“Pretpostavljam da su naši brojni apeli koje smo uputili građanstvu urodili plodom, tako da mogu reći da imamo pomaka u odnosu na prošlu godinu. Pred nama su vrući dani te ćemo vidjeti kakvo će stanje biti dalje”, rekla je za Klix.ba načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Lejla Kuluglija-Memišević.
Teški dani za djecu, penzionere i trudnice
Visoke dnevne temperature zraka uglavnom teže podnose osobe koje imaju slabije takozvane “kondenzatorne mehanizme”, a to su pedijatrijska i starija populacija te trudnice kao posebna kategorija.
“Obično zbog širenja krvnih sudova te gubitka tečnosti dolazi do pada krvnog pritiska, kolapsnih stanja, vrtoglavica i omaglica. Mlađa populacija, ukoliko je pod fizičkim naporom, izložena je riziku od toplotnih grčeva jer gube elektrolite i vodu”, pojašnjava Kuluglija-Memišević.
Oni koji posjećuju kupališta na otvorenom izloženi su riziku opekotina od sunca prvog i drugog stepena, ali i sunčanice.
No i pored apela da se kretanje i vožnja ograniče od deset do 18 sati, jer su tada najviše temperature zraka, brojni građani upravo u tom vremenskom intervalu moraju biti na otvorenom.
U ovoj grupi su posebno istaknuti građevinski radnici, koji su, između ostalog, pod rizikom od dobijanja sunčanice te toplotnih grčeva.
“Oni koji moraju boraviti na otvorenom potrebno je da oblače svijetlu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala, uz obavezno pokrivanje glave. Za djecu šetnja gradom može biti rizična te je kožu potrebno namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom”, savjetuje naša sagovornica.
Konzumirati dosta vode i čaja
Kuluglija-Memišević preporučuje i konzumiranje dosta tekućine, uglavnom vode i čajeva.
“Za osobe koje nemaju problema s pritiskom i srčanim popuštanjima preporučuje se da popiju od osam do deset čaša vode, a oni koji su izloženi fizičkom naporu, na tu količinu, na svaki sat napora još tri čaše vode”, kaže Kuluglija-Memišević, naglasivši da se u ovim danima ne preporučuje konzumiranje zaslađenih i gaziranih sokova te kafe i energetskih napitaka, jer je riječ o diureticima koji dodatno crpe organizam i prave još veću dehidraciju.
Načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli preporučuje i konzumaciju “laganije hrane”.
“Masno i prženo se ne preporučuje, a konzumacijom sezonskog voća i povrća unosimo dovoljno minerala i tekućine, tako da i na ovaj način hidriramo organizam”, kaže ona.
Kada je riječ o starijoj populaciji, Kuluglija-Memišević savjetuje da redovne posjete ljekarima, odlaske u apoteke po lijekove i slično, obavljaju u ranim jutarnjim satima.
“Moj savjet je da kontrolni pregledi koji nisu hitnog karaktera mogu sačekati. Termini će se naći i kasnije, ali doći na kontrolu dioptrije u 13 sati kada je temperatura zraka viša od 30 stepeni celzija, za starijeg pacijenta zaista je rizično. Ima i takvih koji to rade te upućujemo apel da nešto takvo ne čine”, zaključuje Kuluglija-Memišević.
