Nivo sukoba u svijetu povećao se od izbijanja pandemije,
navodi se u godišnjem Globalnom indeksu mira, koji je danas objavio Institut za
ekonomiju i mir.
Izvještaj koji procjenjuje situaciju u 2020. godini pokazuje
da su se sukobi u svijetu povećali deveti put u 12 godina.
Osnivač instituta, Steve Killelea, rekao je da je kriva
pandemija.
Iako su se ukupni nivoi sukoba i terorizma smanjili u 2020.
godini, povećana je politička nestabilnost i nasilne demonstracije, rekao je
Killelea.
On navodi da će ekonomski učinak pandemije stvoriti daljnju
neizvjesnost, posebno za zemlje koje su imale te probleme prije pandemije.
Oporavak će također biti vrlo nejednak, što bi moglo
izazvati daljnje produbljivanje pukotina, rekao je.
Sveukupno, Globalni indeks mira zabilježio je više od 5.000
nasilnih događaja povezanih s pandemijom između januara 2020. i aprila ove
godine.
Dvadeset i pet zemalja su imale veći broj nasilnih
demonstracija, dok se samo osam zemalja poboljšalo u toj kategoriji.
Situacija je bila najgora u Bjelorusiji, Mijanmaru i Rusiji,
gdje su vlasti nasilno zatvorile demonstrante.
Građanski nemiri naglo su porasli u SAD-u, ne samo zbog
pandemije, već dijelom i kako je porastao pokret Black Lives Matter, kao i
napada na američki Capitol u Washingtonu u januaru.
Suprotno tome, stopa ubistava, smrtnosti uslijed terorizma i
percepcija kriminala znatno su opali na brojnim mjestima širom svijeta, iako se
situacija značajno razlikovala od jednog do drugog područja.
U Afganistanu, Brazilu, Južnoj Africi i Meksiku više od
polovine stanovništva i dalje navodi nasilje kao najveći rizik po vlastitu
sigurnost u svakodnevnom životu.
Izvještaj je utvrdio da je Afganistan najmanje miroljubiva
zemlja na svijetu, a slijede ga Jemen, Sirija, Južni Sudan i Irak.
S druge strane, Island je opet bio na vrhu ljestvice
najmirnijih zemalja i tu je poziciju zadržao od 2008. godine.
Kao regija, Evropa je također najmirnija, iako se navodi da
se i u Evropi povećala politička nestabilnost.
Globalni indeks mira pokriva 99,7 posto svjetske populacije,
kažu njegovi izdavači, a situaciju ocjenjuje pomoću 23 kvalitativna i
kvantitativna pokazatelja grupirana u tri područja – trajni sukobi, sigurnost i
militarizacija.
zosradio.ba/klix.ba
