Manje oborina nego što je uobičajeno, izgledno je u srpnju.
Vjerojatnost za količinu kiše bliže prosječnim vrijednostima povećana je u
drugoj polovini sezone, no valja napomenuti da su u priobalnom području u
ljetnim mjesecima oborine ionako razmjerno rijetke, osobito u Dalmaciji.
Lipanj – početak klimatološkog ljeta – obilježilo je
iznadprosječno toplo i razmjerno suho vrijeme. Prva polovina mjeseca bila je,
doduše, promjenljiva i nestabilna, no kiše i pljuskova bilo je uglavnom u
unutrašnjosti, povremeno i na sjevernom Jadranu, a znatno rjeđe na jugu, u
Dalmaciji, gdje je palo malo ili čak nimalo kiše.
Lovro Kalin, voditelj Službe za vremensku analizu,
verifikaciju i prognostički sustav DHMZ-a prokomentirao je za Slobodnu
Dalmaciju dugoročnu sezonsku prognozu iz koje se nazire kako nas čekaju više
temperature od prosjeka s velikom opasnošću od požara.
– Ako uzmemo u obzir da je svemu prethodila dugotrajna suša
koja je trajala tijekom proljeća, sigurno je da su vremenske prilike bile
razmjerno nepovoljne, odnosno da su se u kontekstu šumskih požara odrazile i na
stanje gorivog materijala. U drugoj polovini mjeseca znatno je i zatoplilo, te
su nastupila i dva prilično snažna toplinska vala. Visoke temperature dakako
dodatno nepovoljno utječu na isušivanje goriva – navodi meteorolog Kalin.
– U razdoblju koje je pred nama, prema dosadašnjim
prognostičkim izračunima, srednja se sezonska temperatura za nastavak ljeta te
početak jeseni (srpanj, kolovoz i rujan) predviđa viša od klimatološkog
srednjaka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je pozitivno
odstupanje temperature od prosjeka izgledno u sva tri mjeseca. Očekuje se manja
ukupna sezonska količina oborina od višegodišnjeg srednjaka ili najviše oko
njega uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Manje oborina nego što je uobičajeno, izgledno je u srpnju.
Vjerojatnost za količinu kiše bliže prosječnim vrijednostima povećana je u
drugoj polovini sezone, no valja napomenuti da su u priobalnom području u
ljetnim mjesecima oborine ionako razmjerno rijetke, osobito u Dalmaciji,
odnosno da u prosjeku padne tek nekoliko desetaka milimetara kiše mjesečno –
navodi Kalin, napominjući kako dugoročne prognoze treba tumačiti u zbirnom
kontekstu, dakle kao prognozu za čitavo razdoblje (mjesec ili sezonu), a unutar
toga razdoblja odstupanja su moguća – dapače i vjerojatna.
– Konkretno, iako se srednja sezonska temperatura zraka
očekuje uglavnom viša od prosjeka, to ne isključuje barem kraća hladnija
razdoblja. Isto tako, iako se ukupna sezonska količina oborina predviđa manja
od prosjeka ili oko njega, zbog pljuskovitog karaktera oborina uz jače
konvektivne procese lokalno su moguće izraženije oborine, primjerice u kratkom
vremenskom razdoblju moguća je količina oborina usporediva s mjesečnim
srednjakom.
No, s obzirom na to da se u prosjeku predviđaju temperature
više od uobičajenih, mogući su u nastavku ljeta i novi toplinski valovi. Ipak,
nemoguće je točno prognozirati hoće li se i kada oni dogoditi. Zbog toga treba
pratiti redovne srednjoročne – sedmodnevne – prognoze koje su u tom smislu vrlo
pouzdane – objasnio nam je meteorolog Lovro Kalin, zaključujući kako je
prognoza pred nama u požarnom smislu relativno nepovoljna, odnosno protupožarna
sezona bi mogla biti pojačana.
Na kraju, nije na odmet ponoviti – za vrijeme toplinskog
vala izbjegavajte prekomjernu izloženost suncu, zaštitite glavu i, dakako, pijte
dovoljno tekućine.
Između 10 i 17 sati ne bi trebalo biti na otvorenom
prostoru, a to posebno važi za starije građane, trudnice i kronične bolesnike.
Treba piti puno tekućine, boraviti u rashlađenim i klimatiziranim prostorima sa
šest stupnjeva razlike od vanjske temperature, jesti češće i manje obroke.
Izbjegavati slanu hranu, alkohol i kavu. Idealno bi bilo sobnu temperaturu
držati ispod 32 Celzijeva stupnja danju i ispod 24 Celzijeva stupnja noću.
Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti,
nositi pokrivalo za glavu, skloniti se u hlad i svakih pola sata piti tekućinu.
Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom automobilu. Redovito koristite
kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja uvažavajući dnevne promjene
vrijednosti UV indeksa. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Nosite laganu,
široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Za kretanje na otvorenom
stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
zosradio.ba/072info.com
