Povodom najnovijih događanja na Egejskom moru, Međunarodna
organizacija za migracije (IOM) izrazila je duboku zabrinutost zbog upornih
izvještaja o kolektivnom u nekim slučajevima nasilnog protjerivanju migranata,
na granici između između Grčke i Turske. U posljednjih nekoliko mjeseci uočena
je nova praksa, od strane grčke obalne straže, na šta ukazuju međunarodni
medijski izvještaji i snimci na kojima se vidi upotreba morske spasilačke
opreme za protjerivanje migranata preko Istočnog Egejskog mora.
Usred pooštrenih zdravstvenih mjera, IOM poziva države da se
suzdrže od sekuritizacije granica i primjene migracijskih praksi koje bi mogle
ugroziti ljudska prava migranata, uključujući mjere poput izgradnje graničnih
zidova, militarizacije graničnih patrola ili povećanja deportacija. U svom
saopštenju od 11. juna, IOM
poziva grčke vlasti da istraže ove navode i svjedočenja ljudi koji su
prisiljeni da pređu grčko-tursku granicu. IOM zajedno s partnerima pomno
nadgleda situaciju i primio je izvještaje da su migranti uhapšeni u Grčkoj i
gurnuti nazad u Tursku, a nasilje je nad migrantima izvršilo granično osoblje.
Osim IOM-a, UNHCR je takođe pozvao grčke vlasti da istraže
navode o novoj “push-back” strategiji, koju su migranti
prijavljivali, kao i predstavnici domaćih i međunarodnih organizacija koje se
bave zaštitom ljudskih prava ljudi u pokretu. UNHCR kontinuirano radi na
problemima sa grčkom vladom i pozvao je na hitne istrage niza navodnih incidenata
o kojima se izvještava u medijima, što su potvrdili i mnoge nevladine
organizacije i direktna svjedočenja očevidaca. Takvi navodi su povećavani od
marta, a izvještaji pokazuju da je nekoliko grupa ljudi u pokretu zajednički
vraćeno nakon što su došli do grčke teritorije.
Broj prijavljenih osoba koje su vraćene, posebno na moru,
raste, navodi se u saopštenju UNCHR-a,
iako Grčka ima legitimno pravo da kontroliše svoje granice i upravlja
nelegalnom migracijom, ipak mora poštovati međunarodne standarde ljudskih prava
i zaštitu izbjeglica. Kontrole i prakse moraju garantovati prava tražitelja
azila i na grčkim granicama ih ne smiju odbijati niti ugrožavati poštivanje
ljudskih prava ljudi u pokretu. Pravo na
traženje i uživanje azila je osnovno ljudsko pravo i svim tražiteljima azila
treba omogućiti pristup postupcima za azil i zaštitu od ponovnog promicanja ili
neformalnog prisilnog povratka.
Solidarnost i ljudska prava osoba u pokretu ipak nisu
prioritet
Grčka Obalna straža pokazala je izuzetnu predanost i
hrabrost da spasi bezbroj života izbjeglica i migranata na moru u ranijem
periodu. Međutim, kako UN agencije, IOM i UNHCR navode, sadašnje optužbe idu
protiv međunarodnih obaveza Grčke i mogu izložiti ljude ozbiljnoj opasnosti. Prema
posljednjim izvještajima i njemačke nevladine organizacije Mare Liberum od 23. do 25.
maja 2020. turska Obalna straža spasila je ukupno 101 migranta sa šest čamaca
za spašavanje u Egejskom moru. Migranti su bili na putu za Grčku kad ih je
zaustavila grčka obalna straža, potom su ih natjerali da uđu na čamce za spašavanje,
te ih povukli u turske vode i ostavili da plutaju morem. Prethodni godišnji
izvještaji o ilegalnom vraćanju migranata na Egejskom moru nisu novina, a u posljednjih
nekoliko mjeseci više puta su različite organizacije izvještavale o incidentima
ove vrste, posebno o tome kako je grčka Obalna straža razvila ovu novu
strategiju.
