Procjenjuje se da je Albert Ajnštajn imao koeficijent
inteligencije 160, Isak Njutn 190, a Mark Zakerberg ima 152. Ovi ljudi su širom
svijeta poznati kao najveći geniji.
Međutim, postojao je jedan čovek za kojeg se vjeruje da je
njegov IQ iznosio između 250 i 300! Da li ste nekada čuli za čovjeka po imenu
Vilijam Džejms Sidis?
U pitanju je čovjek kojeg su svojevremeno smatrali čudom o djeteta.
Bio je izuzetan matematičar, najinteligentniji čovjek u historiji, poliglota i
nadareni pisac, piše Still.
U osmoj godini već je govorio 8 jezika
Vilijam je rođen u Njujorku 1898. godine. Njegov otac Boris
bio je ugledni psiholog koji se ponosio sa četiri diplome Univerziteta Harvard.
Majka mu je takođe bila ljekar.
Kako su mu roditelji bili pametni i uspješni ljudi, isto su
očekivali od svog sina. Ali, on je nadmašio sve pretpostavke i dokazao da je
daleko više od prosječne osobe.
Zabilježen je podatak da je Vilijam sa samo 18 mjeseci umio
da čita novine.
Do osme godine, sam je naučio latinski, grčki, francuski,
ruski, njemački, hebrejski, turski i jermenski jezik.
Osim toga, mali Vilijam izmislio je sopstveni jezik i nazvao
ga Vendergood.
Najmlađa osoba u historiji upisana na Harvard
Svjestan natprosječne inteligencije svog sina, Boris Sidis
pokušao je da ga upiše na Harvard, ali su ga odbili, jer je Vilijam imao samo
devet godina.
Dvije godine kasnije, 1909, Univerzitet je prihvatio molbu i
tako je Vilijam postao najmlađa osoba upisana na Harvard.
Do 1910. njegovo znanje iz matematike toliko se uvećalo da
su profesori dozvolili da Vilijam predaje na časovima.
Zvali su ga čudom od djeteta.
Do 16. godine stekao je i diplomu iz studija umjetnosti.
Odlučio da živi usamljeničkim životom
Poznato je da slava može da bude veoma naporna i
opterećujuća, naročito ako je steknete u ranim godinama.
Ubrzo nakon diplome, Vilijam je rekao novinarima da želi da
živi „savršenim životom“, koji je po njegovom mišljenju bio jedino usamljenički
život.
Također je objavio da se nikada neće ženiti.
Slava koju je stekao a nije je želio, njegova odluka
odrazila se i na pritisak koji je Vilijam trpio od strane roditelja.
Pošto je i sam bio ugledan i poznat, Vilijamov otac želio je
da od sina napravi zvijezdu.
Da bi to postigao, počeo je da primjenjuje svoje znanje iz
psihologije na sinu i strašno da ga pritiska i forsira.
Iako je Vilijam kao dijete uživao u učenju, kada je odrastao
njegovo mišljenje se promenilo i za sve je krivio oca.
Koliko je bio ljut na oca govori i činjenica da je, kada je
Boris preminuo 1923. godine, Vilijam odbio da dođe na njegovu sahranu.
18 meseci zatvora
Kako su to obično geniji radili da se ne bi ni po čemu
isticali, Vilijam je također radio slabo plaćen i običan posao.
Zaposlio se kao pomoćnik sveštenika, ali su ga ljudi i dalje
prepoznavali, pa je i taj posao promijenio.
1924. godine novinari su otkrili da Vilijam radi slabo
plaćen fizički posao, ali ovoga puta su hvalospjevi o buntovnom geniju izostali
– sada su novinski naslovi ismijevali nekadašnje čudo od djeteta i isticali
kako Vilijam više ne umije da radi ono što je umio kao dijete.
To, naravno, nije bilo istina, što se kasnije i pokazalo
kroz mnoštvo neprocjenjivih knjiga koje je Vilijam za života napisao pod
različitim lažnim imenima.
Dvije godine zaključan u sanatorijumu
Iako se trudio da živi u ilegali, Vilijam je 1919. uhapšen
kao učesnik nasilnog protesta u Bostonu i osuđen na 18 mjeseci zatvora.
Ipak, roditelji su našli način da ga oslobode iz zatvora i
umjesto toga, zatvorili su sina u sanatorijum na dvije godine.
Iznenadna smrt
Vilijam je cijeli svoj život proveo potpuno usamljen i
rastrojen.
Otuđio se od porodice i počeo da radi kao radnik na mašinama
da bi sastavljao kraj sa krajem.
Vilijam Džejms Sidis, čovek koji je mogao da promijeni svijet,
preminuo je iznenada u 46. godini, usljed izliva krvi u mozak, od čega je
preminuo i njegov otac.
zosradio.ba/oazaznanja.com
