Na općim izborima u Bosni i Hercegovini, koji se održavaju u nedjelju, 12. oktobra, najveća “gužva” bit će za popunjavanje tri mjesta u Predsjedništvu BiH.
Kandidate za članove kolektivnog šefa države imat će 11 stranaka, dvije koalicije (SNSD-DNS-SP i Savez za promjene), dok će četiri, i to svi iz bošnjačkog naroda, biti nezavisni kandidati. Demokratska fronta je stranka jedina koja je ponudila kandidate i za bošnjačkog i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), jedini je koji se kandiduje za novi mandat 2014.-2018. kao aktuelni član Predsjedništva BiH.
Druga dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić iz hrvatskog (Demokratska fronta – DF) i Nebojša Radmanović iz srpskog naroda (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) nemaju više pravo da se kandiduju jer je Ustavom BiH dozvoljeno da se član Predsjedništva može biti najviše dva četverogodišnja mandata uzastopno.
Nakon nešto više od 40 godina postojanja institucije Predsjedništva te 24. godinu otkako se članovi kolektivnog šefa države biraju neposredno, na ovogodišnjim općim izborima prvi put među kandidatima pojavit će se jedan bivši vjerski lider, Mustafa Cerić, kao nezavisni kandidat.
Anadolu Agency donosi pregled biografija kandidata koji će se naći u utrci za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Među kandidatima bivši novinar i bivši reis
Kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rođen je u Sarajevu 28. juna 1956. Na općim izborima održanim 3. oktobra 2010. godine izabran je za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda. Sin je rahmetli Alije Izetbegovića prvog predsjednika Predsjedništva RBiH.
Nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Mustafa Cerić je rođen 1952. u Velikom Čajnu kod Visokog. Bio je profesor na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru u Maleziji od 1991. do 1993, nakon čega je 1993. izabran za naibu reisa u ratnom Sarajevu. Menšuru za vršenje dužnosti reiu-l-uleme primio je 1996, za reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran je 1998, te ponovno 2005. godine.
Mirsad Kebo, nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, je rođen 22. septembra 1947. u Mostaru. U periodu 2000.-2001. obavljao je funkciju guvernera Kantona Sarajevo. Dvije godine bio je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a bio je i na funkciji ministra za ljudska prava i zibjeglice u Vijeću ministara BiH od 2003. Aktuelni je potpredsjednik bh. entiteta Federacija BiH.
Kandidat BPS-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sefer Halilović je rođen u Prijepolju u Sandžaku (Srbija). U septembru 2001. Haški tribunal ga je optužio za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Uzdolu i Grabovici 1993. U novembru 2005. oslobođen je optužbe. Obnovio je stranku pod novim imenom, Bosanskohercegovačka patriotska stranka – Sefer Halilović. Na općim izborima 2006. izabran je za zastupnika Zastupničkog doma PSBiH.
Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB) za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH rođen je u Ivangradu, u Crnoj Gori, 24. maja 1957. Poduzetnik je i novinar. Osnivač je dnevnog lista “Dnevni avaz” i predsjednik SBB-a. Za ministra sigurnosti BiH postavljen je u novembru 2012, a smijenjen u aprilu 2014.
Nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Halil Tuzlić rođen je 8. novembra 1963. u mjestu Podgaj, Općina Srebrenica. Bio je vijećnik Općinskog vijeća Breza u periodu 2008.-2012. Na općinskim izborima za načelnika 7. oktobra 2012. godine, pobijedio je kao nezavisni kandidat.
Kandidat DF-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Emir Suljagić rođen je 21. maja 1975. u Ljuboviji, Srbija. Obavljao je dužnost ministra obrazovanja i nauke u Vladi Kantona Sarajevo u ime SDP-a nakon općih izbora 2010, ali je u maju 2012. podnio ostavku. Bio je koordinator koalicije nevladinih organizacija “Prvi mart”.
Kandidat SDP-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakir Hadžiomerović je novinar i urednik. Radio je na OBN-u, magazinu “Slobodna Bosna”. Nakon “Fres free talk showa”, postao je urednik političkog magazina “60 minuta” na FTV-u, a bio je i urednik Informativno političkog programa FTV-a.
