Nešto više od 60 miliona državljana Njemačke s pravom glasa
danas će izaći na izbore koji se na neki način mogu smatrati i historijskim s
obzirom da će ih prije svega obilježiti političko penzionisanje i odlazak s
funkcije kancelarke Angele Merkel.
Državljani Njemačke danas će birati 20. saziv Bundestaga
(njemačkog parlamenta op.a.), a nakon duga vremena, dugogodišnja liderka CDU-a
i kancelarka koja je obavljala ovu funkciju 16 godina Angela Merkel neće biti
kandidat na ovogodišnjim izborima.
S obzirom na ovako značajan trenutak i na promjenu koja će
odlaskom Angele Merkel neminovno doći, očekuje se kako će izbori na kojima će
se birati 20. saziv Bundestaga ujedno biti vjerovatno i najvažniji u
posljednjih nekoliko decenija.
Iako Nijemci neće direktno birati kancelara, u suštini
glasat će dva puta, što će utjecati na saziv Bundestaga, ali indirektno i na
izbor kancelara koji će u budućnosti predstavljati ovu evropsku zemlju.
Kako funkcioniše sistem glasanja?
Prema zakonu, Bundestag zvanično ima 598 zastupnika, iako
taj broj izbornim ciklusima može varirati. Ujedno, to je jedino tijelo u
Njemačkoj koje birači mogu birati direktno. Kako bi se osiguralo da udio mjesta
u parlamentu odražava udio glasova koje stranka dobija, 2011. godine u
Bundestag je dodano još 111 mjesta čime se dobija ukupno 709 mjesta.
Na dan izbora, državljani Njemačke imat će pravo glasati dva
puta. Jedan glas dodjeljuje se kandidatima u predviđenoj izbornoj jedinici, dok
se drugi odnosi na liste političkih stranaka. Ono što je karakteristika ovog
sistema, građani dva glasa ne moraju dodijeliti istoj političkoj opciji
što svakako doprinosi pluralizmu i demokratiji izbornog sistema.
Direktno izabrani kandidati, čine ukupno 299 mjesta od
ukupnog broja u Bundestagu. Ovaj broj zastupnika veže se ujedno i za prvi
glasački listić koji se dodjeljuje građanima tokom glasanja. Drugi dio
Bundestaga, također 299 zastupnika, birači odlučuju glasanjem na drugom
glasačkom listiću s tim što on ne nudi opciju izravnog izbora kandidata već
stranačke liste koje stranke sastavljaju za svaku saveznu zemlju.
Ove liste, ujedno ovise i o veličini saveznih zemalja kojih
ima ukupno 16. Iako građani de facto ne odlučuju direktno na drugom glasačkom
listiću, ova lista smatra se mnogo važnijom za Bundestag.
“S drugim glasom birači odlučuju o odnosu snaga među
strankama, odnosno koliko će koja stranka dobiti mandata u novom sazivu
parlamenta. U trenutku u kojem bude poznato koliko je neka stranka osvojila
mandata preko drugog glasa, ti se mandati raspoređuju po listama saveznih
zemalja. Ako neka stranka na izborima osvoji na primjer 35 posto ‘drugih’
glasova, ona će i u novom sazivu Bundestaga imati 35 posto raspoloživih
mandata. S drugim glasom birači odlučuju o odnosu snaga među strankama, odnosno
koliko će koja stranka dobiti mandata u novom sazivu parlamenta. U trenutku u
kojem bude poznato koliko je neka stranka osvojila mandata preko drugog glasa,
ti se mandati raspoređuju po listama saveznih zemalja”, prenosi DW.
Ko će se naći u borbi za kancelara
Na ovonedjeljnim izborima, stanovnicima Njemačke dosadašnja
vladajuća koalicija CDU/CSU koju će predvoditi Armin Laschet i Markus
Söder, Slobodna demokratska stranka (FDP) Christiana Lindnera, desničarska
Alternativa za Njemačku (AfD) koju predovi Tino Chrupalla i Jorg Meuthen. S
druge, lijeve strane političkog spektra, naći će se također tri stranke
odnosno Zeleni koje predvode Robert Habeck i Annalena Baerbock, SPD na
čelu s Olafom Scholzem, te Ljevica koju predvode Janine Wissler i Sussane
Hennig-Wellsow.
Prema posljednjim anketama objavljenim u petak, SPD ima
najveću podršku građana s ukupno 25 posto, dok je vladajuća koalicija CDU/CSU zabilježila
pad i trenutno uživa podršku 22 posto stanovnika.
Na trećem mjestu kada je riječ o predizbornim anketama
nalaze se Zeleni s ukupno 16 posto podrške. Četvrtu i petu poziciju dijele FDP
i AfD s ukupno 11 posto podrške građana, a najmanju podršku ima Ljevica čija se
popularnost procjenjuje na 6 posto.
S obzirom da će se bitka voditi oko tri stranke, tačnije
koalicije CDU/CSU, SPD-a i Zelenih, kompletna predizborna utrka i za kancelara
vodila se oko ove tri stranke.
Kao kandidati za nasljednika Angele Merkel, borit će se Olaf
Scholz (SPD), Armin Laschet (CDU/CSU) i Annalena Baerbock (Zeleni).
Uzevši u obzir izborni sistem u Njemačkoj, građani neće
imati priliku direktno birati kancelara. Kandidata za ovu poziciju biraju
političke stranke nakon samih izbora. S obzirom da je evidentno da niti jedna
stranka neće dobiti podršku koja će joj omogućiti samostalnu vladavinu, stranke
pregovaraju oko koalicije koja će činiti većinu u Bundestagu.
Nakon što se formira koalicija, pristupa se imenovanju
kancelara kojeg predlaže stranka koja je osvojila najveći broj glasova. Da bi
bio izabran, savezni kancelar mora osvojiti apsolutnu većinu glasova što je
poznato i kao kancelarska većina.
Tokom predizborne kampanje, kandidati za nasljednika Angele
Merkel organizovali su niz predizbornih skupova te su učestvovali u tri TV
debate koje su organizovale televizije u Njemačkoj.
Interesantno, u sve tri debate, gledatelji su
ocijenili Olafa Scholza kao osobu koja djeluje kao najbolji nasljednik
Angele Merkel.
Iako direktno nisu govorilo o tome kako bi mogla izgledati
nova koalicija, evidentno je kako u ovom trenutku Zeleni i SPD dijele
mnogo više zajedničkih političkih ideja u odnosu na koaliciju CDU/CSU, pa je s
toga za očekivati saradnju ove dvije opcije ukoliko jedna od njih osvoji
dovoljan broj glasova koji će joj omogućiti formiranje vlasti.
Nezvanični pobjednik izbora, bar kada je riječ o stranci,
znat će se već u nedjelju uvečer, međutim formiranje koalicije i konačni izbor
kancelara ili kancelarke potrajat će znatno duži period, a prema određenim
procjenama, na novu koaliciju koja će predvoditi Njemačku moglo bi se sačekati
i nekoliko mjeseci.
zosradio.ba/klix.ba
