Aromatični duhan posebno je štetan za maloljetnike, a u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonski propisi za sve popularnije nargile.
Posljednjih godina mladi su odlazak u kafane zamijenili sjedenjem u kafićima u kojima se konzumira nargila, tvrde vlasnici ugostiteljskih objekata u Sarajevu, koji, prateći ovaj popularni trend, sve više nude aromatični duhan, dok stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je jedna doza nargile srazmjerna istovremenom pušenju čak 20 cigareta, odnosno jedne kutije.
Ipak, kafići na sarajevskoj Baščaršiji, pogotovo njihove bašte u ljetnim mjesecima, prepune su mladih kojima je ovo postao svakodnevni ritual. U jednom od njih zatičemo nekoliko njih, koji nam objašnjavaju da već odavno “uživaju” u ovoj navici.
“Kupujem najmanje jednu nargilu dnevno. Jače su od cigara, definitivno, a jednu nargilu pušim sat vremena. Znam da je to štetno, ali nekako uživam kada sjednem u kafić i naručim nargilu, posebn je to merak”, kaže nam jedan mladić obavijen aromatičnim dimom u kafiću u sarajevskom Starom gradu.
Pokazuje na nekoliko nargila koje stoje pored šanka, čija se cijena kreće od tri do 12 eura, u zavisnosti od duhana i arome, dok nam konobar objašnjava da su korištene i spremne za pranje.
“U prosjeku prodamo 80 nargila dnevno. Naravno, ne dajemo ih maloljetnicima i obavezno tražimo ličnu kartu”, tvrdi on, dajući nam cjenovnik u kojem pišei da se nargila ne služi maloljetnim osobama.
Ipak, nedavni slučaj kada se na Baščaršiji onesvijestila maloljetna djevojčica nakon pušenja nargile ponovo je pokrenuo priču o štetnosti ove navike, a dodatno zabrinjava da u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonski propisi kojima bi se odredila starosna dob onih koji kupuju nargilu, ali i deklaracijom utvrdio njen sadržaj.
“Imamo svi razloga za zabrinutost, jer nargila jeste štetna po zdravlje, posebno za mlade ljude u razvojnom dobu, a može dovesti do ovisnosti, ako se uzima intenzivno i kontiunirano. Zakonski propisi još nisu doneseni i predstoji puno posla za reguliranje ove oblasti”, upozorava Nermana Mehić-Basara, direktorica Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo i specijalista za bolesti ovisnosti.
Štetni utjecaj na pluća i mozak
Dodaje da dosadašnja istraživanja pokazuju štetni utjecaj nargile po zdravlje ljudi, a najviše na pluća i mozak, pogotovo ako se uzima često ili redovno. Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon-monoksida, koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične cigarete.
S druge strane, prestanak djelovanja ove supstance izaziva glavobolju, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost, koja može preći u agresivnost, neraspoloženje, koje može ići do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti.
Posebno zabrinjava, kaže Mehić-Basara, to što djeca i mladi u dobi od samo 12 pa do 15 godina počinju koristiti duhan, marihuanu, a u posljednje vrijeme nargile, pa i alkohol, kako se navodi u izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije.
“Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis, ili ponavljane upale pluća, uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična ‘podloga’ za različite mikroorganizme.”
Zbog svega toga, potrebno je što prije pravno regulirati oblast primjene nargile, pa tako i odrediti starosnu dob osoba koje je mogu konzumirati, utvrditi sadržaj nargile, ali i sankcije za one koje prekrše takve propise, smatra Mehić-Basara.
Upitna kvaliteta smjese za nargilu
Sanitarni inspektori u Kantonu Sarajevo na to su već ranije upozoravali te Ministarstvu zdravstva nekoliko puta sugerirali da se donesu propisi za upotrebu nargile, kako bi se posebno zaštitili maloljetnici.
