Ako se posmatra terapijska grupa, onda je najviše novca potrošeno na lijekove za liječenje dijabetesa (antihiperglikemike) – 62,3 miliona KM (10,15 posto), zatim na lijekove koji djeluju na renin – angiotensin sistem – 52,6 miliona KM (8,57 posto), na antineoplastike – 51milion KM (8,31 posto) i na antibakterijske lijekove za sistemsku primjenu – 30,7 milona KM (5,01posto).
Gledano po terapijsko-farmakološkoj grupi, na prvom mjestu su ostali antineoplastici – 47,2 milona KM, zatim slijede insulin i analozi – 40,6, antikoagulansi – 28,1, ACE inhibitori – 22,5 miliona KM. Antidepresivi se nalaze na 20 mjestu sa potrošenih 8,6 miliona KM. Ovi podaci se odnose na promet lijekova u 2017. godini.
Gledajući finansijski, promet antidepresiva iznosi 8,6 miliona KM, što je 1,41 posto ukupnog prometa lijekova, i manje je nego 2016. godine kada je potrošeno 10 miliona maraka (1,61 posto ukupnog prometa). Finansijski je najviše novca utrošeno na lijekove inn-a (internacionalni nezaštićeni naziv) escilatopram (oko 2,4 miliona KM), zatim paroksetin (2 miliona), a slijede ih sertralin (1,67 miliona), te fluoksetin (1,2 miliona KM).
Iako su finansijski vidljiva smanjenja u potrošnji (najviše zahvaljujući regulaciji maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova), gledajući po prodanim pakovanjima lijeka kod većine lijekova se desio porast prodaje, npr. za paroksetin 10% povećanje, escilatopram – 28%, fluoksetin – 9% povećanje, dok je za sertraline zabilježeno smanjene prodaje za 13%. Po broju prodanih pakovanja lijeka dalje ih slijede i drugi antidepresivi: amitriptilin, venlafaksin, maprotilin i dr.
Kod četiri najprodavanija inn-a ukupno je u prometovano 883.136 pakovanja lijeka, dok je gledajući sve antidepresive zajedno prometovano 1,1 milion pakovanja.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da polugodišnji izvještaj za prvu polovinu 2018. nije još urađen, ali redoslijed po potrošnji bilo anatomskih, terapijskih ili farmakoloških grupa se nije znatno mijenjao već nekoliko godina pa se ni sada ne očekuju znatna odstupanja.
Gledano po terapijsko-farmakološkoj grupi, na prvom mjestu su ostali antineoplastici – 47,2 milona KM, zatim slijede insulin i analozi – 40,6, antikoagulansi – 28,1, ACE inhibitori – 22,5 miliona KM. Antidepresivi se nalaze na 20 mjestu sa potrošenih 8,6 miliona KM. Ovi podaci se odnose na promet lijekova u 2017. godini.
Gledajući finansijski, promet antidepresiva iznosi 8,6 miliona KM, što je 1,41 posto ukupnog prometa lijekova, i manje je nego 2016. godine kada je potrošeno 10 miliona maraka (1,61 posto ukupnog prometa). Finansijski je najviše novca utrošeno na lijekove inn-a (internacionalni nezaštićeni naziv) escilatopram (oko 2,4 miliona KM), zatim paroksetin (2 miliona), a slijede ih sertralin (1,67 miliona), te fluoksetin (1,2 miliona KM).
Iako su finansijski vidljiva smanjenja u potrošnji (najviše zahvaljujući regulaciji maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova), gledajući po prodanim pakovanjima lijeka kod većine lijekova se desio porast prodaje, npr. za paroksetin 10% povećanje, escilatopram – 28%, fluoksetin – 9% povećanje, dok je za sertraline zabilježeno smanjene prodaje za 13%. Po broju prodanih pakovanja lijeka dalje ih slijede i drugi antidepresivi: amitriptilin, venlafaksin, maprotilin i dr.
Kod četiri najprodavanija inn-a ukupno je u prometovano 883.136 pakovanja lijeka, dok je gledajući sve antidepresive zajedno prometovano 1,1 milion pakovanja.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da polugodišnji izvještaj za prvu polovinu 2018. nije još urađen, ali redoslijed po potrošnji bilo anatomskih, terapijskih ili farmakoloških grupa se nije znatno mijenjao već nekoliko godina pa se ni sada ne očekuju znatna odstupanja.
zosradio.ba/klix.ba
