Izbjeglička kriza još nije punim kapacitetom pogodila BiH. Procjene govore da veliki val migranata tek trebamo očekivati. Između grčkih otoka i naše zemlje kreće se oko 50.000 očajnika. Na putu za Evropu. Moraju kroz BiH.
Naša zemlja, već se pokazalo, nije spremna da se iznese s ovom krizom. Ujedinjeni narodi, Evropska delegacija u BiH, brojne strane nevladine organizacije spremne su pomoći. Ali nema konkretnog odgovora od bh. vlasti – gdje smjestiti izbjeglice, koliki je sigurnosni rizik, kako pomoći ljudima, ko ih legitimira, koliko ih je već u našoj zemlji, kako ulaze, a kako odlaze iz BiH.
Minska polja
Brojna su pitanja, a odgovora, za sada, nema.
Reporteri „Dnevnog avaza“ bili su na kriznim tačkama, odnosno graničnom pojasu s Crnom Gorom, gdje sve više izbjeglica ulazi. Granične policije BiH i Crne Gore rade zajedno. Patroliraju. Uključeni su i MUP-ovi Bosansko-podrinjskog kantona i Republike Srpske.
Na brdu Trojan, nedaleko od linije razgraničenja, pridružili smo se zajedničkoj patroli bh. graničara Edina Šatare i njegovog crnogorskog kolege Milana Peruničića. Prolazimo kroz naseljena mjesta Dubište, Miljevo, Luke, Čajniče…
– Bilo je grupa. Damo im hrane kad naiđu. Često su i povrijeđeni, izmoreni. Malo se kod nas okrijepe i odoše dalje – svjedoči mještanin Miljeva Milijan Tupeša.Nastavljamo dalje prema Trojanu. Inače, s bh. strane teritorijalna jedinica Hum Granične policije BiH pokriva pojas od 140 kilometara. Ova stanica broji 82 čovjeka. Na Trojanu nas dočekuju Edin i Milan.
– Patrolirat ćemo prema Crnoj Gori šumskim putem. Prije su se kretali cestom i nisu bježali od nas. U posljednje vrijeme situacija se mijenja – govore nam.
– Mogu proći kroz šumu i sići direktno u Čajniče. Jer s ovim kapacitetima i brojem ljudi mi ne možemo svakog migranta ni vidjeti. Problem je što još ima mina – dodaje Milan.
Do sada, nasreću, nije zabilježen nijedan slučaj stradanja.
Nailazi automobil bh. registarskih oznaka.
– Stanite sa strane, molim vas dokumente, otvorite gepek i pokažite sve što imate u automobilu – naređuju graničari.
Slijedi detaljan pregled automobila. Ništa sumnjivo. Za dva sata, koliko smo bili u patroli s graničarima, pretreseno je pet automobila.
Svega se nagledali
– Ovaj put je frekventan. Bilo je slučajeva da povezu izbjeglice iz namjere da im pomognu. Ali to je protivno zakonu. Bilo je izbjeglica koje nam trče u zagrljaj, uzvikuju „help, help“. Isprepadani, povrijeđeni, žuljevi na tabanima. Svega smo se nagledali – objašnjavaju nam graničari.
Kakva je procedura kada pronađu izbjeglice?
– Odmah obavještavamo terenski ured Službe za poslove sa strancima. Oni ih dalje ili šalju natrag u Crnu Goru ili vode u prihvatne centre, legitimiraju i prosljeđuju dalje – kaže Edin Šatara.
Nakon dvosatne patrole ostavljamo policiju da radi svoj posao i vraćamo se u Goražde na Autobusku stanicu. Izbjeglicama je cilj doći do Autobuske stanice, odakle dalje nastavljaju prema Sarajevu.
U trenutku našeg boravka na stanici nismo zatekli nijednog migranta. Admir, konobar lokalne kafane koju otvara u pet ujutro, prepričava nam da ih je znao nalaziti i kako spavaju ispred ulaza. Otvorim, dam im da popiju kafu, čaj, malo se ugriju i odoše dalje – kazuje nam on.
Otkriva i bitan detalj.
