Izmjene Zakona o električnoj energiji usvojene krajem prošle
godine, koje su na snagu stupile 7. 1. 2022, u suprotnosti su sa direktivama
evropske Energetske zajednice, kazao je za Oslobođenje ministar energije,
rudarstva i industrije u Vladi FBiH Nermin Džindić.
– Ranije ove sedmice dobio sam pismo od Energetske zajednice
u kojem oštro osuđuju način na koji je donesena i izglasana izmjena Zakona o
električnoj energiji FBiH, odnosno formu člana 16A. Moje mišljenje je da ćemo
vrlo brzo osjetiti težinu, da tako kažem, te odluke i da će EU donijeti
određene sankcije, a vrlo vjerovatno tražiti od vlasti u FBiH da se ovaj zakon
stavi van snage, odnosno da se ovaj član izmijeni i uskladi sa direktivama
evropske Energetske zajednice. Dakle, Evropa i Energetska zajednica nisu protiv
toga da se subvencionira i pomaže privredi u situacijama kada imamo poremećaj
na tržištima, ali to se mora uraditi u skladu sa evropskim direktivama. Puno
smo vremena potrošili na to da te direktive ugradimo u naše zakonodavne okvire
i sad smo, nažalost, dobili takav zakon koji je potpuno suprotan i narušava
otvoreno tržište FBiH, odnosno BiH, istakao je Džindić.
NEAKTIVNI PRODAVAČI
Podsjetimo, u BiH je od 1. januara 2015. godine tržište
električne energije u BiH u potpunosti otvoreno, svi kupci električne energije
imaju mogućnost da biraju svog snabdjevača, te da s njim, kako su nam kazali iz
Regulatorne komisija za energiju u FBiH (FERK), dogovore uslove, pa tako i
cijene opskrbe.
– Imamo oko 20 registrovanih snabdjevača električnom
energijom. Kada je električna energija na evropskom tržištu ili na Hudex berzi
koja je nama referentna bila puno niža ili niža od naše proizvodne, tada su sva
23 snabdjevača bila aktivna i radila su na tržištu. Onog trenutka kada je na
evropskom tržištu, odnosno na Hudex berzi, ta cijena električne energije
povećana ili podivljala, imamo situaciju da je većina tih kompanija koje se
bave procesom snabdijevanja električnom energijom u FBiH odustala od tog
biznisa, jer niko neće da kupuje po višoj, a prodaje po nižoj cijeni. Dakle,
ostale su dvije elektroprivrede, i još nekoliko njih pojedinačno, koje imaju
dugoročne ugovore sa određenim kompanijama, istakao je Džindić.
Kompanija Winter Wind jedna je od onih koje imaju dozvole za
snabdijevanje električnom energijom, ali, kako nam je kazao direktor kompanije
Ivan Skoko, nisu bili aktivni na tržištu. Aktivno kao trgovac na veleprodajnom
tržištu električne energije u BiH je preduzeće Gen – I d. o. o. Sarajevo, ali
kako su kazali za O kanal i Oslobođenje, ne učestvuju na maloprodajnom tržištu
električne energije i ne snabdijevaju krajnje potrošače u BiH, te ne mogu
davati informacije o formiranju cijena.
Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju
(DERK), koja ima nadležnosti i odgovornosti nad prijenosom električne energije,
operacijama prijenosnog sistema i međunarodnom trgovinom električnom energijom,
rekli su nam da broj od 20 snabdjevača pokazuje da je maloprodajno tržište
električne energije u potpunosti slobodno i otvoreno.
– Međutim, nizak nivo cijena električne energije za najveći
dio kupaca (domaćinstva i kupci iz kategorije ostala potrošnja) koji se
snabdijevaju u okviru univerzalne usluge, odnosno po reguliranim cijenama, te
prisutne unakrsne subvencije između pomenutih kategorija, faktički
onemogućavaju razvoj maloprodajnog tržišta u vrijeme kada su veleprodajne
cijene u regiji izuzetno visoke. Na maloprodajnom tržištu u BiH registrirane
su promjene snabdjevača, a njihov broj varira iz mjeseca u mjesec. Ipak,
evidentno je da se u prethodnom periodu najveći dio kupaca snabdijevao kod
svojih tradicionalnih snabdjevača, kazali su iz DERK-a.
