Šta Evropska unija planira za 2022. godinu: Fokus je na ekonomiji, ali nameću se i vojna pitanja

/

Tokom sjednice Evropske komisije koja je održana 19.
oktobra, zvaničnici su predstavili i usvojili Plan rada za 2022. godinu, koji
bi između ostalog trebao odrediti put i prioritete kojima bi se Evropska unija
trebala kretati u narednoj godini.

Evropska unija kao organizacija suočava se s brojnim
unutrašnim problemima, ali i krizom koja je prouzrokovana pandemijom
koronavirusa. Zbog toga, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i
drugi zvaničnici saopćili su kako politika Evropske unije u narednoj godini
mora biti zelenija, poštenija, digitalnija i otpornija na brojne utjecaje.

“Moramo jedinstveno djelovati i tokom naredne godine.
To se odnosi na provedbu naše politike za klimatsku neutralnost u Evropi do
2050. godine, oblikovanje digitalne budućnosti, jačanje tržišne ekonomije, ali
i odbranu naših vrijednosti. Kombinovana moć dugoročnog budžeta Evropske
unije i Plan oporavka čine 2.018 triliona eura koji će pomoći u gradnji bolje i
modernije Evrope”, rekla je Ursula von der Leyen.

Prema Planu rada za 2022. godinu, Evropska komisija će se
baviti s 42 inicijative koje će se naći u planu za ispunjavanje šest
glavnih ambicija s kojima bi se Evropska unija trebala baviti tokom 2022.
godine.

Evropski zeleni dogovor

Jedna od ambicija Evropske unije u 2022. godini odnosi se na
provođenje zelenih politika i zaštitu klime. Između ostalog, Evropska komisija
će u narednom periodu predložiti regulatorni okvir za certifikaciju uklanjanja
ugljika te će također poduzeti daljnje korake koji bi trebali voditi prema
nultoj emisiji plinova.

Cirkularna ekonomija

“Slijedit ćemo plan nultog zagađenja kako bismo
poboljšali kvalitet vode i zraka. Postavit ćemo nova pravila o upotrebi
pesticida, ali i unaprijediti cirkularnu ekonomiju jačanjem prava na
popravke proizvoda umjesto njihovog mijenjanja za nove. Zelene obveznice
koje predstavljaju finansijski instrument za finansiranje ekološki održivih
projekata igrat će sve važniju ulogu i izražavati našu opredijeljenost za
oporavak Evropske unije”, navodi se u Planu Evropske komisije.

Evropa spremna za digitalno doba

Kako su naveli iz Evropske komisije, pandemija je Evropi
poslužila kao katalizator ubrzane digitalizacije svijeta. Zbog toga, navedeno
je kako će Komisija nastaviti aktivnosti prema digitalnoj deceniji koja bi svoj
vrhunac trebala doživjeti 2030. godine.

“Jedinstveno tržište ostaje ključno za evropske
inovacije. Jedinstveno tržište ostaje ključ Evrope i zbog toga će Evropska
komisija naročitu pažnju obratiti na politike konkurencije te će izaći sa
spiskom hitnih mjera za jedinstveno tržište kako bi se spriječili budući
poremećaji”, naveli su iz Evropske komisije.

Da bi se spriječili budući problemi kada je riječ o nabavci
poluprovodnika, Evropska unija bi u narednom periodu trebala donijeti Zakon o
evropskim čipovima kako bi se omogući razvoj novih tržišta za evropske
tehnološke kompanije.

Osim ovog pitanja, Evropska komisija je saopćila kako će
tokom 2022. godine predložiti Zakon o kibernetičkoj otpornosti što bi trebao
predstavljati početak gradnje evropskog sigurnosnog komunikacijskog sistema
kako bi se osigurala nezavisna komunikacija s državama članicama.

Ekonomija koja radi za ljude

Tokom izrade i predstavljanja Plana rada, Evropska komisija
se fokusirala i na pitanja ekonomije. Kako je navedeno, nakon prolaska kroz
pandemiju koronavirusa Evropska unija mora razmišljati o tome da tržišnu
ekonomiju učini otpornijom.

