U Evropi sve više raste optimizam zbog toga što je konačno
izgledan kraj pandemije koronavirusa. Sve je više država koje ukidaju skoro sve
epidemiološke mjere. No, stručnjaci pozivaju na oprez.
Dvije godine pandemije u Evropi i ostatku svijeta uzrokovale
su prije svega najveću zdravstvenu krizu modernog vremena. Pojava omikron soja
koronavirusa krajem prošle godine je pojedine navela na zaključak da bi on
mogao značiti kraj pandemije.
Za zarazniji, ali manje opasan omikron je tada rečeno da je
to ono što se očekivalo. Sudeći prema trenutnim okolnostima, navedene
pretpostavke se ostvaruju.
Broj zaraženih širom Starog kontinenta jeste veliki, ali
broj hospitaliziranih nije toliko veliki te se smanjuje broj preminulih. To je
prvenstveno slučaj u državama u kojima je većina stanovništva vakcinisana i u
kojima su mnogi preboljeli zarazu.
Shodno tome, pojedine države odlučile su se na ukidanje
skoro svih epidemioloških mjera. Na to su se odlučile Velika Britanija, Francuska, Danska, Norveška i Švedska,
koja je imala liberalniji odnos prema pandemiji u odnosu na većinu drugih
zemalja.
Kao razlog zašto su se odlučile na normalizaciju života
istakle su povoljne epidemiološke uslove, a prije svega se to odnosi na stopu
vakcinisanih, hospitaliziranih i preminulih. Njihove vlasti poručuju da se
život sada može normalizovati, što podrazumijeva i život s koronavirusom.
Ističu da se s koronavirusom mora živjeti kao što se živi i s prehladom i
gripom.
Razlog za optimizam jeste i to što su pojedine farmaceutske
kompanije uspjele napraviti i tablete protiv koronavirusa te to što se o
koronavirusu mnogo više zna nego što se znalo kada je pandemija počela. Osim
toga, izgledno je da će se vakcine poboljšavati te da će biti još učinkovitije.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da još treba biti
oprezan. Napominju i da omikron soj uzrokuje smrt velikog broja ljudi, prije
svega onih koji nisu vakcinisani i koji spadaju u zdravstveno ugroženiju
populaciju. Zato pozivaju na vakcinaciju te da se vakcine omoguće i onim
državama koje nemaju dovoljno vakcina.
Već na početku pandemije, a kasnije se to i potvrdilo, je
bilo jasno da je vakcina najučinkovitije sredstvo u borbi protiv pandemije i da
se jedino njom pandemija može okončati. Nažalost, Bosna i Hercegovina je među
evropskim državama u kojima je mali broj vakcinisanih – ne više od 30 posto.
Uvjerljivo najveći broj vakcinisanih je u Kantonu Sarajevo. Sa već 60 posto
vakcinisanih ovaj kanton je na dobrom putu da ima kolektivni imunitet.
zosradio.ba/klix.ba