Podaci koje su nam poslali govore da je u 2016. snabdjevače
promijenilo 58 kupaca električne energije, dok ih je u 2020. godini bilo samo
17.
Da nisu planirali niti razmišljali o drugom snabdjevaču
električne energije, potvrdili su nam iz kompanije Lukavac Cement d. o. o, koja
je jedan od velikih potrošača električne energije, čije potrebe za energijom
iznose više od 50 GWh na godišnjem nivou.
– U budućnosti će uvođenje plaćanja taksi na CO₂ neminovno
dovesti do porasta cijene električne energije na tržištu. S obzirom na činjenicu
da smo energetski intenzivna industrija, pratimo svjetska kretanja i trendove
naše industrije, te kontinuirano razvijamo i implementiramo ideje i projekte
energetske efikasnosti kako bismo bili što spremniji na buduća kretanja i
promjene na tržištu energije, naglasili su iz ove kompanije.
Poslodavci koji su se proteklih mjeseci borili za izmjenu
Zakona o električnoj energiji, i kad su uspjeli u tome, i dalje nisu zadovoljni
te navode kako Elektroprivreda BiH ne poštuje odredbe Zakona o dopuni Zakona o
električnoj energiji u FBiH.
Ministar Džindić je istakao da je o tome razgovarao sa
direktorom EPBiH i Udruženjem poslodavaca FBiH.
– Jedan spor je što će EPBiH, s obzirom na izmijenjeni član,
ponuditi opciju kroz novi ugovor o snabdijevanju na nivou jedne godine, a to je
da bi u slučaju havarije u postrojenjima EPBiH morao kupovati električnu
energiju sa tržišta i naravno da će u tom trenutku morati svim potrošačima na
tom nivou snabdijevanja i prodavati električnu energiju po istoj cijeni kakva
je na tržištu, jer se ne smije ugroziti snabdijevanje svih ostalih.
Druga stvar je da EPBiH potrošačima od 0 do 1 gigavat-sati
potrošnje kroz ugovor nudi klauzulu plus minus deset posto, odnosno privredno
društvo treba da najavi EPBiH svakog 20. u mjesecu potrošnju električne
energije za naredni mjesec. Ukoliko potroši 10 posto plus minus od najavljenog,
neće imati nikakve dodatne penale, ali ako potrošnja bude preko ili ispod deset
posto, onda bi ta cijena električne energije bila drugačija, vjerovatno jednaka
tržišnoj, a sve s ciljem da EPBiH može napraviti kvalitetan plan, da svi mogu
biti snabdjeveni dovoljnom količinom električne energije u određenom trenutku,
pojasnio je Džindić.
OSNIVANJE BERZE
Da dopunjeni zakon nije dobro rješenje ni za potrošače ni za
proizvođače, ali ni za distributere, odnosno snabdjevače, smatra i Edhem
Bičakčić, predsjednik CIGRE, koji je kazao da je riječ o ograničenju tržišta,
“što je direktno kršenje standarda i obaveza koje imamo prema Energetskoj
zajednici”.
Damir Miljević, ekonomista, podsjeća na to da su, iako je od
2015. na snazi otvoreno tržište, domaćinstva gotovo 100 posto na
elektroprivredama.
– Mi u suštini nemamo tržišnu konkurenciju u BiH kad je u
pitanju snabdijevanje električnom energijom, a osnovni uslov za liberalizaciju
tržišta maloprodaje je liberalizacija veleprodajnog tržišta, odnosno osnivanje
berze električne energije, istakao je Miljević.
Kontaktirali smo i Energetsku zajednicu, pitajući je da li
je i na koji način prekršen Ugovor o Energetskoj zajednici, kao i spremaju li
možda nove sankcije za našu zemlju, međutim, odgovor nismo dobili.
