Amnesty International: Hiljadama porodica žrtava genocida još se uskraćuju pravda i istina

Hiljadama porodica žrtava genocida u Srebreici još se uskraćuje pravda, istina i obeštećenje, saopćila je grupa za ljudska prava Amnesty International, dok svijet obilježava 20. godišnjicu masakra u kome je ubijeno više od 8.000 ljudi. Dvije decenije nakon što je svijet okrenuo pogled od najtežeg zločina počinjenog u Evropi od 1945., porodice žrtava genocida još čekaju na pravdu, izjavio je John Dalhuisen, direktor Amnesty Internationala za Evropu i centralnu Aziju. – Umesto da blijedi s vremenom, za sve vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je da priznaju da je pokajanje za te zločine hitnije nego ikada. Što duže krivci uživaju imunitet i mrtvi ostaju u masovnim grobnicama, duža je bolna rana koja dodatno podgrijava opasne i uporne etničke podijele – kazao je Dalhuisen. Dvadeset godina nakon što su bosanski Srbi prodrli u sreebreničku enklavu, “zaštićenu zonu” UN-a, i masovno pogubili hiljade bošnjačkih muškaraca i dječaka, sudbina i podaci o više od 1.000 ljudi još su nepoznati. Tijela skoro 7.000 žrtava genocida su ekshumirana, identifikovana i ukopana. Među njima je i 421 dječija žrtva, od kojih i jedno novorođenče, i 94-godišnja žena. Izvlačenje i identifikacija oko 1.000 posmrtnih ostataka još je u toku, saopćio je Amnesty International. Ukupno, više od 8.000 ljudio širom zemlje je “nestalo” otkako je rat okončan u 1995., a nacionalnom institutu za nestale osobe uskraćuiju se sredstva iz godine u godinu. Zakon o nestalim osobama još nije u potpunosti proveden, ostavljajući porodice nestalih bez šanse za obeštećenjem. Fond za pomoć porodicama nestalih tek treba da se oformi, uprkos što je zakon uveden u 2004. Zvanične politike i zakoni ne priznaju genocid pa čak i školski programi ne pominju zločine u Srebrenici. Proces pomirenja nije napredovao, a unutrašnje etničke podjele još su prisutne. Uprkos krivičnom progonu glavnih tvoraca genocida u Srebrenici – Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Slobodanu Miloševiću – pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i presudama za 74 ostalih u Tribunalu, postoji još veliki broj neriješenih slučajeva. Krivični progon zločina po međunarodnom pravu pred domaćim sudovima odvija se veoma sporo. Ogromna većina osumnjičenih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti još je na slobodi, sigurni da, bez političke volje, nikada neće biti krivično gonjeni. Dok BiH poduzima pozitivne korake ka povećanju resursa za krivični progon ratnih zločina, finansiranje je još nedovoljno i vlada sporo provodi nacionalnu strategiju za ratne zločine. Potrebno je pokrenuti nove istrage i procese i garantirati zaštitu svjedoka u cilju da se osigura da oni svjedoče bez straha, navodi se u saopćenju. – Srebrenica ne samo da je mračni podsjetnik na sposobnost ljudskog roda da čini nemoralna djela nego također i na neuspjeh međunarodne zajednice da spriječi genocid – izjavio je Dalhuisen. – Dvadeset godina čelnici u Bosni i Hercegovini odbijaju priznati da su tijela ukopana, doslovno i metaforički. Efektivne mjere moraju se poduzeti bez dodatnih odgoda u cilju ublažavanja patnje onih koji još čekaju na istinu i pravdu. Bez odgovornosti, pravde i obeštećenja, trajno pomirenje nikada se neće postići – kazao je. Više od 8.000 (zvanična procjena: 8,732) bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. , “zaštićenu zonu” UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvanično je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zločin u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoročne podrške preživjelima, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata. BiH bi trebala usvojiti strategiju tranzicijske pravde – sveobhvatni nesudski okvir koji se bavi zanemarenim pitanjima vezanim za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava tokom rata. Također bi trebala usvojiti nacionalni zakon koji kriminalizira genocid i poricanje ratnih zločina i provesti strategiju bsavljenja ratnim zločinima i nacionalnim i međunarodnim obavezama na prihvatanju odgovornosti, pravde i obeštećenja, saopćio je Amnesty Internationaln povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici. 

Izvor