Stručnjaci iz cijelog svijeta upozoravaju na neophodnost
očuvanja šuma, jer se površine na kojima se nalaze šume iz godine u godinu
smanjuju. Situacija u našoj zemlji kada je riječ o površini koju zauzimaju šume
može se ocijeniti relativno dobrim a ta činjenica još uvijek daje prednost BIH
u odnosu na zemlje srednje i zapadne Evrope. Šume i šumska zemljišta na
području Zeničko-dobojskog kantona se prostiru na površini od 220.408 ha ili
56% od ukupne površine Kantona. U
državnom vlasništvu je 185.085 ha ili 84%, a u privatnom vlasništvu je oko
35.323 ha ili 16%.
Prema riječima stručnog saradnika ŠPD ZDK Belme Rotić sve
ljudske aktivnosti izazivaju manji ili veći uticaj na prirodu, a izlaz iz
ekoloških problema moguć je samo uz korjenite promjene u načinu mišljenja i ponašanja ljudi te
pojašnjava: ”Ekološki svjestan čovjek prema prirodi se odnosi sa velikom
odgovornošću, potpuno svjestan da od nje ovisi. Mediji imaju izuzetnu ulogu u
prenošenju informacija i poruka zbog čega imaju snažan uticaj na formiranje
javnog mijenja i društvene svijesti. Informisanje javnosti o ekološkim
problemima i aktivnostima koje se poduzimaju jedan je od najsnažnijih faktora
ekološke svijesti i kulture. Veća ekološka svijest kod lokalnog stanovništva o
značaju i očuvanju šuma, o potrebi stalnog pošumljavanja i kontroli sječe, o
korištenju fosilnih goriva, o običnom i industrijskom otpadu, mogla bi rezultirati malim, ali značajnim
doprinosima da se šumski ekosistemi očuvaju za buduće generacije.”
Uništavanje šuma, a koje shodno već rečenom, dovodi do
smanjenja proizvodnje kisika, utječe na smanjenje količine ozona (O3) u
atmosferi, što rezultira stvaranjem efekta staklene bašte. Ozon je inače u
atmosferi odgovoran za sprječavanje prodora UV zraka. Bitno je napomenuti da su
UV zraci jedan od uzroka porasta broja oboljelih od karcinoma, u prvom redu od
raznih melanoma kože ali to svakako nije jedini razlog za očuvanje šuma.
”Na području gospodarenja ŠPD-a, šume su kontinuirano ugrožene negativnim djelovanjem čovjeka;
bespravnim sječama, bespravnim zauzimanjem šumskog zemljišta, izazivanjem
šumskih požara, nepropisnim odlaganjem otpada, pašarenjem i drugim negativnim
uticajima. Pored bespravnih sječa koje su najveći problem, šume su
ugrožene još i bespravnim zauzećima od
strane lokalnog stanovništva. Često se površine pored lokalnih puteva zauzimaju, ograđuju, a na pojedinim su
izgrađeni tvrdi objekti ili je gradnja u toku. Veliki problem predstavlja
nepropisno odlaganje otpada i stvaranje divljih deponija u šumi i na šumskom
zemljištu.” – kazala je Belma Rotić, stručni saradnik za odnose za javnošću
ŠPD ZDK
Šume su zapravo svojevrsne ekološke tvornice na način da
šume sa jako malo sirovina u koje spadaju: minerali, voda, ugljendioksid i pod
uticajem sunčeve energije proizvode mnoge čovjeku potrebne tvari, kao što su:
neophodan nam kisik, zatim dolazimo do toga da šume mnogo učestvuju u čišćenju
zraka od prašine, ugljendioksida, te tako smanjenja efekta staklenika, te tako
i efekta globalnog zatopljenja, a također, šume proizvode mnoge količine biomase,
tj. lišće, drveće i ostalo. Iz ovog svega zaključujemo da su šume u ovom
segmentu zapravo veoma korisne za čovjeka.
Ovaj program je realiziran uz podršku Ministarstva za promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba