Ubijeni Srebreničani za koje Holandija snosi odgovornost istjerani su iz baze holandskog bataljona UN-a 13. jula 1995. nakon čega su likvidirani. Kako je Vrhovni sud odlučio, Holandija je kriva za odgovornost u omjeru od 10 posto, a u kontekstu procjene vjerovatnoće da bi zarobljeni muškarci preživjeli da su ih holandski vojnici zadržali u bazi.
Taj omjer je 2017. godine iznosio 30 posto.
Riječ je o konačnoj, pravosnažnoj presudi najvišeg sudskog organa u Holandiji, a nakon žalbe predstavnika porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici na zaključak po apelaciji iz 2017. godine na istovjetnu presudu Okružnog suda u Hagu iz 2014. godine.
Tada je Holandija proglašena odgovornom za smrt Srebreničana u omjeru od “30 posto” sa zaključkom kako “nije sigurno” da bi uspjeli preživjeti da su ostali u bazi holandskog bataljona. Bitno je podsjetiti da je tom odlukom Holandija oslobođena odgovornosti za stradanje Srebreničana koji nisu bili unutar baze Holandskog bataljona stacioniranog u Potočarima.
Taj omjer je 2017. godine iznosio 30 posto.
Riječ je o konačnoj, pravosnažnoj presudi najvišeg sudskog organa u Holandiji, a nakon žalbe predstavnika porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici na zaključak po apelaciji iz 2017. godine na istovjetnu presudu Okružnog suda u Hagu iz 2014. godine.
Tada je Holandija proglašena odgovornom za smrt Srebreničana u omjeru od “30 posto” sa zaključkom kako “nije sigurno” da bi uspjeli preživjeti da su ostali u bazi holandskog bataljona. Bitno je podsjetiti da je tom odlukom Holandija oslobođena odgovornosti za stradanje Srebreničana koji nisu bili unutar baze Holandskog bataljona stacioniranog u Potočarima.
Prema toj presudi, Holandija je dužna isplatiti odštetu porodicama žrtava. Sam iznos odštete nije preciziran.
Istovremeno, država Holandija je podnijela žalbu po istom predmetu, ali sa zahtjevom da se kraljevina oslobodi odgovornosti za događaje iz jula 1995. godine.
Vojska Republike Srpske ušla je u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, a građani su potom zatražili zaštitu u bazi holandskog bataljona UN-a, s obzirom na to da je do tog dana Srebrenica bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija.
Zaštita nije pružena, djeca i žene su odvojeni od muškaraca nakon čega su poslani na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH. Muškarci su zadržani i uslijedila je masovna likvidacija zatečenih i onih koji su naknadno zarobljeni prilikom bježanja prema slobodnoj teritoriji.
Istovremeno, država Holandija je podnijela žalbu po istom predmetu, ali sa zahtjevom da se kraljevina oslobodi odgovornosti za događaje iz jula 1995. godine.
Vojska Republike Srpske ušla je u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, a građani su potom zatražili zaštitu u bazi holandskog bataljona UN-a, s obzirom na to da je do tog dana Srebrenica bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija.
Zaštita nije pružena, djeca i žene su odvojeni od muškaraca nakon čega su poslani na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH. Muškarci su zadržani i uslijedila je masovna likvidacija zatečenih i onih koji su naknadno zarobljeni prilikom bježanja prema slobodnoj teritoriji.
zosradio.ba/klix.ba
