Razgovor je vođen povodom Svjetskog dana srca, koji je obilježen 29. septembra.
Bolesti srca i moždani udar vodeći su svjetski uzroci smrti koji odnose 17,5 miliona života svake godine, podaci su Svjetske kardiološke federacije koja je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca 29. septembra.
Uspjeh Svjetskog dana srca ovisi o produktivnosti organizacija iz cijelog svijeta u širenju svijesti o svjetskom ubojici broj jedan i mogućnosti da se najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanožilnih i kardiovaskularnih bolesti može izbjeći.
“Ako se ne kontroliraju četiri glavna faktora rizika: upotreba duhana, nezdrava prehrana, konzumiranje alkohola te tjelesna neaktivnost, prijevremeno odnosi veliki broj života”, kazao je Tabaković.
Javnozdravstveni imperativ je potreba promicanja kardiovaskularnog zdravlja, informiranja i educiranja građana o prevenciji kardiovaskularnih bolesti i važnosti aktivne uloge u njihovu sprečavanju, odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju faktora rizika, rečeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Posebno treba naglasiti potrebu ranog otkrivanja bolesnika s visokim faktorom rizika i porodičnom hiperkolesterolemijom.
Cilj javnozdravstvenih aktivnosti je potaknuti mlade ljude na zdravo ponašanje, educirati ih o važnosti poznavanja kardiovaskularnih rizika i kako je moguće zdravim navikama u mladosti spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
“U Federaciji BiH zabilježen je porast stope obolijevanja od većine nezaraznih bolesti od 2010. do 2015. godine pa tako i srčanožilnih. Većinu preranih smrti od nezaraznih bolesti moguće je spriječiti”, rečeno je iz Zavoda.
Visoki indeks tjelesne mase na prvom je mjestu među rizičnim faktorima koji doprinose ukupnom teretu oboljenja za kardiovaskularne bolesti, a značajno doprinosi teretu obolijevanja od dijabetesa i ostalih nezaraznih oboljenja. Slijedi visoki unos soli te premalo svježeg voća i povrća, pokazali su rezultati Studije o globalnom teretu bolesti u 2013. godini.
“Pravilnom prehranom dajemo našem srcu potrebno “pogonsko gorivo” za uredno vođenje života, redovnom tjelesnom aktivnošću pomažemo smanjenju rizika za bolesti srca i očuvanju dobrog raspoloženja, prestankom pušenja činimo najbolje za svoje zdravlje”, preporuke su dr. Tabakovića.
Kako je rekao, Klinika za kardiovaskularnu hirurgiju je ovaj dan obilježila tako što će insistirati da se ispoštuje zadani i planirani operativni program i na taj način pomogne pacijentima.
“Plan je takav da svaki radni dan radimo najmanje dvije operacije dnevno da bi lista čekanja bila razumno duga. Kada je u pitanju prevencija bolesti srca i krvnih sudova bitno je da živimo umjereno i primjereno našem okruženju. Ako se već nečega trebamo suzdržavati, onda su to namirnice koje sadrže velike količine ugljikohidrata”, istakao je.
Aterosklerozu je nemoguće kontrolirati jer bolest ima progresivan karakter. Ono što možemo, ističe Tabaković, jeste da pratimo u kojoj mjeri bolest napreduje i pravovremeno reagirati.
Bolesti srca i moždani udar vodeći su svjetski uzroci smrti koji odnose 17,5 miliona života svake godine, podaci su Svjetske kardiološke federacije koja je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca 29. septembra.
Uspjeh Svjetskog dana srca ovisi o produktivnosti organizacija iz cijelog svijeta u širenju svijesti o svjetskom ubojici broj jedan i mogućnosti da se najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanožilnih i kardiovaskularnih bolesti može izbjeći.
“Ako se ne kontroliraju četiri glavna faktora rizika: upotreba duhana, nezdrava prehrana, konzumiranje alkohola te tjelesna neaktivnost, prijevremeno odnosi veliki broj života”, kazao je Tabaković.
Javnozdravstveni imperativ je potreba promicanja kardiovaskularnog zdravlja, informiranja i educiranja građana o prevenciji kardiovaskularnih bolesti i važnosti aktivne uloge u njihovu sprečavanju, odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju faktora rizika, rečeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Posebno treba naglasiti potrebu ranog otkrivanja bolesnika s visokim faktorom rizika i porodičnom hiperkolesterolemijom.
Cilj javnozdravstvenih aktivnosti je potaknuti mlade ljude na zdravo ponašanje, educirati ih o važnosti poznavanja kardiovaskularnih rizika i kako je moguće zdravim navikama u mladosti spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
“U Federaciji BiH zabilježen je porast stope obolijevanja od većine nezaraznih bolesti od 2010. do 2015. godine pa tako i srčanožilnih. Većinu preranih smrti od nezaraznih bolesti moguće je spriječiti”, rečeno je iz Zavoda.
Visoki indeks tjelesne mase na prvom je mjestu među rizičnim faktorima koji doprinose ukupnom teretu oboljenja za kardiovaskularne bolesti, a značajno doprinosi teretu obolijevanja od dijabetesa i ostalih nezaraznih oboljenja. Slijedi visoki unos soli te premalo svježeg voća i povrća, pokazali su rezultati Studije o globalnom teretu bolesti u 2013. godini.
“Pravilnom prehranom dajemo našem srcu potrebno “pogonsko gorivo” za uredno vođenje života, redovnom tjelesnom aktivnošću pomažemo smanjenju rizika za bolesti srca i očuvanju dobrog raspoloženja, prestankom pušenja činimo najbolje za svoje zdravlje”, preporuke su dr. Tabakovića.
Kako je rekao, Klinika za kardiovaskularnu hirurgiju je ovaj dan obilježila tako što će insistirati da se ispoštuje zadani i planirani operativni program i na taj način pomogne pacijentima.
“Plan je takav da svaki radni dan radimo najmanje dvije operacije dnevno da bi lista čekanja bila razumno duga. Kada je u pitanju prevencija bolesti srca i krvnih sudova bitno je da živimo umjereno i primjereno našem okruženju. Ako se već nečega trebamo suzdržavati, onda su to namirnice koje sadrže velike količine ugljikohidrata”, istakao je.
Aterosklerozu je nemoguće kontrolirati jer bolest ima progresivan karakter. Ono što možemo, ističe Tabaković, jeste da pratimo u kojoj mjeri bolest napreduje i pravovremeno reagirati.
zosradio/klix.ba
