Istraživanja pokazuju kako su ruke pune bakterija i virusa nakon obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Studija je provedena u cilju taktike zastrašivanja kako bi se potaklo što češće i bolje pranje ruku te sprečavanja rizika od bolesti poput norovirusa, E.coli, prehlade i gripe.
Bakterije iz izmeta se šire ako se ne peru ruke nakon korištenja zahoda, mijenjanja pelena ili pak čišćenja mačijeg zahoda i sličnih aktivnosti. Ako se ruke ne peru nakon takvih aktivnosti brojne bakterije, uključujući one koje se nalaze u izmetu, završavaju u ustima.
U cilju upozoravanja o važnosti pranja ruku, stručnjak za kontrolu infekcija Peter Hoffman proveo je studiju tokom koje je rukama doticao sirovu piletinu, korištenu kuhinjsku krpu, koristio zahod te doticao površinu korištenu za pripremu mesa. Nakon tih aktivnosti mjerena je količina bakterija na površinu ruku. Slike objavljene u istraživanju pokazuju kako najveći broj bakterija i klica ruke prekriva nakon korištenja kuhinjske krpe, čak i nakon korištenja zahoda na rukama ima manje bakterija. Doticanje sirove piletine i ovoga puta se pokazalo jednim od najvećih prenositelja bakterija i klica, a čišćenje površine na kojoj se pripremalo meso prenosi bakterije u manjoj mjeri.
Nakon toga Peter Hoffman je oprao ruke te ponovio mjerenje količine bakterija i klica koje prekrivaju ruke. Prema rezultatima, pranje ruku običnim sapunom i vodom pokazalo se vrlo učinkovitom metodom održavanja higijene, jedino nakon doticanja sirove piletine na palcu se ipak zadržava određeni broj bakterija čak i nakon pranja ruku.
Kako navodi sam Peter Hoffman, većina ljudi nije ni svjesna kolika se količina klica može naći na rukama nakon obavljanja svakodnevnih tipičnih zadataka. Tako na primjer rukovanje korištenom kuhinjskom krpom na ruke prenosi više bakterija nego korištenje zahoda. Kontaminacija ruku vrlo lako može bakterije i klice prenijeti od ruku do usta, a i na drugu hranu.
“Pranje ruku sastavni je način eliminacije ciklusa prijenosa štetnih klica. Ako se ruke peru ispravno, to uvelike smanjuje rizik od kontaminacije”, navodi Peter Hoffman.
Isto istraživanje pokazalo je i kako svega dvije trećine Britanaca redovito peru ruke nakon korištenja zahoda, a brojke pokazuju kako su u tome muškarci nemarniji od žena. Tako manje od šest, od deset muškaraca, kaže kako redovito pere ruke nakon zahoda, a žene imaju nešto bolje higijenske navike pa tako tri četvrtine temeljito peru ruke.
Doktor Paul Cosford, direktor zdravstvene zaštite i javnog zdravstva Engleske kaže: “Šokantno je vidjeti koliko svakodnevni zadaci prenose bakterija na ruke. Ako ruke nisu pravilno oprane, jedna bakterija može se razmnožiti na stotine pa čak i tisuće u relativno kratkom razdoblju.”
Nedavno istraživanje Centra za sigurnost okoliša na Sveučilištu Arizona State pokazalo je pak kako su antibakterijski sapuni potpuno beskorisni, jer ih većina ljudi ne koristi pravilno. Da bi antibakterijski sapun uništio bakterije, ruke bi trebalo prati tim sapunom 20 do 30 sekundi, ali većina ljudi ruke pere svega šest sekundi. Kao rezultat toga, antibakterijski sapuni nisu učinkovitiji od običnih sapuna.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
