Protekla godina je obilježena kao godina reformi i zakona i nije u pozitivnoj mjeri utjecala na privrednike. Zakon o porezu na dobit, novi Zakon o radu, te promjene Pravilnika o porezu na dohodak najviše su pogodili realni sektor.
Sve to je povod bio da se predstavnici tekstilne, kožne i obućarske industrije okupe
danas u Jelahu kako bi zauzeli jedinstvene stavove u vezi nacrta Zakona, a koji direktno utiču na ovu industriju. Treba svakako napomenuti da su sjednici prisustvovali predstavnici ovog sektora iz oba bh. entiteta.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS je za ZOS radio pojasnio kako reformska agenda utiče na ovaj sektor:
“Pa evo to što se tiče reformske agende, ona bi trebala da ima zadaću da napravi bolji privredni ambijent nego što ga sada imamo, prije svega trebalo bi da dođe do smanjenja
oporezivanja rada. Međutim to nam je sve još uvijek u nekim obećanjima, u nekim oblacima, sve što se u stvarnosti dešava su neki novi nameti. Prije svega pred Novu godinu, Federacija je to i ranije uradila, a RS ponovo promijenila Zakon o porezu na dobit, po kojem nismo više oslobođeni za reinvestiranje, odnosno za ona ulaganja koja ulažemo u toku godine u osnovnu djelatnost što je svugdje u svijetu neoporezovano. Mi i dalje
moramo plaćati porez na dobit. Nadalje ono što nam je u najavi, da ćemo u najskorije vrijeme ponovo biti uveden porez na dividendu. Mi smo ga imali, pa ga nismo imali, ali
trenutno imamo naznake da će biti uveden, kod nas kažu deset posto, dok od kolega čujem da je u Federaciji predviđen porez od dvadeset posto na dividendu što je stvarno previše, jer deset posto poreza i još dvadeset posto poreza na dividendu to je 30 posto poreza na dobit što je već na nekom evropskom nivou nekih razvijenih evropskih zemalja.”
Sektor tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini ima tradiciju, iskustvo, dosta dobru kvalificiranu radnu snagu i mogućnost daljeg proširenja proizvodnih kapaciteta. Iskusna i kvalificirana radna snaga, blizina tržišta EU, brze isporuke, duga tradicija i know how su potencijali koji privlače međunarodne kompanije i investitore da dio svog poslovanja prebace u našu zemlju ili u zemlje okruženja prije svega u Srbiju i Makedoniju. Kao segment prerađivačkog sektora, ovo je radno intenzivna i nisko-akumulativna grana industrije koja zapošljava pretežno manje obrazovanu radnu snagu, ali i žensku radnu snagu te na taj način doprinosi ublažavanju problema nezaposlenosti, upravo zbog toga su prosječne plate u ovom sektoru najniže u odnosu na ostale prerađivačke grane industrije. Proizvodnja u BiH je uglavnom bazirana na “lohn” poslovima za inostrane partnere (usluge šivanja, krojenja, dorade, montaže) sa veoma malim učešćem izrade vlastitih gotovih proizvoda i najvećim dijelom je organizovana u malim i srednjim preduzećima (do 250 radnika). Svaki dodatni namet države bi ugrozio ovaj sektor koji, ističem, zapošljava veliki broj radnika – rekao je Haris Sejdić, član uprave KOTEKS-a i direktor Danila S-a, koji je i član Odbora grupacije Tekstil, odjeća, koža, obuća pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Jednoglasna je ocijena iz oba bh.entiteta da se žele sačuvati postojeće firme u sektoru tekstilne, kožarske i obućarske industrije, ali da se mora pravovremeno reagovati kako novi Zakoni ne bi doveli do gašanja postojećih firmi.
”Današnje okupljanje tekstilaca, kožara i obućara BiH je povodom reformi u BiH u oba entiteta. Želimo da ukažemo na neke manjkavosti koje su se pojavile u nacrtima Zakona, prije svega Zakona o doprinosima, zatim Zakona o dohotku i Zakona o porezu na dobit. Zakoni su naravno nužni, trebaju nam, i u osnovi su dobri, međutim neke stvari treba promjeniti kako ne bi firme doveli u veoma nezgodnu situaciju nakon stupanja Zakona na snagu. Prije svega to se ogleda u onemogućavanju firmi da budu više konkurentne na tržištu, jer ukoliko prođu svi nameti koji su predviđeni, firme će biti nekonkuretne, a naši kupci su iz EU uglavnom, i njima je svejedno da li rade u BIH, Srbiji, Makedoniji, znači bilo
kojoj zemlji jugoistočne Evrope, bitno je da oni mogu da dobiju ono što njima treba, znači ono što traže. Ali nama nije svejedno da li će kupci otići u druge zemlje jugoistočne Evrope.” – kazao je Amir Međić, generalni sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće BiH.
Predstavnici iz RS navode da ih posebno zabrinjava, najava da će se oporezovati topli obrok koji se sprema u krugu firme i da će biti svi troškovi tog toplog obroka ukupno oporezovani kao lična primanja.
Džemal Memagić, iz Udruženje tekstila, obuće i kože u Bosni i Hercegovini o pregovorima sa Vladom kaže slijedeće:
”Pa ne znam mi smo dugo s Vladom pregovarali i dogovarali, definitivno nešto je od dogovora bilo, ali većine stvari nije bilo, recimo bili smo dogovorili 80 posto prereferencijalnu stopu, 29 osnovicu, međutim sada je predloženo 40 posto i 65 posto što nas naravno ne zadovoljava, i evo danas smo se sastali da vidimo kako dalje.”
Sa sastanka je odaslana jasna poruka da firmama treba omogućiti da budu konkurentnije kako bi privukle strane kupce i kako bi se sačuvale postojeće firme, što će doprinijeti
većem broju uposlenih, a za što postoje realne pretpostavke.