Šarović je napomenuo da se Hrvatska obavezala na poštivanje SSP-a i njegovim stupanjem na snagu zemlje potpisnice su se obavezale da će ukinuti izvozne carine i takse jednakog učinka u međusobnoj trgovini, kao i da će ukinuti sva količinska ograničenja izvoza. S obzirom na to da se radi o uvođenju necarinskih barijera, Šarović je od Evropske komisije tražio da preduzme mjere i radnje koje će osigurati hitno stavljanje ovakvih mjera van snage.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović ističe da potez Hrvatske nije korektan, niti pošten, jer prilikom potpisivanja sporazuma proizvođače niko nije upozorio da bi se ovakvo nešto moglo desiti.
“Mi moramo podići cijenu i zbog toga nećemo biti konkurentni. Uputit ćemo zahtjev nadležnim institucijama u BiH i tražiti iste mjere koje su oni uveli nama, samo to dolazi u obzir. Znamo za sastanak i upozorit ćemo ih da moraju odgovoriti istim mjerama ili da Hrvatska vrati stvari u prvobitno stanje. U slučaju kontramjera, Hrvatska će biti više oštećena jer više uvozi u BiH nego što mi izvozimo u Hrvatsku. Mi ćemo opet biti u povoljnijem položaju. Već duži period upozoravamo da i mi možemo uvesti zaštitne mjere u sezoni kada je berba naših proizvoda, to nam niko ne zabranjuje, znamo da imamo pravo, ali vlast nema volje da nas zaštiti”, kazao je za Klix.ba Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
Hrvatska smatra da povećanjem naknada za kontrolu uvoznog voća i povrća nije prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju navodeći da nije riječ o vancarinskoj barijeri, nego o naknadama za inspekcijski nadzor, a detaljna kontrola na granicama košta i zahtijeva širi obim posla, kao i veći angažman graničnih inspektora. Tvrde da im je jedini cilj zaštita potrošača.
Ipak, čineći proizvođače iz susjednih zemalja na ovaj način nekonkurentnim, štite svoje proizvođače, na šta imaju pravo.
“Moguće je uvesti zaštitne mjere, ali samo za pojedine proizvode. Recimo, ako uvedemo mjere samo za paradajz, to je nedovoljno. Nije moguće da stavimo rampu na granicu i kažemo da je carina 10 posto dok mi ne prodamo svoje proizvode, to je stroga procedura regulisana SSP-om i na sličan način postupaju susjedne zemlje”, ističe Šarović.
Ipak, susjedne zemlje uvijek uspiju pronaći način da ne prekrše SSP, a da zaštite svoje tržište. BiH uvijek izvuče deblji kraj, ali nikako da pronađe mehanizam da zaštiti domaće proizvođače i izvoznike, a istovremeno nastavlja uvoziti iz susjednih zemalja ne pomišljajući na kontramjere kako bi ispala korektna prema komšijama, a nauštrb privrednika i domaće ekonomije.
