Kako nastaviti normalan život u
nenormalnim uslovima
Prizori Australije u plamenu bili su
potresna slika kojom je započela godina. Nažalost, ubrzo se pokazalo ne i
jedina prirodna katastrofa koja će obilježiti tekuću godinu. Spremnost
čovječanstva da odgovori na prirodne katastrofe bila je obrnuto proporcionalna
brzini širenja požara, i par mjeseci potom, širenja zaraze.
Dok se globalni lideri prepiru i
prebacuju teret odgovornosti za razmjeru katastrofe u kojoj se nalazimo, obični
ljudi su poslije prvobitnog šoka i nevjerice morali brzo naći modalitete preživljavanja,
a sada već i svakodnevnog života u onome što se naziva fenomenom “nova
normalnost”. Slike sablasno pustih gradova preplavile su svijet, rafovi su se
ubrzano praznili, ali internet pretraga izbacilaje u eter i visoko rangirale
neke neke nove termine.Do prije samo par mjeseci izrazi i riječi poput
komorbiditet, virulentnost, 0 pacijent i klaster, korišteni su rijetko ili samo
u stručnoj terminologiji. Danas, oni su dio svakodnevnog govora, a i čuveni
Oksfordski rječnik za samo par mjeseci unijeo je u svoju bazu nekoliko novih
izraza nastalih tokom pandemije: kovid-19, samoizolacija, socijalno
distanciranje i izravnati krivu.
Dok novi termini koji su za samo par
nedjelja iz stručne prešli u kolokvijalnu upotrebu upozoravaju na opasnost, ova
nova, realna opasnost od virusa, nije stavila katanac i na druge opasnosti i
probleme. Domove za stara lica čuva vojska, hroničnim bolesnicima ograničeno je
kretanje i fizička aktivnost, a nasilje u porodici bilježi porast u čitavom
svijetu. Podaci iz Kine govore o čak tri puta većem broju prijava nasilja u
porodici od početka epidemije, a slične informacije stižu i iz Sjedinjenih
Američkih Država, gdje telefonske linije za podrškužrtvama nasilja biljleže dva
puta veći broj poziva.Preporučena socijalna distanca ne stavlja nažalost
moratorij na socijalne probleme, pa su stoga institucije morale biti posebno
kreativne kako bi zaštitile žrtve nasilja. Kao zemlja sa visokim stupnjem
socijalne odgovornosti, najbrže je odreagirala Francuska, gdje je već na samom
početku karantina ministar unutrašnjih poslova ove zemljeohrabrio žene da
prijave nasilje i to tokom odlaska u kupovinu u apoteku, kao možda jedino
mjesto gde će moći biti bez nadzora nasilnika. U ovom procesu razvijena je
sigurnosna riječ i za žene koje dolaze u kupovinu u pratnji partnera, a koja će
biti signal prodavcu ili farmaceutu da treba kontaktirati policijuza slučaj
nasilja u porodici.
Kao što nije stavila moratorij na
socijalne problem, pandemija nije stavila veto ni na profiterstvo i ilegalno
bogaćenje. Određena kategorija robe postala je posebno poželjna, ali i sklona
zloupotrebi. Istraživanja pokazuju da je prodaja rukavica, maski i
dezificijenasa porasla za 817%, a velika potražanja dodatno je probudila u
nekima želju za brzom zaradom. Tako je na cijene maski koje su u decembru bile
simolične, u proteklom mjesecu u susednoj Hrvatskoj,marža podignuta za čak
595%, dok su na ilegalnom tržitu kružile i one čiji je kvalitet bio upitan.
S druge strane, opala je prodaja
klasičnih cigareta, što nažalost nije posljedica apela da se prestane sa
pušenjem, već prelivanja trgovine u ilegalne tokove. Paradoksalno, ali samo za
posljednjih mjesec dana na domaćem tržištu prodaja tuba skočila je za 30%, a
uzročno posljedično i ilegalnog, rezanog duhana, kojima se iste pune. Iako
prodaja ove vrste duhana raste, on zapravo zbog nekontroliranih uvjeta u kojima
se proizvodi, količine štetnih materija, pesticida, amonijaka, pa čak i
životinjskih fekalija u njemu, brzo dovodi do hroničnog trovanja i znatno
štetnije utiče na organizam čak i od legalnih, u kontroliranim uvjetima
proizvedenih cigareta.
Slična je situacija i sa garderobom i
hranom za djecu, koja je nekada i pod oznakom certificiranih proizvođača
zapravo iz sivih tokova, i vrlo često prepuna ilegalnih bojai hemikalija tako
da kontakt s tim proizvodima ponekad može dovesti do ozbiljnih alergijskih
reakcija.
Izmijenje životne okolonosti nisu
promijenile stare navike, samo su im dale novi oblik i prostor. Iako su mjere
opreza podignute na najviši nivo, rizik je i dalje isti, ako ne i veći, a
samo staloženost i briga o sebi mogu biti najbolja zaštita od pošati virusa,
ali i svih drugih problema koji nisu novom pandemijom nestali.
Biznis.ba/zosradio.ba
