Kantonalna bolnica Zenica od početka pandemije virusa Covid-19
u fokusu je javnosti, sasvim opravdano, jer se radi o najvećoj i najvažnijoj
javnoj zdravstvenoj ustanovi u zdravstvenom sistemu Zeničko-dobojskog kantona.
U pandemiju je ušla sa nedovoljnim kapacitetima, ali se brzo konsolidirala i uz
pomoć Vlade ZDK, kao osnivača, ali i donatora, osposobila potrebne kapacitete.
Međutim, kako pandemija napreduje, KBZ je izložena sve većem pritisku
novooboljelih, posebno onih sa teškom kliničkom slikom kojih je u posljednje
vrijeme najviše, a trpi i zbog hroničnog nedostatka ljekara. O stanju u KBZ-u
razgovarali smo s direktorom prof.prim.dr.sc. Rasimom Skomorcem.
NR: I u Zeničko-dobojskom kantonu počela je vakcinacija
zdravstvenih radnika, koji su prvi prioritet za imunizaciju. Ima li dovoljno
vakcina za radnike Kantonalne bolnice Zenica i koliko uposlenih je dobilo
vakcine?
SKOMORAC: Kod provođenja ankete prije nekoliko mjeseci bilo
je zainteresiranih oko 1.000 radnika. U prvom ciklusu vakcinacije vakcinisano
je 607 radnika, a u drugom koji se upravo završava 360. Ukoliko bude još
zainteresiranih radnika, vjerovatno ćemo dobiti još određene količine vakcine,
koje ćemo također organizirano dati u bolnici i time ćemo završiti vakcinaciju
radnika u prostorima KBZ-a. Naravno, ostaje obaveza i revakcinacije svih koji
su u bolnici dobili prvu dozu, kada se za to steknu uslovi. Svi ostali radnici
koji ne pokažu interes za vakcinaciju u ovom trenutku, eventualnu vakcinaciju
će obavljati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Nepripremljeni pacijenti
NR: Uspijeva li se KBZ nositi sa pritiskom sve većeg broja
oboljelih od korona virusa sa teškom kliničkom slikom? Nedavno ste u jednoj
izjavi, nakon sjednice Kriznog štaba Ministarstva zdravstva ZDK-a, rekli da vam
iz domova zdravlja i dalje stižu “nepripremljeni” pacijenti. Šta to ne rade u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a trebali bi?
SKOMORAC: Od kraja februara i cijeli mart imamo značajno
pogoršanje stanja sa povećanim prilivom pacijenata sa teškim kliničkim slikama
i praktično kontinuiranu popunjenost kapaciteta intenzivne njege COVID odjela,
kao i samog COVID odjela. Radi se o vrlo zahtjevnim pacijentima u smislu njege,
korištenja lijekova, a pogotovo aplikacije kiseonika, jer je potreban skoro
svima hospitaliziranim pacijentima i troši se u enormnim količinama. Obzirom na
maksimalnu opterećenost kadra i prostora KBZ-a, Krizni štab je napravio
smjernice za aktivan nadzor nad pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
kao i smjernice za potrebnu pripremu i dijagnostičku obradu pacijenata koji se
upućuju u bolnicu, kako bi se smanjio pritisak na kadar i dijagnostičku opremu
u KBZ-u. Pored toga, pacijenti iz pojedinih domova zdravlja bivaju upućeni u
bolnicu bez prethodnog dogovora i dijagnostičke pripreme, pogotovo u
popodnevnim satima i dane vikenda.
Opterećenje ljekara i osoblja
NR: Kako premoštavate problem nedostatka infektologa i
anesteziologa? Imaju li oboljeli adekvatnu zdravstvenu njegu?
SKOMORAC: Kako je poznato, mi smo u ovu pandemiju ušli sa
šest infektologa i sa deficitarnim kadrom specijalista anestezije, što je uz
obolijevanje i ovih doktora dodatno usložilo njihov rad i napravilo veliko i
fizičko i psihičko opterećenje. U cilju prevazilaženja ovih kadrovskih deficita
mi smo u tretman aktivno uključili i smjene specijalista interne medicine i
subspecijalista, a također smo angažirali kao pomoć za rad sa COVID
pacijentima, značajan broj specijalizanata i mlađih specijalista drugih grana
medicine. Zaposleno je i oko 50 novih radnika prvenstveno medicinskog osoblja
za rad sa pacijentima, te je time za rad sa COVID pacijentima stalno angažirano
oko 250 ljudi, a ukupno je angažirano oko 700, što je više od trećine
zaposlenih.
COVID bolnica
NR: Kakvo je stanje na COVID infektivnoj njezi? Uspijevate
li osigurati dovoljne količine kisika?
SKOMORAC: Tokom cijelog toka pandemije, obzirom na prostornu
i građevinsku zapuštenost i napućenost prostora u KBZ-u, radimo na građevinskim
i tehničkim poboljšanjima koja su imala za cilj poboljšanje tretmana COVID+
pacijenata. Na samom Odjelu za zarazne bolesti izvršeni su brojni zahvati, a
najvažniji su: formirana je intenzivna njega sa pet kreveta, formirana nova
prijemna ambulanta, ugrađen lift, obezbijeđeni tzv. čisti i prljavi putevi,
izgrađena operaciona sala, te načinjen centralni razvod kiseonika u sve
bolesničke sobe. Time je čitav Infektivni odjel postao kompletna COVID bolnica.
Na Odjelu ortopedije i traumatologije formirana je nova COVID intenzivna njega,
sa također centralnim razvodom kiseonika u većini bolesničkih soba.
Rezervoari kiseonika
Na početku pandemije kapacitet Intenzivne njege bio je 6-7
kreveta, a dovodom komprimiranog zraka i omogućavanjem korištenja većeg broja
respiratora, sadašnji kapacitet je 15 kreveta i to je maksimalan broj koji mogu
adekvatno pratiti ovaj broj specijalista anestezije. Pogoršanje epidemiološke
situacije je, naravno, praćeno i značajnim povećanjem potrošnje kiseonika, što
u određenim trenucima poprima kritične razmjere u smislu mogućnosti dobavljača
da obezbijedi potrebne količine, kao i formiranja sigurnih zaliha kiseonika.
Pravovremeno smo, prije zadnjeg pogoršanja epidemiološke situacije, prije tri
mjeseca pokrenuli propisane procedure pred gradskim strukturama, da bismo
izgradili objekte i postavili veće rezervoare kiseonika. Nažalost, to još nije
završeno, ali svejedno radimo na tome po osnovu usmenog dogovora i vrlo brzo bi
i to trebalo biti završeno.
zosradio.ba/našariječ
