Svjetski dan mentalnog zdravlja je 10. oktobra i kako naše
razumijevanje mentalnog zdravlja raste, mi rastemo zajedno s njim. Mentalno
zdravlje je daleko napredovalo od ranih devedesetih kada je Svjetska federacija
za mentalno zdravlje (WFMH) službeno utvrdila taj dan, ističu iz Instituta za
zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Naša samosvijest i osjetljivost prema tome promijenili su
stvari na bolje. Naš jezik koji se odnosi na mentalno zdravlje poboljšao se jer
se riječi poput „lud“ i „luđak“ upotrebljavaju manje fleksibilno i mi sve bolje
shvatamo da mogu (ne)namjerno naštetiti i stigmatizirati. Iako smo naučili puno
toga, još uvijek možemo učiniti puno više da bismo napredovali kao društvo.
Šta je mentalno zdravlje?
– Mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija
definirala je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje
potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi
produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Dobro mentalno
zdravlje nije samo odsustvo problema s mentalnim zdravljem koji se mogu
dijagnosticirati, iako će dobro mentalno zdravlje vjerovatno pomoći u zaštiti
od razvoja mnogih takvih problema. Njega karakterizira sposobnost osobe da
ispuni brojne ključne funkcije i aktivnosti, uključujući sposobnost učenja,
sposobnost osjećaja, izražavanja i upravljanja nizom pozitivnih i negativnih
emocija, sposobnost formiranja i održavanja dobrih odnosa s drugima, te
sposobnost suočavanja s promjenama i nesigurnosti i upravljanje njima, ističe
Lejla Selimović iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).
Problemi s mentalnim zdravljem kreću se od briga koje svi
imamo kao dio svakodnevnog života do ozbiljnih dugoročnih stanja. Većina ljudi
koji imaju mentalnih problema mogu ih preboljeti ili naučiti živjeti s njima,
posebno ako rano dobiju pomoć. Većina simptoma mentalnog zdravlja tradicionalno
se dijeli u skupine koje se nazivaju ili „neurotični“ ili „psihotični“
simptomi. „Neurotik“ obuhvaća one simptome koji se mogu smatrati teškim
oblicima „normalnih“ emocionalnih iskustava poput depresije, anksioznosti ili
panike. Stanja koja su se ranije nazivala „neurozama“ danas se češće nazivaju
„uobičajenim problemima mentalnog zdravlja“.
Kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje?
– Važno je voditi računa o sebi i izvući maksimum iz života.
Postoji pet praktičnih načina za brigu o svom mentalnom zdravlju. Unošenje
jednostavnih promjena u vaš život ne treba koštati bogatstvo ili oduzimati puno
vremena. Svako može slijediti ovaj savjet. Zašto ne početi danas? Razgovarajte
o svojim osjećajima. Budite aktivni. Jedite dobro. Budite u kontaktu. Zatražite
pomoć. Svi su podložni promjenama ili padu raspoloženja kada stvari krenu po
zlu. Ako vam stvari postanu previše teške i osjećate da se ne možete nositi,
zatražite pomoć, dodaje Selimović.
Ovogodišnja tema kojom se obilježava Svjetski dan mentalnog
zdravlja je “Mentalno zdravlje u nejednakom svijetu”.
Ova tema, odabrana za 2021. godinu, naglasit će da pristup
uslugama mentalnog zdravlja ostaje nejednak, jer između 75 i 95 posto ljudi s
mentalnim poremećajima u zemljama s niskim i srednjim prihodima uopće ne može
pristupiti centrima za mentalno zdravlje, a pristup u zemljama s visokim
dohotkom nije puni bolji.
Nedostatak ulaganja u mentalno zdravlje nesrazmjeran ukupnom
zdravstvenom proračunu pridonosi nedostatku u liječenju mentalnog zdravlja.
Mnogi ljudi s mentalnom bolešću ne dobijaju tretman na koji imaju pravo i koji
zaslužuju i zajedno sa svojim porodicama i njegovateljima i dalje trpe stigmu i
diskriminaciju. Jaz između “onih koji imaju” i “onih koji nemaju” sve je širi i
postoji neprestana nezadovoljena potreba za brigom o osobama s mentalnim
problemima.
Mentalno zdravlje u pandemiji
U INZ-u napominju da je pandemija COVID-19 dodatno je
istaknula učinke nejednakosti na zdravstvene ishode i niti jedna država, ma
koliko bogata bila, nije u potpunosti spremna za to. Pandemija je uticala i
nastavit će uticati na ljude svih dobnih skupina na mnogo načina –
infekcijom i bolestima, što ponekad rezultira smrću koja predstavlja
težak gubitak članovima porodice; kroz ekonomski uticaj, uz gubitak posla i
stalnu nesigurnost za zadržavanje istog; i uz fizičko distanciranje koje može
dovesti do socijalne izolacije.
Redakcija/zosradio.ba
