Sutra se održavaju parlamentarni izbori u Njemačkoj gdje
Nijemci biraju novi saziv Bundestaga.
Angela Merkel već 16 godina kao kancelarka je na čelu
savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni
ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja
kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se
vodila interna svađa oko toga ko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a
bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.
Njemački birači u nedjelju ne biraju direktno novog
kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike
naroda. Tek nekoliko sedmica kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u
Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formiraju novu
saveznu vladu, piše Deutsche Welle.
Dan i nakon nedjeljnih izbora savezna kancelarka je i dalje
Angela Merkel. Njen mandat formalno završava s konstituirajućom sjednicom novog
Bundestaga. A ona se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora. Angela
Merkel ostaje zapravo na kancelarskoj dužnosti kao vršiteljica dužnosti sve dok
Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Nakon posljednjih
saveznih izbora 2017. to je potrajalo oko pola godine.
Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate.
A onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u “sondiranje”, odnosno
ispitivanje terena – o tome ko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek
nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve
može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag
apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što
novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet, i svi oni zajedno od
saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u
Bundestagu polože i zakletvu pred predsjednikom ili predsjednikom
parlamenta.
Izbor aktualnog saziva (19. Bundestaga) parlamenta se
dogodio 24. septembra 2017., a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno
izabrana tek 14. marta 2018.
Izborno pravo u Njemačkoj propisuje takozvano
“personalizirano proporcionalno pravo glasa”. A to znači da svaki
birač ima na raspolaganju dva glasa – takozvani „prvi” i „drugi” glas.
Prvim glasom u svakoj od 299 izbornih jedinica odlučuju o
jednom konkretnom kandidatu ili kandidatkinji. Time je zajamčeno da je svaka
izborna jedinica, odnosno regija, zastupljena u Bundestagu. S drugim glasom se
biraju izborne liste po saveznim zemljama. Taj drugi glas odlučuje o odnosu
snaga u novom Bundestagu. Zato je on važniji od prvog. Zanimljivo je da
zbog moguće razlike između broja direktno izabranih zastupnika i postotka koji
neki stranka osvoji na temelju drugog glasa, nije moguća precizna prognoza o
tome koliko će zastupnica i zastupnica uopće imati novi saziv Bundestaga.
Trenutno ih je 709, a nakon ovih izbora moguće je da ih bude između 800 i
900.
Pravo glasa imaju svi građani koji su u nedjelju, na dan
izbora, punoljetni, koji posjeduju njemačko državljanstvo i minimalno tri
mjeseca žive u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inostranstvu smiju sudjelovati na
izborima, ali prije toga moraju podnijeti zahtjev za sudjelovanjem. Za razliku
od lokalnih izbora, na saveznim ne smiju birati ljudi koji nemaju njemački
pusoš, ali već desetljećima žive u Njemačkoj.
Po procjenama Saveznog ureda za statistiku oko 60,4 milijuna
Nijemaca ima pravo glasa na nedjeljnim izborima. Broj žena s pravom glasa (31,2
miliona) je nešto veći od broja muškaraca (29,2). Prije četiri godine je po
službenim podacima pravo glasa imalo 61,7 milijuna ljudi.
zosradio.ba/avaz.ba
