prijenosu znanja u
privatni sektor kroz mentorstvo dijaspore. Na ovaj način u proteklom periodu
podržana su 34 poslovna subjekta, a 127 osoba primilo je potrebne vještine i
znanja iz dijaspore ili posredstvom dijaspore. Kroz ovu podršku otvoreno je 69
radnih mjesta, a očekuje se da će se otvoriti još najmanje 30 radnih mjesta do
kraja projekta. Na ovaj način pružena je podrška subjektima koji posluju u
sektorima prerađivačke industrije (prerada drveta, metala i hrane, tekstilna
industrija) i informacionih tehnologija.
Uz pomoć dijaspore do novih radnih mjesta
BiH je zemlja s najnižim poreskim stopama u okruženju i Evropi, što je jedna od
prednosti ulaganja u našu zemlju, a posebno u sektorima kao što su: IT, metalna
i drvna industrija, turizam i poljoprivreda.
U okviru podrške investicijama dijaspore, prije svega podršci startup
kompanijama, osnovano je pet takvih kompanija i uz mentorstvo iz dijaspore
osposobljeno 100 mladih budućih poduzetnika. Osiguran je investicijski fond za
dijasporu u iznosu od 1,4 miliona KM za grantove podrške ulaganjima
realiziranim uz saradnju s iseljeništvom. U toku je završna evaluacija za sedam
investicijskih projekata koji će nakon realizirane investicije otvoriti 167
novih radnih mjesta i generisati više od pet miliona KM ukupnih investicija,
navodi se u prezentaciji resornog ministarstva.
Poseban model podrške investiranju predstavljen je u okviru projekta
Diasporainvest (USAID) kojim se daju grant sredstva za investicije
iseljeništva, a u okviru tog projekta primljeno je više od 150 aplikacija
investitora i potencijalnih investitora.
Ministarstvo kao posebno važnu navodi i Bosanskohercegovačko-američku akademiju
nauka i umjetnosti (BHAAAS) koja okuplja oko 320 priznatih stručnjaka u oblasti
medicine, prirodnih nauka, tehničkih, društvenih i humanističkih nauka,
umjetnosti i kulture. Oko 50% članova BHAAAS-a su ljekari i drugi eksperti iz
oblasti medicinskih nauka, a oko 70% su univerzitetski profesori. Godišnji
skupovi “Dani BHAAAS u BiH” su, kako navode, najveći primjer
kolektivnog prijenosa znanja u regiji. Članovi BHAAAS-a dr. Ognjen Gajić i dr.
Emir Festić iz SAD-a putem teleedukacija (online konsultacija) prenose znanje
na Kliniku intenzivne medicine za nehirurške grane Univerzitetsko kliničkog
centra u Banjoj Luci od 2008. godine.
Rezultati rada na lokalnom nivou
U više od 30 jedinica lokalne samouprave u našoj zemlji imenovani su
koordinatori za dijasporu i provode se obuke za rad na vezivanju dijaspore s
lokalnim razvojem. Uspostavljene su ili poboljšane usluge poput e-maticar,
usluge za dijasporu u roku od 48 sati, mobilne aplikacije za usluge u
dijaspori, e-usluge za investitore i sl. Radi se na mapiranju lokalne dijaspore
i izradi registra, a na službenim stranicama izrađene su poddomene za dijasporu
i izrađeni informativni materijali za njihove potrebe.
Među uspješnim projektima ističu se: otvaranje tvornice za preradu metala u
Jajcu gdje je prostor osigurala Općina, a investitor iz dijaspore zaposlio 10
osoba; razvoj i uvođenje kurikuluma za novo strukovno zanimanje u SSŠ u
Posušju, gdje je nabavljena CNC mašina i omogućena praktična nastava, a time i
lakše zapošljavanje; u Ljubuškom je organizovana obuka za članove lokalne
poljoprivredne zadruge (proizvođači krompira) na temu proizvodnje u skladu sa
EU normama te omogućeno umrežavanje pri izvozu; u Nevesinju je organizovana
specijalistička obuka i certificiranje dva specijalistička ljekarska tima od po
šest ljekara u lokalnoj bolnici za obavljanje četiri nova operativna zahvata, a
u Maglaju su organizovane obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručno
osposobljavanje i zapošljavanje u dvije lokalne tekstilne kompanije uz
mentorstvo dijaspore.
Ima još puno posla
Prostora za dalji rad i uključivanje dijaspore u sve pore društva i dalje ima
mnogo, prije svega se to odnosi na uključivanje iseljeništva u društveni i
ekonomski razvoj BiH, ali i podršku mladima u iseljeništvu i njihovo
uključivanje u tokove razvoja naše zemlje.
Među ciljevima koji se nalaze pred bh. institucijama su bolji sistem
koordinacije i razmjene informacija o životnim prilikama u BiH, pravima i
obavezama, statusna pitanja iseljeništva, promocija investiranja, saradnja u
oblasti privrede, nauke, obrazovanja, kulture i drugih oblasti, projekti koji
će doprinijeti očuvanju maternjeg jezika, kulture i identiteta, okupljanju i
udruživanju mladih iz dijaspore i BiH, promocija značaja upisa djece i mladih u
matične knjige u BiH i još mnogo toga.
