Ministarstva unutrašnjih poslova i pravde Srbije planiraju
formiranje radne grupe koja će raditi na sprečavanju nelegalne trgovine
umjetničkim djelima iz regiona.
Međusobno potraživanje umjetnina između država bivše
Jugoslavije aktuelizovano je zahtjevima iz Bosne i Hercegovine da se iz Srbije
vrati nekoliko radova koje BiH smatra svojim kulturnim naslijeđem.
Na problem širih razmera ukazao je i nedavni skandal u vezi s ikonom koju je
bosanskohercegovački političar Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije
Sergeju Lavrovu, a za koju Ukrajina tvrdi da je njeno vlasništvo.
Kako se navodi u Interpolu, baza ukradenih umjetnina sadrži više od 50 hiljada
predmeta. U objašnjenju procedure navodi se da zemlje šalju informacije o
ukradenim i nestalim stvarima, nakon čega ih stručnjaci Interpola dodaju u bazu
podataka, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Magdalena” u centru pažnje
Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine, pisao je sredinom
decembra ministrici kulture Srbije Maji Gojković i vlastima Novog Sada da se u
tom gradu nalazi ulje na platnu iz 1930. godine “Magdalena
pokajnica”, autora Đoke Mazalića, za koje tvrdi da pripada kolekcionaru
Enveru Mulabdiću iz BiH.
Ta slika je u kolekciji novosadskog ljubitelja umjetnosti Đure Popovića koji
kaže da ju je početkom devedesetih u Srbiji legalno kupio upravo od Mulabdića,
kao i još dvije slike i jednu skulpturu koje se danas potražuju iz BIH.
“Imam svu dokumentaciju napismeno. Imam i stotinu svjedoka za to”, rekao je
Popović.
Nevladina organizacija “Centar protiv krijumčarenja umjetninama” iz
Bosne i Hercegovine je stavila “Magdalenu pokajnicu” na spisak ukradenih
ili nestalih umjetnina u BiH na svojoj web stranici, na kojem se navodi da je
nestala 1993., a da je prijava o nestanku podnesena 2006. godine.
Još 2017. “Magdalena” je bila tema u javnosti kada je Enver Mulabdić
rekao da je stajala u njegovom stanu u Bosanskom Novom, da je u julu 1992. s
porodicom protjeran, a da kasnije po povratku iz Njemačke 1998. nije uspio da
je vrati, kao ni još tri najvrednija umjetnička djela iz svoje kolekcije.
“Proglašena je nacionalnim dobrom Bosne i Hercegovine, a prije toga imala
je status nacionalnog spomenika”, rekao je tada Mulabdić.
Krađa artefakata u vrhu kriminala
U međuvremenu, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i
ministrica kulture i informisanja Maja Gojković 21. decembra u Beogradu su
razgovarali o zajedničkim aktivnostima za sprečavanje nelegalne trgovine
umjetničkim djelima u regionu.
“Krađa umjetničkih predmeta, arheoloških artefakata i nezakonita trgovina
kulturnim dobrima po obimu i intenzitetu odmah je iza trgovine oružjem i
narkoticima. U borbi protiv te vrste kriminala neophodna je stalna koordinacija
svih institucija na nacionalnom i međunarodnom nivou”, navedeno je u
zajedničkom saopćenju.
Popis otuđenog nacionalnog blaga s prostora bivše Jugoslavije, koje se
nezvanično broji u desetinama hiljada komada, nije objavljen, a još prije
četiri godine Hrvatska je saopćila da od Srbije potražuje nešto više od hiljadu
kulturnih dobara iz pravoslavnih crkava i manastira.
Iz BiH je tokom rata i kasnije nestalo mnoštvo umjetničkih djela, iz kulturnih
i drugih institucija, privatnih galerija, kolekcija i stanova. Konačnog popisa
svih ukradenih djela nema.
U Bazi ukradenih i nestalih umjetnina NVO Centar protiv krijumčarenja umjetnina
nalazi se 179 djela. Kako je za RSE rečeno, iz Umjetničke galerije BiH nestala
su 53 djela, od čega su 46 pravoslavne ikone, a Interpol traga za 109
umjetničkih djela iz BiH.