– Bilo ih je pitaju me je li ovo Omerova kafana u Goraždu. Ja im u čudu odgovorim da jeste, jer nije mi jasno kako znaju taj podatak. Onda skaču od sreće jer su na pravom putu. To znači da su im oni što su prije njih prošli javili kud trebaju ići. Uvezani su – govori ljubazni konobar.
Prodavač karata na Autobuskoj stanici nam savjetuje da sačekamo jutro.
– Oni se kreću noću, ujutro dođu na prvi autobus za Sarajevo, u šest – kaže.Nova tura
Tada dobivamo dojavu da bi migranata koji su, zaobilazeći granične prijelaze, ušli iz Srbije moglo biti u Višegradu. Dojava je tačna!
Pored tamošnjeg mosta Mehmed-paše Sokolovića zatječemo oko stotinu žena, djece, mlađih muškaraca iz Sirije, Pakistana, Alžira… Sjede na torbama i ćebadi.
– Čekamo prijevoz. Ko ima para ide, ko nema čeka – govori nam na engleskom jeziku mlađa Pakistanka.
Pitamo je koliko.
– 100 maraka – odgovara.
Za nekoliko minuta pojavljuju se dva taksi vozila.
U prvi sjedaju žena i muškarac s troje djece, u drugi dva muškarca, žena i dijete. Kreću put Sarajeva. Pratimo ih.
U Rogatici vozači skidaju taksi table s vozila i nastavljaju dalje. Sve do hotela „Saraj“, na ulazu u Sarajevo. Tu ih ostavljaju i vraćaju se po novu turu. Izbjeglice dolaze do kampa kod Vijećnice, čekajući kartu za dalje…
2.869 ilegalnih migranata
– od početka godine do sada registrirala Služba za poslove sa strancima BiH
Od tog broja:
– 717 iz Sirije
– 530 iz Pakistana
– 300 iz Libije
– 245 iz Afganistana
– 217 iz Irana
– 170 iz Iraka
– po 150 iz Alžira i Palestine
Nisu izbjeglice iz rata?
Činjenica je da se radi o mješovitim migracijama. Najveći broj njih je krenuo prema Evropskoj uniji iz ekonomskih razloga.
– Nisu to izbjeglice iz rata, nego su većinom ljudi koji dolaze iz ekonomskih razloga – rekao je nedavno Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.Nova tura
Tada dobivamo dojavu da bi migranata koji su, zaobilazeći granične prijelaze, ušli iz Srbije moglo biti u Višegradu. Dojava je tačna!
Pored tamošnjeg mosta Mehmed-paše Sokolovića zatječemo oko stotinu žena, djece, mlađih muškaraca iz Sirije, Pakistana, Alžira… Sjede na torbama i ćebadi.
– Čekamo prijevoz. Ko ima para ide, ko nema čeka – govori nam na engleskom jeziku mlađa Pakistanka.
Pitamo je koliko.
– 100 maraka – odgovara.
Za nekoliko minuta pojavljuju se dva taksi vozila.
U prvi sjedaju žena i muškarac s troje djece, u drugi dva muškarca, žena i dijete. Kreću put Sarajeva. Pratimo ih.
U Rogatici vozači skidaju taksi table s vozila i nastavljaju dalje. Sve do hotela „Saraj“, na ulazu u Sarajevo. Tu ih ostavljaju i vraćaju se po novu turu. Izbjeglice dolaze do kampa kod Vijećnice, čekajući kartu za dalje…
2.869 ilegalnih migranata
– od početka godine do sada registrirala Služba za poslove sa strancima BiH
Od tog broja:
– 717 iz Sirije
– 530 iz Pakistana
– 300 iz Libije
– 245 iz Afganistana
– 217 iz Irana
– 170 iz Iraka
– po 150 iz Alžira i Palestine
Nisu izbjeglice iz rata?
Činjenica je da se radi o mješovitim migracijama. Najveći broj njih je krenuo prema Evropskoj uniji iz ekonomskih razloga.
– Nisu to izbjeglice iz rata, nego su većinom ljudi koji dolaze iz ekonomskih razloga – rekao je nedavno Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.
zosradio.ba/http://avaz.ba