Izvor: Turska Obalna straža – migranti na splavovima plutaju
Egejskim morem
Mare Liberum je organizacija bazirana u Berlinu i dio je
nezavisne mreže nevladinih organizacija pod nazivom Border Violence Monitoring, uglavnom sa
sjedištem u balkanskim regijama i u Grčkoj. Ova organizacija prati kršenje
ljudskih prava na vanjskim granicama Evropske unije i zalaže se za
zaustavljanje nasilja nad ljudima koji su u pokretu. Ono što je zanimljivo za
ovu organizaciju jeste da posjeduju brod Mare Liberum, kojim vrše monitoring
poštivanja i/ili kršenja ljudskih prava u Egejskom moru, uglavnom kraj obale
Lesbos. Ovim brodom upravlja posada od pet ljudi koja kombinira različite
vještine i znanja, kao što su nautika, inženjerstvo, mediji, zagovaranje
ljudskih prava, istraživačka stručnost i iskustvo u operacijama potrage i
spašavanja. U posljednjem izvještaju ove organizacije, navodi se kako je grčka
Obalna straža prije uništavala motore izbjegličkih brodica koji su prelazili
Egejsko more i gurala ih u turske vode. Međutim, sada prisiljavaju migrante da
se ukrcaju na nesigurne čamce za spašavanje na moru ili čak nakon što su
migranti i stigli na grčko ostrvo, stavljaju ih na te nepouzdane splavove i
vraćaju u more.
Jedan od najboljih dokaza o novoj strategiji
“push-backa”, koji je zadokumentovan od strane Mare Liberuma, desio
se 28. aprila 2020. Tog dana 22 osobe (uključujući troje djece, četiri žene i
15 muškaraca) stigle su na grčko ostrvo Samos. U skladu sa međunarodnim
dokumentima i njihovim temeljnim pravima, trebali su biti dovedeni u jedan od
izbjegličkih kampova na ostrvu. Međutim, novom praksom su bili primorani da se
ukrcaju na plovilo obalske straže i odatle ponovo prisiljeni da se ukrcaju na
čamce za spašavanje. Tom prilikom je bila prisutna i turska Obalna straža, koja
je sljedećeg jutra spašavala ljude sa navedenih čamaca. Iako je ovaj incident potkovan
dokazima, do danas se nisu oglasile grčke vlasti.
Da ova praksa nije bila jednokratna, već ponavljajuća ide u
prilog poražavajuća brojka od ukupno 370 osoba ostavljenih na moru u 20 čamaca
za spašavanje na Egejskom moru, samo od marta 2020. godine. Za tri dokazana slučaja, dogodilo se
da su migranti već stigli do jednog od grčkih otoka prije nego što su vraćeni u
turske vode. Prema izjavama spašenih migranata, oni su bili prisiljeni da se
ukrcaju na čamac za spašavanje na ostrvu Sömbeki i odvučeni na sred mora brodom
grčke obalske straže. Potrebno je naglasiti da navedeni čamci za spašavanje u
kojima migranti bivaju ostavljeni, nemaju motor i ne može se istima upravljati,
što ljude na moru ostavlja nemoćnima na milost i nemilost turske Obalne straže.
Prema izvještaju turske obalne straže, prvi od najmanje 11
navodnih incidenata “push-back” aktivnosti, koji su uključivali čamce
za spašavanje dogodio se 23. marta. U izvještaju o
“ilegalnoj migraciji” se navodi da je Obalna straža spasila čak 31 Sirijca
– tražitelja azila – koji su pronađeni kako plutaju u čamcima za spašavanje
kraj obale Muğla, na Egejskom moru. Samo u toku jednog dana i u različitim
vremenskim intervalima, Obalna straža je spasila 110 ljudi, koji su plutali u
čamcima za spašavanje, različitog porijekla, a ponajviše iz Sirije – 75.
Izvor: Screenshot izvještaja Obalne straže Republike Turske
Ljudska prava su prioritet!
UNHCR poziva države da upravljaju graničnim pitanjima na
načine koji poštuju međunarodne standarde zaštite ljudskih prava i izbjeglica,
a pri tome uvažavajući trenutno stanje, IOM takođe apelira na države da
obustave deportacije tokom pandemije COVID-19.
Izjave većeg broja migranata koji su prošli Zapadno-balkansku
rutu, navedeno je da su najviše primjera nehumanog i neprofesionalnog
postupanja od strane policijskih organa doživjeli od strane dviju članica
Evropske Unije – Hrvatske i Grčke.
Iako svaka suverena država ima pravo da vrši obezbjeđenje
granica, ipak njihovo diskreciono pravo završava tamo gdje se preklapaju sa
međunarodnim obavezama na zaštiti ljudskih prava. S tim u vezi, Mare Liberum,
podsjeća da budući da je Evropska pogranična agencija Frontex prisutna na
Egejskom moru, kao i grčka i turska Obalna straža, pretpostavka je da imaju
saznanja o tim ilegalnim “push-back” aktivnostima, te zahtijevaju
hitnu istragu tih nedozvoljenih postupanja prema ljudima u pokretu.
zosradio.ba
