Jesen
stiže u 21.20 časova i tada nastupa ravnodnevnica, nakon čega dani postaju
kraći. U isto vrijeme za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje proljeće. Jesen
će trajati 90 dana, sve do 21. decembra, kada nastupa zima.
Sunce
će nakon 22. septembra početi da se spušta ispod linije nebeskog ekvatora i
njegova svjetlost bivaće postepeno sve slabija, a noći sve duže. Svoju najnižu
tačku na nebeskoj kupoli Sunce će dosegnuti prvog dana zime. Jesenski ekvinocij
je trenutak kada Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator, a može se dogoditi u
bilo koje doba između 22. i 24. septembra. Tada Sunce izlazi tačno na istoku, a
zalazi na zapadu.
Na
sjevernoj hemisferi tada počinje kalendarska, odnosno astronomska jesen, a na
južnoj proljeće, dok je klimatološka ili meteorološka jesen počela još prvoga
septembra. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i
kod nas, traje približno po 12 sati. Nakon toga, na sjevernoj hemisferi noć će
postupno postati duža od dana.
U
grčkoj mitologiji jesen je započela kad je Had oteo Perzefonu da bude kraljica
podzemlja. Stoga je Perzefonina majka Demetra (božica žetve), prouzročila da
svi usjevi na Zemlji umru sve dok se njena kćer ne vrati te tako obilježila i
proljeće. Jedna od najpoznatijih promjena koja se događa s dolaskom jeseni jest
promjena lišća na drveću. To se događa upravo zato što je dan sve kraći te
lišće dobiva manje sunčanih zraka nego u ostatku godine.
Proizvodi
se manje klorofila te se mijenja boja u crvenu, narančastu i smeđu. Jedna od
zanimljivih činjenica o jeseni jest da ona utječe na debljanje koje nije
povezano s hranom. Istraživači su otkrili da nedostatak vitamina D smanjuje
razgradnju masti i pokreće skladištenje masti. Dakle, nedostatak sunčane
svjetlosti ima veze s dobivanjem viška kilograma, kako piše OneCountry.
U
jesen više ljudi nego u bilo koje drugo doba započinje vezu te se zaručuju. To
je možda tako zato što i muškarci i žene u hladnijim mjesecima imaju višu
razinu testosterona. Iako ne postoji znanstveno objašnjenje zašto je to tako,
ali u hladnim mjesecima više je djece začeto nego u bilo koje drugo doba
godine.
zosradio.ba/vecernji.hr
