Površinske vode prostora
Zeničko-dobojskog kantona u hidrografskom smislu pripadaju podslivu rijeke
Bosne. Od ukupne površine podsliva Bosne, koji iznosi 10.783 km2, u Federaciji
BiH se nalazi 7.679 km2, a u ZDK 3.343 km2. S druge strane Zeničko-dobojski
kanton nosi epitet visoko zagađenog kantona, sredine koja nije „najpoželjnija“
za život. Na koji način se organizacije sa ovog područja bore kako bi očuvali
riječne tokove pitali smo između ostalih i ribolovno društvo u
Zavidovićima.
”Što se tiče očuvanja naših rijeka,
rijeka Krivaja pa donekle i Gostović su sačuvane, međutim Bosna ona je samo
zahvaljujući, nažalost neradu pojedinih firmi što se tiče Željezare Zenica ona
je veliki zagađivač bila, sad je i ona malo čišća jer ne radi Željezara, a to
je gro. Vi znate kad Željezara radi, koliko je to zagađenje tako da mi na
rijeci vodimo računa što se tiče tih rijeka i nama je u zadatku da čuvamo
obale, naših rijeka koliko možemo.” – Kazao je Izet Kvakić, član USR
”Krivaja” iz Zavidovića.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
obuhvata radove i mjere za odbranu od poplava, odbranu od leda, zaštitu od
erozije i bujica, borbu protiv suša, kao i otklanjanje posljedica od štetnog
djelovanja istih. Na osnovu Zakona o vodama i Uredbe o vrstama i sadržaju
planova zaštite od štetnog djelovanja voda Kantonalni ministar za
poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu donio je Kantonalni operativni plan
odbrane od poplava. S druge strane zaštita vodenih tokova je jako bitna i u segmentu
očuvanja pitke vode.
”Kada je u pitanju KP Rad Tešanj to je
veoma bitna i značajna stvar obzirom da većinski procenat kada je u pitanju
vodosnabdijevanje odnosno količine vode sa kojima mi raspolažemo i dalje
distribuiramo našim potrošačima dolaze sa izvorišta dakle bunarevi Jelah ili
Jelah polje i to područje, dalji slijed toga je da je to indirektno naslonjeno
na manje riječne tokove odnosno potoke, ali svakako i na rijeku Usoru. Tu je i
vodoizvorište Kraševo, dakle ta dva zajedno vodoizvorišta čine 80-ak posto
ukupno naših raspoloživih količina vode, i s tim u vezi veoma važno, veoma
značajno je da prvenstveno rijeka Usora, što je moguće duže u svom toku, bude
očuvana i sačuvana, od različitih uticaja i zagađenja. Moje lično
mišljenje je da se stvari u nekim segmentima popravljaju, mijenjaju, da li je
to sada rezultat toga da svi zajedno vidimo jasniju sliku da je već krajnje
vrijeme da na svim poljima svi djeluju. Ponavljam i meni i Vama i drugima iz
dostupnih javnih informacija jasno je da godinama unazad Općina ili Kanton
zdvajaju sredstva i radi se na tome, očito je to bilo nedovoljno u smislu
potpunog efekta.” – kazao je Adnan Lihić direktor JKP ”Rad” Tešanj.
Poplave koje su
2014. godine zahvatile BiH i podsliv rijeke Bosne bile su alarm o neophodnosti
zaštitite i uređenja vodotoka. U proteklom periodu na području ZDK urađen je
veći broj regulacija, obaloutvrda, nasipa i pregradnih zidova a cilju
sprečavanja novih poplava na ovom području. Duži regulisani potezi izgrađeni
su: na rijeci Bosni u Zenici, Zavidovićima, Maglaju, Žepču i Kaknju; na rijeci
Krivaji u Zavidovićima i Olovu; na Babinoj rijeci u Zenici; na Kočevi u Zenici;
na Liješnici u Maglaju; na Stavnji u Brezi; na Stupčanici u Olovu; na
Trstionici u Kaknju, te na Tešanjci u Tešnju.