Komisija je navela kako će se fokusirati na kreiranje
poštenijih radnih uslova, kvalitetnijih radnih mjesta, poboljšanje zaštite
radnika, ali i kreiranje bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

“Budući da je finansijski sektor ključan za oporavak
privrede, razgovarat ćemo i odgovarajućem minimalnom dohotku te o olakšanju
pristupa kapitalu preduzećima u EU”, navodi se.

Vojno jačanje Evrope

Četvrta tačka koju su iz Evropske komisije ocijenili kao
važnom tiče se odbrambene strategije Evropske unije. Također, u ovom dijelu
navodi se kako će do kraja 2021. godine biti predstavljena Zajednička
deklaracija Evropske unije i NATO saveza.

Ono što je naročito interesantno jeste dio u kojem se navodi
da će Komisija raditi na ubrzanju rada na zajedničkoj Evropskoj odbrambenoj
uniji što je pitanje koje su evropski zvaničnici, između ostalog i Josep
Borrell, nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci potencirali kao ključno
za sigurnost prostora Evropske unije.

Promoviranje evropskog načina života

Kako bi se mladim ljudima osigurala sposobnost adekvatnog
oblikovanja budućnosti, Komisija je saopćila da bi se 2022. godina trebala
proglasiti “Evropskom godinom mladih” te da će se mladim Evropljanima
koji se nalaze u nepovoljnom položaju pomoći pri pronalaženju zaposlenja, ali i
obezbjeđivanju kvalitetnijeg obrazovanja.

“Komisija će predstaviti Strategiju za EU univerzitete
i predložiti načine za održiviju transnacionalnu saradnju u visokom
obrazovanju. Komisija bi trebala predstaviti i Evropsku strategiju brige koja
se odnosi na poboljšanje njege kako djece tako i onih kojima je potrebna
dugotrajnija njega”, navodi se.

Sloboda medija i vladavina prava

Kao šesta, ujedno i posljednja važna tačka Plana rada
Evropske komisije, navedeno je kako će fokus Unije biti na promociji građanskih
inicijativa.

Između ostalog, Komisija bi trebala poduzeti dalje korake za
zaštitu slobode medija donošenjem Evropskog zakona o slobodi medija koji bi
trebao nastaviti čuvati vladavinu prava na području ove organizacije.

“Kako bi se ojačala borba protiv prekograničnog kriminala,
zajednički okvir prijenosa krivičnih postupaka između država članica ostat će u
fokusu politike Evropske unije”, navodi se u Planu Evropske komisije.

Fokusom na brojne teme koje se tiču zelenih, ali i
sigurnosnih politika, jasno je kako Evropska unija u narednom periodu teži ka
mnogo većoj nezavisnosti kada je riječ o brojnim pitanjima.

Za pitanja poput zelenih politika, bit će osigurana značajna
finansijska sredstva što je jasan pokazatelj kako će Evropa tokom 2022. godine
napraviti znatno snažniji zaokret u pogledu najbitnijih pitanja koja trenutno
opterećavaju odnose unutar organizacije.

“Nije dovoljno samo oporaviti se od krize. Moramo
postati jači i otporniji. Plan naglašava odlučnsot da se odmaknemo od pandemije
i iskorištavamo digitalne i zelene prilike koje nam se nude. Nadamo se brzom
sporazumu s Evropskim parlamentom i Vijećem o ključnim prijedlozima kako bismo
ih mogli isporučiti i našim građanima”, rekao je Maroš Šefčovič,
potpredsjednik Komisije zadužen za međuinstitucionalne odnose unutar EU.

zosradio.ba/klix.ba

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

Oluja Boris u Europi: Zašto je postala katastrofa epskih razmjera?

Oluja Boris već je donijela ekstremne količine kiše širom...

Sve teža situacija sa poplavama u Europi: Proglašeno stanje prirodne katastrofe u Poljskoj

Gradonačelnik Lądek-Zdrója Tomasz Nowicki je već u subotu, 14....

Kako će se od novembra ulaziti u EU: Uzimanje otisaka i fotografiranje lica

Pregled pasoša, uzimanje otisaka najmanje četiri prsta i fotografiranje,...

Izbio veliki požar u Sutomoru

Vatrena stihija koja se pola sata nakon ponoći razbuktala...