Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj 37. sjednici, koja je završena u Sarajevu, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu i uputila ga u hitnu parlamentarnu proceduru.
Razlozi su što su tokom primjene ovog zakona, koji je na snazi od 20.8.2015. godine, u konsultacijama i razgovorima sa institucijama, poslodavcima, sindikatima
i svima koji su zaduženi za njegovu primjenu i kontrolu, ustanovljene određene životne i pravne situacije koje iziskuju korekcije u cilju njegove bolje implementacije i kvalitetnijeg poslovnog ambijenta, saopćeno je nakon sjednice Vlade FBiH.
Iz Vlade FBiH kažu da je cilj i što bolja, pravičnija i efikasnija zaštita prava radnika, te olakšavanje i ubrzavanje procesa kolektivnog pregovaranja, onemogućavanje eventualne zloupotrebe, radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji BiH, obezbjeđivanja jednakih uvjeta rada i sprečavanje nerealnih utuživanja po osnovu različito reguliranih prava iz radnog odnosa.
Jedna od novina je i odredba koja propisuje da se, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuju odredbe ovog zakona. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, a pri tom nije uređeno ovim zakonom, primjenjuju se odredbe kolektivnog ugovora.
Uvedeno je rješenje koje vodi ujednačavanju i pojednostavljenju načina obračuna plaća. Dodana je i odredba po kojoj radni učinak na osnovu potreba procesa rada može definisati isključivo poslodavac.
Izmijenjen je i član 78. na način da Vlada FBiH utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Ujedno, bruto društveni proizvod je određen kao jedini mjerljivi i relevantan podatak, što je u skladu s principima Evropske unije.
Članovima 9., 10. i 11. smanjen je procenat potreban za dokazivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, a cilj je omogućavanje prisustva i davanje prava što većem broju radnika i poslodavaca da, putem svojih sindikata i udruženja, učestvuju u postupku pregovaranja i kreiranja kolektivnih ugovora.
Uvedena je i odredba koja obezbjeđuje da kolektivni ugovor može važiti za teritoriju Federacije BiH samo ako za to postoji opravdani interes FBiH radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u cilju obezbjeđivanja jednakih uvjeta rada.
Izmijenjenom odredbom propisano je da granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova, drugih federalnih institucija i službi, institucija Federacije BiH koje je osnovala FBiH ili vlade kantona, a koje vrše javna ovlaštenja i koje imaju svojstvo pravnog lica, javnih preduzeća, privrednih društava s većinskim učešćem državnog kapitala i drugih budžetskih korisnika, zaključuju nadležna ministarstva, odnosno Vlada FBiH i nadležna ministarstva i vlade kantona, s jedne, i reprezentativni sindikati državnih službenika i namještenika, javnih ustanova i preduzeća, privrednih društava s većinskim učešćem državnog kapitala i drugih budžetskih korisnika, s druge strane.
Time se obezbjeđuje učešće Federalne i vlada kantona u postupku pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora.
Jedna od novina je i da će Vlada FBiH svojim aktom utvrditi minimalna prava koja uređuje kolektivni ugovor. To Vladi omogućava da, ukoliko kolektivni ugovori ne bi bili zaključeni u propisanim rokovima, svojom interventnom mjerom obezbijedi neometano i konitunuirano ostvarivanje radničkih prava.
Trenutno važeći Zakon o radu usvojen je također po hitnoj proceduri, a Vlada FBiH je odbila 40-ak amandamana koje je predlagala opozicija.
Na novi način je regulisano i korištenje godišnjeg odmora. Naime, godišnji odmor moguće je koristiti u dva dijela, s tim da drugi dio odmora iz prethodne godine treba biti iskorišten najdalje do 31. marta sljedeće godine.
Također, Vlada FBiH se direktno umiješala u dogovaranje Općeg kolektivnog ugovora koji su dogovorili predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH i Udruženja poslodavaca FBiH.
