Kada bi Vam neko rekao da u Evropskoj uniji postoji jedna
država koja 30 godina bilježi kontinuirani ekonomski rast i koja je čak i u
onoj 2009. godini svjetske ekonomske bila u plusu, rijetki od vas bi
pomislili na Poljsku.
Nekada smatrana problematičnim djetetom srednje Europe,
Poljska je doživjela veći ekonomski rast od bilo koje drugo države u EU. Svaka
evropska država, bogata ili siromašna, uključujući svakako i BiH, može naučiti
nešto od uspjeha Poljske.
Od periferije do jezgre
Godine 1990. poljski BDP po glavi stanovnika bio je bitno
manji od onog jugoslavenskog. Danas Poljaci uživaju daleko veći standard od
stanovnika svih republika bivše Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije. Kako je
Poljska postala ekonomska zvijezda tranzicionih zemalja? Za razliku od većine
bivših komunističkih susjeda, koji su se odlučili za blaži prijelaz u
kapitalizam, Poljska je 1990. krenula sa „šok terapijom“, kojom je rukovodio
Lešek Balcerović (Leszek Balcerowicz), tadašnji ministar finansija.
Gotovo preko noći je bila ukinuta kontrola cijena, tržišta
su postala potpuno otvorena za vanjsku trgovinu, zlota je učinjena
konvertibilnom, subvencije državnoj industriji smanjene su i započeta je
privatizacija. To je prvobitno bilo bolno za gotovo sve građane, ali nakon
kratkog, oštrog pada u kojem se BDP smanjio za gotovo 15%, rast je nastavljen
1992. godine – i od tada nije prestao, s izuzetkom pandemijske 2020.
Ekonomski napredak Poljske vidite na svakom koraku: vrhunski
vozovi i tramvaji, čiste i uređene ulice, ukusno obučeni ljudi, luksuzno
opremljene prodavnice i široko dostupan wifi.
Međutim, treća lekcija Poljske najvažnija je: posao nikada
nije dovršen. Poljska je nastavila napredovati s reformama, na način na koji to
nisu učinile ni Njemačka, a kamoli Francuska. Preostaje još posla, kao što je
smanjenje nabujalog javnog sektora, povećanje korporativne i privatne štednje i
ulaganja te uvjeravanje stručnijih Poljaka da ostanu kod kuće, a ne emigriraju.
Državna kontrola
Poljska će izbjeći „zamku srednjeg dohotka“ samo ako može
razviti visokotehnološku industriju i usluge, u šta se posljednjih godina u
ovoj zemlji snažno ulaže.
Čak i u pandemijskoj 2020. godini pad BDP-a u Poljskoj
iznosio je 2,7 posto, više nego dvostruko manje od prosječnog pada EU koji je
iznosio 6 posto.
Nezaposlenost u Poljskoj danas iznosi svega 3,2 posto i niža
je još jedino u Češkoj, na Malti i u Nizozemskoj.
Ekonomski razvoj Poljske, međutim, nije nužno doveo i
liberalnijih društvenih shvatanja. Poljskom danas vlada populistička stranka
„Pravo i pravda“ koja se otvoreno suprotstavlja temeljnim principima EU, kao
što je nedavno bio slučaj s usvajanjem zakona o zabrani abortusa ili nastojanja
da se mediji stave pod veću državnu kontrolu.
Ipak, u Varšavi, glavnom gradu Poljske, u kojoj danas vlada
„Građanska platforma“, stranka bivšeg premijera Donalda Tuska, sagovornici će
vam reći da i pored pogrešnih politika vladajuće „Pravo i pravda“, to se toliko
drastično i ne održava na njihove živote. Ekonomija se razvija na slobodnom
tržištu, pravosuđe je najvećim dijelom nezavisno, a pravila su davno
postavljena na poštenim osnovama, pa šteta koju vlast može napraviti je
sistemski ograničena.
Impresivni rezultati
I možda je to ključna stvar koja objašnjava neuspjeh BiH u
odnosu na Poljsku: iako je formalno napustila socijalizam, Bosna i Hercegovina
nikada nije napustila tu komunističku praksu stopljenosti države i stranke, te
stranke i svega ostalog u društvu. Ostavši tako pod šapom stranaka, ekonomija
društva nije nikada ni dobila priliku da prodiše.
Blagodati EU
Najveći pojedinačni doprinos uspjehu Poljske bilo je njeno
učinkovito korištenje članstva u EU. Poljaci su brzo uvidjeli mogućnosti u
strukturnim i kohezijskim fondovima EU -a, kao i prednostima poboljšanja
vlastitog upravljanja i transparentnosti. Poljska se snažnije od Rumunije,
Bugarske i njezinih kolega iz Višegradske grupe borila protiv korupcije,
naročito u javnim nabavama, a kao rezultat ima pristojnu evidenciju korištenja
strukturnih fondova. EU je nagradila poštenost Poljske učinivši je najvećim
primateljem svojih sredstava.
zosradio.ba/avaz.ba
