Softić je zahtjev predao u pratnji šef bosanskohercegovačkog ekspertnog tima koji je radio na prikupljanju dokaza za reviziju presude po tužbi BiH Davida Scheffera i holandskog advokata Phona van den Biesena.
Što se tiče daljnjih procedura, Međunarodni sud pravde u Hagu provjerit će činjenice i rokove, a nakon toga uputiti zahtjev naše zemlje Srbiji na očitovanje.
Podsjećamo, na savjetovanju o opravdanosti postupka revizije, koje je sredinom februara održano u Sarajevu, a čiji je pokrovitelj bio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, donesena je odluka da BiH zatraži reviziju tužbe.
Najava podnošenja zahtjeva izazvala je oštre reakcije političara iz bh. entiteta Republika Srpska, ali i najviših političkih zvaničnika iz Srbije. Tako je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio da je neizvjesno šta će se dešavati u BiH i kakvi će biti odnosi sa Srbijom u narednom periodu.
Ostaje upitno i kako će se predaja zahtjeva za reviziju presude odraziti i na političke procese u BiH s obzirom na to da su predsjednici političkih stranaka iz RS-a okupljeni u Savezu za promjene, a koji su u koaliciji sa SDA, HDZ-om BiH i SBB-om na državnom nivou, izjavili da od trenutka podnošenja zahtjeva u Hagu u BiH više ne postoji parlamentarna većina.
BiH je 1993. godine podnijela tužbu zbog genocida protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde u Hagu, najvišoj sudskoj instanci u sistemu Ujedinjenih naroda.
Presuda je donesena 26. februara 2007. godine, a tada je ICJ utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida.
Sud je samo utvrdio propuste Srbije u sprečavanju i kažnjavanju genocida.
Što se tiče daljnjih procedura, Međunarodni sud pravde u Hagu provjerit će činjenice i rokove, a nakon toga uputiti zahtjev naše zemlje Srbiji na očitovanje.
Podsjećamo, na savjetovanju o opravdanosti postupka revizije, koje je sredinom februara održano u Sarajevu, a čiji je pokrovitelj bio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, donesena je odluka da BiH zatraži reviziju tužbe.
Najava podnošenja zahtjeva izazvala je oštre reakcije političara iz bh. entiteta Republika Srpska, ali i najviših političkih zvaničnika iz Srbije. Tako je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio da je neizvjesno šta će se dešavati u BiH i kakvi će biti odnosi sa Srbijom u narednom periodu.
Ostaje upitno i kako će se predaja zahtjeva za reviziju presude odraziti i na političke procese u BiH s obzirom na to da su predsjednici političkih stranaka iz RS-a okupljeni u Savezu za promjene, a koji su u koaliciji sa SDA, HDZ-om BiH i SBB-om na državnom nivou, izjavili da od trenutka podnošenja zahtjeva u Hagu u BiH više ne postoji parlamentarna većina.
BiH je 1993. godine podnijela tužbu zbog genocida protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde u Hagu, najvišoj sudskoj instanci u sistemu Ujedinjenih naroda.
Presuda je donesena 26. februara 2007. godine, a tada je ICJ utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida.
Sud je samo utvrdio propuste Srbije u sprečavanju i kažnjavanju genocida.
zosradio/klix.ba
