Da bismo imali jak imunitet, potrebno je prvenstveno imati balansiranu raznovrsnu ishranu koja će organizmu osigurati sve potrebne nutrijente, kao i vitamine i minerale
Virusi uveliko haraju. Ambulante su već pune pacijenata koji se žale na simptome viroza i prehlada, a i gripa već kuca na vrata. Kako bismo prevenirali prehlade, umanjili njihove simptome i sačuvali zdravlje tokom jeseni i zime, neophodno je jačati imunološki sistem.
Kako bi organizam radio kao savršen mehanizam, mora se paziti na njegove dijelove i voditi računa o svakom otkucaju. Prije svega, treba obratiti pažnju na stil života.
Hronični stres
– Zdravlje čovjeka određuje jačina njegovog imuniteta te ako je on oslabljen, organizam postaje podložniji raznim vrstama infekcija. Do pada imuniteta dovodi dugoročna nepravilna prehrana, hronični stres i umor, iscrpljenost te loše životne navike kao što su konzumacija alkohola i duhana te slaba ili nikakva fizička aktivnost – rekla nam je nutricionistica JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” u Doboju Inga Marković.
Dodaje da je oslabljeni imunitet karakterističan za osobe koje boluju od hroničnih nezaraznih bolesti, pothranjene osobe, djecu i osobe starije životne dobi. Da bismo imali jak imunološki sistem, potrebno je prvenstveno imati balansiranu raznovrsnu ishranu koja će organizmu osigurati sve potrebne nutrijente, a pogotovo za jak imunitet neophodne vitamine i minerale.
Vitamini koji su neophodni za stimuliranje imuniteta su C, A i E. Vitamin C neophodan je i za sintezu pojedinih hormona, kolagena, održavanje zdravlja kože, obnavljanje tkiva, ima i značajnu ulogu u sintezi žučnih kiselina iz holesterola, čime pospješuje eliminaciju holesterola iz jetre, tj. organizma. Askorbinska kiselina se u mnogo većim količinama nalazi u namirnicama biljnog porijekla, jer se ne može sintetizirati u organizmu životinja, ali se sintetizira putem fotosinteze u biljkama. Od životinjskih namirnica jedino se veće količine ovog vitamina nalaze u mlijeku – kazala je Marković.
Kako birati
Sadržaj ovog, kao i ostalih vitamina, veći je ako je namirnica svježa. Također, vitamin C je termolabilan te se najviše ovog vitamina upravo unosi konzumacijom svježeg povrća i voća.
– Vitamin A ima znatno zaštitno djelovanje protiv lokalnih i općih infekcija. Najbogatiji izvori ovog vitamina su ribe i riblje ulje. U umjerenom klimatskom pojasu izvori ovog vitamina su namirnice koje sadrže crvene i žute provitamine A, zeleno i crveno povrće, životinjska mast i životinjska jetra – navodi Marković.
Vitamin E kao jedan od najjačih antioksidanasa neophodan je za jak imunitet. U najvećoj količini se nalazi u uljima dobivenim iz biljaka, a manja ili neznatna količina je u listovima. Najbolji izvori su ulje pšeničnih klica, pšenične klice, maslinovo ulje, žumance, džigerice i koštunjavo voće.
Uloga cinka
Od mineralnih materija, kaže Marković, najveću ulogu za jak imunitet ima cink, koji upravlja s 300 enzima u ljudskom organizmu. On djeluje protiv otprilike 40 različitih tipova virusa. Osim što jača imunitet, cink usporava razmnožavanje virusa. Unos cinka za vrijeme prehlade skraćuje vrijeme bolesti. Najbolji izvori su: morski plodovi, kukuruzne kokice, sjemenke tikve, sjemenke susama, riba, pšenične klice, meso i jaja.
Povećati unos tečnosti
– U periodu infekcija (jesen i zima) neophodno je povećati unos tečnosti da bismo održavali sluznicu vlažnom, da bi ona bolje zadržavala viruse i spriječila njihov prodor dalje u organizam. Dovoljno je 6-8 čaša vode, a možete koristiti i svježe cijeđene sokove od citrusnog voća. Potrebno je izbalansirati ishranu da tijelo ne biste doveli u stanje deficita, kretati se, provjetravati prostorije i što manje vremena provoditi u zatvorenom prostoru – istakla je Marković, prenosi avaz.ba
