Jednokratne zaštitne maske postale su veoma tražene tokom
pandemije koronavirusa, ali je velika količina nakon upotrebe nažalost završila
u okeanima.
Tokom 2020. godine je proizvedeno oko 50 milijardki komada
zaštitnih maski za lice, a procjenjuje se da je 1,56 milijardi komada završilo
u okeanima, pokazuju podaci grupe OceansAsia.
okeana tokom pandemije, a s obzirom na količinu maski koja je završila u njima,
to je veliki problem. Procjenjuje se da je za raspad plastične maske potrebno
čak 450 godina.
Također, u izvještaju se navodi da će oko 3 posto od 52 milijardne proizvedenih
maski završiti u našim vodama. To su zabrinjavajuće brojke jer plastični otpad
godišnje usmrti oko 100.000 morskih sisara i kornjača, više od milion morskih
ptica i mnogo više ribe, beskičmenjaka i drugih morskih bića.
Plastički otpad ne utječe samo na morski život, nego i na obalne zajednice,
ribolov i ekonomiju.
Plastični otpad je drastično povečan tokom prošle godine zbog pandemije
koronavirusa s obzirom na obavezu korištenja zaštitnih maski i rukavica, a to
će se negativno odraziti na okoliš.
“Jednokratne maske su napravljene od različite vrste plastike i teško se
recikiraju zbog svog sastava, rizika od kontaminacije i infekcije. Ove maske
završavaju u okeanima kada se odbace i kada sistem upravljanja otpadom nije
adekvatan, kada je preopterećen i ako uopće ne postoji”, navodi se u
izvještaju.
Otpad nanosi štetu okeanima i životinjama, a primjer je uginuli pingvin
pronađen na plaži. U njegovom želucu je bila maska.
Autori izvještaja navode da postoje rješenja koja će minimalizirati utjecaj
plastičnog otpada. Među njima su maske koje se više puta mogu koristiti i koje
su napravljene od materijala pogodnog za reciklažu. U svakom slučaju je
potrebno odlagati maske i rukavice na adekvatan način. Također, važno je
izbjegavati plastična pakovanja te odabrati ekološki prihvatljive alternative.
zosradio.ba/Klix