Hadži Džebrail Bajramović, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u ime Stranke dijaspore BiH rođen je u Goraždu. Živi i radi u Švedskoj u Geteburgu gdje je i jedan od osnivača Stranke dijaspore BiH u kojoj je i zamjenik predsjednika.
Među nezavisnim kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je i Adil Žigić. Osim podataka da je i ranije učestvovao na izborima u utrci za člana Predsjedništva BiH, kao što je 2006, više podataka o njegovoj biografiji nema.
Čović, Raguž, Budimir i Popović
Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović rođen je u Mostaru, 20. augusta 1956. Predsjednik HDZ-a BiH je od 2005. i izaslanik u Domu naroda PS BiH od 2010. Između 2002. i 2005. bio je hrvatski član Predsjedništva BiH, smijenjen odlukom visokog predstavnika. Između 1998. i 2001. bio je ministar finansija i potpredsjednik u Vladi FBiH.
Martin Raguž, kandidat Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990) za hrvatskog člana Predsjedništva BiH rođen je u Stocu, 2. marta 1958. Između 1999, pa sve do imenovanja predsjedateljem Vijeća ministara BiH 2000. bio je ministar za ljudska prava i izbjeglice u Federalnoj vladi Edhema Bičakčića. Nakon općih izbora 2000. Raguž je imenovan predsjedateljem Vijeća ministara BiH. Na toj je dužnosti ostao do 22. augusta 2001.
Kandidat Stranke pravde i povjerenja (SPP) Živko Budimir rođen je 20. novembra 1962. u Viru kod Posušja. Godine 1997. preselio se u Mostar, a u penziju odlazi 2001. kao pukovnik HVO-a i general bojnik HV-a. Njegova politička karijera počinje ponovno 2006, kada postaje član Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine HSP BiH). Godine 2008. izabran je za člana Gradskog vijeća Mostara. Izborom većine u oba doma Parlamenta Federacije BiH 17. marta 2011. postaje predsjednik bh. entiteta Federacija BiH.
Kandidat DF-a Anto Popović rođen je 10. maja 1941. u Livnu. Bio je dopredsjednik izvršnog odbora HDZ-a u Zenici do pred kraj 1992., a nakon toga vraća se u Livno i počinje da radi kao vojni psiholog pri livanjskoj brigadi. 1994. postao direktor Centra za socijalni rad u Livnu.
Cvijanović vs. Ivanić: Sadašnja premijerka protiv bivšeg premijera
Kandidatkinja Koalicije SNSD – DNS – SP Željka Cvijanović rođena je u Tesliću 1967. Od 12. marta 2013. obavlja dužnost predsjednice Vlade Republike Srpske. Prije toga je bila ministarka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske.
Mladen Ivanić, kandidat Partije demokratskog progresa (PDP), kojeg će podržati grupa opozicionih stranaka u bh. entitetu Republika Srpska, okupljenih u Savez za promjene, rođen je 20. novembra 1958. u Sanskom Mostu. Bio je predsednik Vlade Republike Srpske od 16. januara 2001. do 17. januara 2003. Trenutno je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH u ime Stranke pravedne politike je Goran Zmijanjac iz Prijedora. Poznato je samo da se radi o magistru političkih nauka. Ranije se nalazio na listi Srpske radikalne strane dr. Vojislav Šešelj za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Na oktobarskim izborima učestvovat će 113 političkih subjekata, od čega 65 političkih stranaka, 24 neovisna kandidata i 24 koalicije. Za izbore je ovjereno 735 kandidacijskih listi i 7.748 kandidata od čega 3.276 žena i 4.472 muškaraca.
Bosna i Hercegovina će na ovim izborima imati 3.278.908 birača, od čega 2.030.076 birača u entitetu FBiH i 1.214.832 u entitetu Republika Srpska. Za glasanje izvan BiH registrirano je 42.139 birača. U Brčko distriktu 45.317 birača imaju određenu entitetsku opciju.
Za provedbu izbora planirano je 8.874.000 KM (4,5 miliona eura), što je nešto više u odnosu na 2010. godinu kada je bilo izdvojeno 8.492.000 KM (4,3 miliona eura). Najznačajnija stavka je naknada za rad članovima biračkih odbora u iznosi 4.851.000 KM (2,48 miliona eura).
(AA,vijesti.ba)
