Bez bh. državljanstva ostalo 1209 osoba, 19000 čeka reviziju

Bez državljanstva Bosne i Hercegovine ostalo je 1.209 osoba. Još je oko 19 hiljada predmeta koji čekaju na reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana. Najviše osoba je iz Srbije, odnosno sa područja bivše Jugoslavije. Proces revizije bh. državljanstava praktično traje već 16 godina. Od 2009. posao je preuzeo poseban odjel državnog Ministarstva civilnih poslova. Na reviziju bosanskohercegovačkog državljanstva ponovo će četvorica pripadnika tzv. Alžirske grupe, među njima i Hadj Boudella. Državljanstvo iz 1995. oduzela mu je državna Komisija za reviziju jer je sa još pet osoba deportovan iz Bosne i Hercegovine pod sumnjom u povezanost sa međunarodnim terorističkim grupama, uključujući Al-Qaidu. Hadj je u Gvantanamu proveo sedam godina, a nakon što mu Vlada SAD-a nije uspjela dokazati sumnje, ukinuta mu je zabrana ulaska u BiH i vraćeno državljanstvo. “To je bilo 2002. godine. I njima je praktično sve vraćeno kao i prije oduzimanja. BiH već ima njihove dosijee iz Alžira, već ima potvrdu o nekažnjavanju. Van pameti je ponovo tražiti tu istu potvrdu koju oni imaju u svom posjedu. Ovo je samo igra zbog tužbi i onoga što slijedi”, kaže za N1 nađa Dizdarević, bivša supruga Hadja Boudelle. Bez bh. državljanstva ostao je i nekadašnji pripadnik odreda El-Mudžahid Sirijac Imad Al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza. On već sedam godina boravi u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu. Iz Odjela za reviziju državljanstava su kategorični da se ovdje na radi o progonu već obavezi. Zbog toga je raspisan opšti poziv jer mnogih ljudi nema na navedenim adresama. Inače, dugo se špekulisalo se da je proces revizije prvenstveno usmjeren protiv osoba afroazijskog porijekla, zatim pripadnika odreda El-Mudžahid, a sada i Srba iz Hrvatske koji imaju bojazan da će ostati bez ijednog državljanstva. “Tu ima osoba afroazijskog porijekla, ali te predmete je okončala državna komisija. Preostale osobe su uglavnom sa područja SFRJ, najviše je iz Srbije, Crne Gore, neznatno ih je iz Makedonije i Hrvatske. Mi smo dužni prema zakonu voditi računa da to lice ne ostane apatridi ili lice bez državljanstva, a lice bez državljanstva može ostati samo u slučaju da je državljanstvo steklo putem prevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo kojih relevantnih činjenica koje se odnose na to lice”, kaže Dragica Knežević, šefica Odsjeka za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana. Proces revizije državljanstava neslavno je završavao u prošlosti. Nekadašnji vođa tog procesa Vjekoslav Vuković nije htio komentarisati taj period. “Mislim da to ne bi smio biti nikakav tajni podatak, mislim da to građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da znaju. Ja moram reći da ja ne znam šta to znači javni poziv, kao kad bismo pozivali da se jave svi kriminalci da ih možemo uhapsiti. To je meni prosto nevjerovatno”, kazao je Sredoje nović, bivši ministar civilnih poslova BiH. Najviše državljanstava dobijeno je u ratnom periodu prema tada važećim propisima – često samo na osnovu ovakve izjave o lojalnosti prema Bosni i Hercegovini.

Izvor