Međutim, kako ne postoji nikakva zakonska regulativa, inspektori ne mogu izdati rješenje za otklanjanje nedostataka u ugostiteljskim objektima, ili izricati bilo kakve sankcije, te se moraju pozivati na druge postojeće zakone – one o zaštiti od zaraznih bolesti, zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica, upotrebi duhanskih prerađevina…
“Sanitarna inspekcija vrši nadzor objekta gdje se konzumira nargila i u zadnje vrijeme su učestale prijave na ove objekte. U septembru 2014. godine izvršili smo pregled u 15 objekata u Kantonu Sarajevo”, kaže Senada Hadžijusufović, glavna inspektorica Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.
Dodaje da prilikom ovog nadzora nije postojala nikakva obavijest o zabrani korištenja nargile osobama mlađim od 18 godina, međutim, kako kaže, naknadnim kontrolama utvrdili su da je ipak većina ugostiteljskih objekata istaknula ovakvu zabranu.
“Na masi za nargilu nije ni postojala ispravna deklaracija, a nema je ni u sadašnjim nadzorima. Uglavnom se kupuje na crnom tržištu, gdje se nudi smjesa u originalnom pakovanju. Proizvođačka deklaracija nije pravilno prevedena na jezike naroda u Bosni i Hercegovini, na kojoj je navedeno da smjesa sadrži duhan, da je opasna za zdravlje i namijenjena samo za odrasle osobe i porijeklo proizvoda”, tvrdi Hadžijusufović.
Međutim, vlasnici kafića koji nude nargilu uvjeravaju u suprotno. Jedan od njih, koji je otvorio kafić na Baščaršiji, kaže da je duhan koji nabavljaju kvalitetan i u skladu s propisima.
“Stavljamo 60 posto meda, aromu i 0,2 posto duhana, nema nikotina i katrana. Sada ih mogu poslati na analizu, pa da se potvrdi ovaj sastav koji sam naveo. Duhan dobavljamo od jedne firme u Bosni i Hercegovini. Obično se koristi onaj iz Dubaija. Ne koristimo ćumur [drveni ugalj] ili nešto slično, već kokosovo drvo, koje je najmanje štetno. Treba ispoštovati sva pravila, higijenu, čišćenje, da je duhan legalno nabavljen”, tvrdi ovaj vlasnik.
‘Svaki dan se truju alkoholom…’
Posebno ističe da nikada ne bi dozvolio da maloljetnici puše nargilu u njegovom objektu, zbog čega konobari, kaže, obavezno traže ličnu kartu od mladih osoba. Na cjenovnicima s ponudom nargile piše da je zabranjena prodaja maloljetnicima.
“Ne znam zašto su sada svi protiv nargila, pa svaki dan maloljetnici završavaju u hitnoj zbog alkohola i droga, a na prste mogu izbrojati kada je neko imao posljedica od nargila. Putovao sam po Njemačkoj i Turskoj, tamo svi puše nargile, niko ne pravi problem”, zaključuje dok pokazuje jednokratne “nastavke za pušenje” koji se koriste te objašnjava da nakon svake upotrebe obavezno peru nargile.
Međutim, sanitarni inspektori tvrde da higijenski uvjeti za korištenje nargila, prilikom pregleda 15 objekata u Sarajevu, nisu bili ispoštovani, kao ni sada.
“U većini objekata navode da vrše propuhivanje crijeva pomoću kompresora ili pare, neki dezinficiraju, što je upitno. Nastavak za usta je jednokratan. Poželjno bi bilo, a i higijenski jedino prihvatljivo da crijevo i nastavak budu jednokratni”, ističe Hadžijusufović.
Bez obzira na upozorenja o velikoj štetnosti, čini se da popularnost nargile raste, a sve više vlasnika sarajevskih kafića proširuje svoju ponudu ovim aromatičnim duhanom, dok se i u mnogim turističkim prospektima pušenje nargile opisuje kao “poseban ugođaj koji nudi Sarajevo”.