”Prošlo je pet godina i mogu reći da je
puno toga urađeno u tih pet godina ali još uvijek nažalost mogu reći da ima
potreba za nastavkom sanacije. Dio obaloutvrde je završen, kao i zaštita od
novih poplava, ali dio nije urađen i to je ono što općina Maglaj ne može sama
sa svojim budžetom i mogućnostima završiti. Nadamo se pomoći viših nivoa
vlasti, Agencije za sliv rijeke Save i naravno od raznih međunarodnih donatora
koji su učestvovali u sanaciji od 2014. godine. Ali evo nažalost i pored te
ogromne poplave, koja je bila 2014 godine, odnosno stogodišnje poplave, mi smo
imali još dvije poplave koje su dodatno otežale sve te sanacije 2018. godine i
pogotovo ova sada koja je bila 13.maja 2019.godine.” – kazao je između ostalog
Mirsad Mahmutagić, Načelnik općine Maglaj.
Na području općine
Zavidovići istovremeno se radilo na uređenje obala rijeke, a aktuelnim
problemima Općinski načelnik Hašim Mujanović je kazao:
”Prije mog mandata
bilo je nekih projekata, koji se tiču prije svega aktivnosti u saradnji sa Agencijom
sliv rijeke Save, Tu se radilo o 1 ili 3 etape popločavanja ili uređenja korita
rijeke Bosne u samom središtu grada i ja smatram da je to
nedovoljno.”
Jedan od problema kada se govori o
zaštiti vodotoka neke rijeke predstavlja i nelegalna gradnja stambenih ili
privrednih objekata.
”Pa pazite imate nelegalnog vađenja
šljunka i imate nevađenja šljunka tamo gdje bi trebalo. Nekada su ta korita
puno drugačije održavala, odrastao sam pokraj rijeke Bosne i rijeke Jablanice
tako da se kao dijete sjećam kako se to nekad radilo, danas toga nema, ali
pored toga je problem nelegalne gradnje problem sječe šume, sve to utiče na
faktore koji izazivaju pojavu ovih bujičnih rijeka, formiranje rijeka tamo gdje
ih nema u uobičajenom periodu, sve to se dešava u kratkom periodu sa velikim
intenzitetom, i takve bujice su jako razornog karaktera i evo to vidimo i na
rijeci Jablanici, i na rijeci Liješnici kad one dožive te nivoe. Mi zaista puno
ulažemo i na čišćenje korita rijeke Bosne i ostalih rijeka, i evo možete pogledati
u ovom trenutku kakvo je stanje i nizvodno od gradskog mosta i uzvodno. Volio
bih kad bi sama država uradila više sa svoje strane, što se tiče toga, mislim
prije svega i kroz mjere kažnjavanja neodgovornih pojedinaca i subjekata koji
to čine. ” – kazao je Mirsad Mahmutagić, Načelnik Općine Maglaj.
Amira Zukić, rukovodilac gradske
higijene u KJD Maglaj pojašnjava da se trenutno radi na čišćenju priobalnog
područja rijeke Bosne u dužini od 20 kilometara odnosno u okviru općinskih
granica te dodaje:
”U programu
održavanja gradske higijene, predviđeno je da se čisti korito rijeke Bosne što
se tiče općine Maglaj, međutim problem predstavljaju općine koje nisu u svojim
programima predvidjele čišćenje svojih korita, rijeka koje protiču kroz
gradove. Ali često idemo u kombinaciji sa ribarima i lovcima i tako čistimo
korita rijeka, tada angažujemo ljudstvo iz škola i pravimo akcije na čišćenju
grada i priobalnog područja općine Maglaj.”
U sastavu Zeničko-dobojskog kantona se
nalazi 12 općina/gradova i pozicioniran je u centralnom dijelu Bosne
i Hercegovine i to u podslivu rijeke Bosne. Na području ovog Kantona prema
podacima popisa stanovništva iz 2013. godine živi 384.857 stanovnika. To ovaj
Kanton svrstava u najgušće naseljeno područje u Federaciji BiH.
Granice ZDK su ujedno i na jednom dijelu entitetske a ova činjenica je bitna
jer rijeke u ZDK, prema područjima kojima teku, imaju karakter
kantonalnih, međukantonalnih, ali i međuentitetskih vodotoka, što u segmentu
upravljanja vodama nije zanemarujuća činjenica
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda Ministarstva za prostorno
uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
