Proljetna sjetva bi trebala početi za dva mjeseca, a
zemljoradnici su dosad morali kreirati plan rada. Međutim, to nije slučaj u
BiH, koja još uvijek nije napravila konkretan korak ka podršci
poljoprivrednicima koji su u problemu zbog cijena repromaterijala.
Za svaku novu sezonu potrebno je pripremiti zemlju kako
bismo imali zdrave biljke i dobar urod, a u tom procesu neophodna su kvalitetna
sjemena i gnojiva, koja su u Bosni i Hercegovini skuplja i do vrtoglavih 300
posto.
Poljoprivrednici poručuju da ne mogu opstati, istaknuvši da
ih je dosadašnje nerazumijevanje vlasti stavilo na nesvakidašnje muke, a ako se
ne osigura novac, slijedi velika katastrofa.
Velika pitanja još nisu riješena
Početak svake godine na poljoprivrednim površinama sprečkog
polja bilježi izostanak poljoprivrednika zbog procedura koje su vezane za zakup
državnog zemljišta. Tradicionalno su taj period zemljoradnici koristili za
kreiranje detaljnog plana realizacije proljetne sjetve, međutim, to nije slučaj
u 2022.
“U proteklom periodu manja grupa zemljoradnika bavila
se dubokim oranjem poljoprivrednih parcela. Proljetna sjetva je zbog enormnog
povećanja cijena repromaterijala u potpunosti upitna. Primjer vam je gorivo
koje po litru sada košta dvije i po marke, a za jedan hektar obrade zemlje
treba prosječno 80 litara, na sve to dolaze sjemena, đubriva, herbicidi i
slično”, kaže za Klix.ba Enes Hasanović, sekretar Udruženja
poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.
Poljoprivrednici su od nadležnih zatražili produženje roka
prijave proljetne sjetve zbog aktuelne situacije.
“Mi smo dosad trebali imati kreirane planove, ali to
ove godine nije slučaj. Zahtjeve smo poslali svim nadležnim ministarstvima, a
ukoliko vlasti sa svih nivoa ne podijele barem 50 posto podsticaja po planu
proizvodnje, mi nećemo moći skoro ništa zasijati. Također, zatražili smo i da
iznosi podsticaja budu veći, jer mi sa 200 KM po hektaru kukuruza ne možemo
kupiti ni adekvatnu količinu herbicida”, navodi Hasanović.
Kako bi se pronašlo rješenje za poljoprivrednike u FBiH,
vezano za isplate podsticaja prije proljetne sjetve, tokom ove sedmice u Tuzli
su se sastali kantonalni i federalni ministar poljoprivrede vodoprivrede i
šumarstva Vahidin Smajlović i Šemsudin Dedić.
Tom prilikom je najavljeno da bi se svi kantonalni ministri
poljoprivrede u naredne dvije sedmice trebali sastati u resornom ministarstvu
FBiH, gdje će se razgovorati o proljetnoj sjetvi.
Inače, ministar Dedić je u odvojenim susretima već
razgovarao i s kolegama iz Posavskog kantona, a zajednički stav, koji dijele i
Tuzlaci, je takav da sredstva planirana nacrtom budžeta u iznosu od 101 miliona
maraka, nisu dovoljna te se nadaju da će on biti uvećan.
“Budući da će ta procedura potrajati, a s obzirom na
enorman rast cijena gnojiva, pokušava se pronaći način pomoći
poljoprivrednicima. Svakako ćemo o tome više razgovarati kada budu prisutni svi
kantonalni ministri poljoprivrede, prije svega da se dio sredstava iz
federalnog programa, koji se odnosi na plaćanje četvrtog kvartala za mlijeko i prvog
kvartala, isplati prije početka proljetne sjetve”, rekao je Smajlović.
Vlast u RS-u ništa ne poduzima, poljoprivrednici apeluju
Za razliku od entitetske vlasti u Federaciji BiH, nadležni u
Republici Srpskoj još nisu pokrenuli eventualne poteze koji bi doveli do
stvaranja boljih prilika za poljoprivrednike.
To poseban problem stvara u semberskim selima, čiji
poljoprivrednici trenutno vrše pripreme za prehranjivanje ranije zasijane
pšenice, koja je u prilično lošem stanju zbog mrazeva i snijega koji su je
pogodili.
“Cijena repromaterijala je padala u proteklim danima,
što nam je stvorilo određenu olakšicu, međutim, veliki problem je i dalje
prisutan. Ukoliko država nešto ne uradi po pitanju repromaterijala i nafte, mi
ćemo imati znatno manje pšenice i svih ostalih prinosa. Ranije sam bio
optimista, ali sada sam postao veliki pesimista, jer mi nikada nismo imali gore
stanje”, kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja
poljoprivednika Semberije.
Sjemenski kukuruz se već nalazi na lagerima, a po vrećici je
skuplji između pet i sedam konvertibilnih maraka, što nije preveliko povećanje
cijene, za razliku od đubriva koje je prošle godine koštalo 55 KM, dok je danas
160 maraka.
“Optimalni rok za početak proljetne sjetve je 15.
april, a moguće je i ranije, u zavisnosti od vremenskih prilika. Mi se sada
brinemo kako osigurati sredstva i pokušati izbalansirati sve što nam slijedi.
Smatramo da nadležni neće morati izdvojiti velike novčane iznose jer mi nismo
Rusija i Kina koje imaju milijarde duluma obradivog zemljišta”, dodaje
Bakajlić, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Moguća patnja za stočna grla
On ističe da je proljetnu sjetvu moguće realizirati i bez
podrške nadležnih, ali bi ona rezultirala katastrofalnim prinosima, urodom
slabog kvaliteta i patnjom za stočna grla.
“Dakle, oni koji bi sijali bez vještačkog đubriva imali
bi prinos od tri tone, umjesto 11, koliko je normalno. Također, stočni fond bi
bio prepolovljen, a na pojedinim lokalitetima i potpuno ugašen”, potcrtao
je Bakajlić.
Poljoprivrednici navode da uspješna proljetna sjetva mora
biti u interesu cijele države, posebno u aktuelnom periodu, kada cijene
životnih namirnica, posebno onih iz uvoza, kontinuirano rastu.
Zaključuju da je bitno održati i aktuelna radna mjesta na
obradivim površinama, jer bi dodatne probleme nametnule nove muke s odlaskom
radne snage.
