Protjerivanje dizelaša iz nekih evropskih zemalja neće imati loše posljedice po manje razvijene zemlje, među kojima je i BiH, već upravo suprotno. Stručnjaci tvrde da će to podmladiti vozni park, koji sada prosječno iznosi skoro 17 godina.
“Prije svega, neće to ići toliko brzim tempom. U Srbiji se mogu uvesti auta 2001. godišta, odnosno vozila sa motorom EURO 3, a kod nas je minimalna norma EURO 4, odnosno od 2004. godišta. Tako će u Srbiji moći da se uvezu vozila stara 17, a kod nas do 12 godina. To će uticati i na poboljšanje našeg voznog parka i bezbjednost, jer su to vozila oko 2009. godišta, a kod nas je trenutna prosječna starost vozila nekih 16,7 godina”, rekao je Milan Tešić, viši stručni saradnik na poslovima vozila Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.
Čitava priča je pokrenuta kada je Švajcarska zabranila registraciju dizelaša, dok Njemačka želi da zabrani vožnju tih vozila po velikim gradovima. Cilj obje zemlje je zaštita životne sredine. Nakon toga brojni stručnjaci su izašli sa podacima da bi na Balkan u narednom periodu moglo da dođe i do 300.000 auta iz ove dvije zemlje.
Tešić dodaje da će veliki broj tih vozila sigurno završiti na bh. tržištu, ali daleko je to od priče koja je potencirana prethodnih dana kako će sav evropski otpad završiti kod nas. “Činjenica je da će jedan dio auta doći i kod nas, ali prelivaće se to dosta i u region, Rumuniju i druge zemlje. Gledajte, nemamo mi toliko para da pokupujemo sva ta vozila”, kaže on. Džejna S. Mekić, urednik portala mobile.ba, sličnog je mišljenja kao i Tešić.
“Naravno da će ta vozila završiti na Balkanu, pa i u BiH. Ali ista ta vozila smo uvozili i ranije i nije nam to bio problem. Dobar dio tih vozila ima zadovoljavajuće EURO norme, EURO 5 i 2010. su godište. Moguće je da će biti povoljnija vozila i da će ovo biti mogućnost da se starija zamjene i onaj mali napredak desi”, govori Mekićeva. Ona dodaje da će se možda voziti malo bolja vozila, ali da ovakve odluke treba u stvari da forsiraju nabavku novih vozila.
“Problem je što naša kupovna moć nije na nivou Zapada. Dok se na Zapadu nabavljaju električna vozila, kod nas je dizel još u prednosti.S obzirom na našu kupovnu moć, većina će se morati zadovoljiti rabljenim vozilima sa Zapada, naravno, to ne znači da ne treba da mislimo na štetne emisije i zdravlje svojih stanovnika”, zaključuje ona.
Prema zadnjim procjenama svjetskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša i analizama na globalnom nivou, svaki stanovnik BiH emituje 6,1 tonu tonu ugljen-dioksida godišnje, što je pri vrhu svjetske liste.
zosradio/akta.ba
