Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini objavila je
Takvim za 2022. godinu koji se može naći kod džematskih imama i u
medžlisima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Za novi broj Takvima tako pišu: reisu-l-ulema dr. Husein
ef. Kavazović, dr. Fikret i dr. Hikmet Karčić, prof. dr. Hilmo
Nerimarlija, akademik Esad Duraković, dr. Almir Fatić, akademik Enes
Karić, dr. Senad Ćeman, dr. Zilka Spahić-Šiljak, mr. Fadilj
Maljoki, prof. dr. Zehra Alispahić, prof. dr. Senadin Lavić,
mr. Meho Šljivo, Bilal Hodžić, prof. dr. Munir Drkić i dr. Ehlimana
Memišević.
U novom Takvimu Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je
također, objavila kalendar značajnih datuma koji nas očekuju u narednoj 2022.
godini.
U nastavku pročitajte kada će početi ramazan, kada će biti
bajrami i kada će se obilježavati ostali značajni događaji u životu muslimana,
odnosno u okvirima Islamske zajednice u BiH.
Lejletu’r-regaib – četvrtak, 3. februar 2022. (2. Redžeb,
1443., prema hidžretskom kalendaru)
To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika
Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja a
obilježava se dovama, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.
Lejletu’l-miradž – nedjelja, 27. februara 2022. (26. Redžeb,
1443.)
Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na
njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije
ni poslije njega nije stigao.
To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Božiji
Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u
Jerusalemu, a potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa
nad sedmim nebom) ili još bliže Uzvišenom, objavljeno je ranije iz IZBiH.
Tu se Poslanik, neka je spas i mir Božiji na njega, susreo
sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa Uzvišenim Bogom. Na miradžu su
objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih
namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči
tkzv. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza. Ovaj dan je i
Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist
generacijama poslije njih.
Lejletu’l-berat – četvrtak, 17. mart 2022. (14. Ša'ban,
1443.)
Petnaesta noć mjeseca ša’bana, osmog mjeseca hidžretskog
kalendara, je mubarek noć Lejletu’l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj
meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za
narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.
Prva teravija bit će klanjana u petak, 1. aprila 2022.
godine (29. Ša'ban, 1443.)
Prvi dan ramazana – početak posta – subota, 2. april
2022. (1. Ramazan 1443.)
Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane
koji nisu na putu.
Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki
punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od
zore do zalaska sunca.
To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec
islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim
godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara
je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake
godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako
godišnje doba i u svim mjesecima i danima.
Lejletu-l-Bedr – nedjelja, 17. april 2022. (16. Ramazan,
1443)
Narednog dana obilježava se Dan pobjede na Bedru –
ponedjeljak, 18. april 2022. (17. Ramazan, 1443)
Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda, neka je spas
i mir Božiji na njega, iz Meke u Medinu, odnosno 624. godine na obroncima Bedra
dogodila se prva velika bitka u povijesti islama.
Idolopoklonici iz Meke, iako su bili tri puta brojniji,
poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti.
Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor
s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog poluotoka. Islamska zajednica
u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru,
proglasila je Danom povratničkih džemata.
Lejletu-l-kadr – srijeda, 27. april 2022. (26. Ramazan
1443.): Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur’ana, posljednje objave
koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelosti poglavlje
Kur’ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i
Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha
i milost Božiju na oba svijeta. Veličina ove noći sadržana je u objavljivanju
Kur’ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu noć
kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne
akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.
Prvi dan Ramazanskog bajrama – ponedjeljak, 2. maj 2022. (1.
Ševval, 1443.)
Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana,
dva bajrama –Ramazanski i Kurban-bajram.
Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca
hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama raduju jer su ispostili
mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu
Uzvišenom. Ovaj bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku
najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije,
dijele sadaku.
Dan šehida – drugi dan Ramazanskog bajrama – utorak, 3. maj
2022. (2. Ševval, 1443.)
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog
bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan sjećanja na sve one koji su svoje
živote dali braneći svoju porodicu, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se
obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske porodice, prouči hatma za sve šehide i
podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.
Dan džamija – petak, 07. maj 2021. (6. Ševval, 1443)
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
07. maj je proglašen Danom džamija. Ovaj datum je odabran jer je 07. maja 1993.
godine u 03.05 sati srušena Ferhadija džamija u Banjoj Luci.
Ferhadija džamija je sagrađena 1579. godine a dao ju je
sagraditi bosanski namjesnik Ferhat-paša Sokolović. Bila je pod zaštitom
UNESKO-a, a njeno rušenje sastavni je dio plana o uništavanju objekata duhovne
i materijalne kulture muslimana.
Dan Arefata – petak, 8. juli 2022. godine (9. zu-l-hidžer,
1443.)
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat
je pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata).
Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a
boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te
se svi hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Na Brdu Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija
prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva.
Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu
održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je
prisutna a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika. Lijepo je da oni
koji nisu na hadžu poste ovaj dan.
Kurban-bajram – subota, 09. juli 2022. (10. zu-l-hidžer,
1443.)
Kurban ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, dani
velikog Božijeg dobra. Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija
Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje
kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dan boravka
nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini.
Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu
kako bi obavili peti stub islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji
je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je
Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se
milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je
mir i spas Božiji na njega. Kurban-bajram traje 4 dana.
Nova hidžretska godina, ponedjeljak, 30. juli 2022. (1.
Muharrem 1444.)
Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema,
što je ove godine 30. jula. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar
i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav
način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s
njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje
Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu. Hidžra se
dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad
Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada
zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na
njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti
do svoje smrti.
Dan Ašure – Jevmu Ašura, ponedjeljak, 08. august 2022. (10.
Muharrem 1444.)
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema
predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha,
neka je mir i spas Božiji na njega.
Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas
Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga
mjeseca. Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset).
Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa kao
znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božiji na njega, koji je, po
predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.
Mevlud – rođenje Božijeg poslanika Muhammeda, a.s, – subota,
(08. oktobra 2022. (12. Rebiu-l-evvel)
Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir
Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu’l-evvela, trećeg mjeseca
muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega.
Muslimani dan rođenja Muhammeda, neka je mir i spas Božiji
na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava rođenje, ali
je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska
manifestacija na kojoj se okupi veliki broj muslimana naziva mevludom.
Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika
organiziraju se i porodični mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12.
rebiu’l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo je inspiracija pjesnicima
da napišu spjevove – mevlude u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se
rodio Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su
Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević, Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg
Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
