Šume prekrivaju trećinu ukupne kopnene površine Zemlje.
Polovina površine Bosne i Hercegovine (53%) je prekrivena šumom i šumskim
zemljištem, te po bogatstvu šumama BiH spada među najšumovitije zemlje Evrope.
Situacija u našoj zemlji kada je riječ o površini koju zauzimaju šume može se
ocijeniti relativno dobrim a ta činjenica još uvijek daje prednost BIH u odnosu
na zemlje srednje i zapadne Evrope.
”Sve ljudske aktivnosti izazivaju manje ili veće utjecaje
na prirodu, a izlaz iz ekoloških problema moguć je samo uz korjenite
promjene u načinu mišljenja i ponašanja ljudi. Ekološki svjestan čovjek
prema prirodi se odnosi sa velikom odgovornošću, potpuno svjestan da od nje
ovisi. Mediji imaju izuzetnu ulogu u prenošenju informacija i poruka zbog
čega imaju snažan uticaj na formiranje javnog mijenja i društvene svijesti.
Informisanje javnosti o ekološkim problemima i aktivnostima koje se poduzimaju
jedan je od najsnažnijih faktora ekološke svijesti i kulture. Veća ekološka
svijest kod lokalnog stanovništva o značaju i očuvanju šuma, o potrebi stalnog
pošumljavanja i kontroli sječe, o korištenju fosilnih goriva, o običnom i
industrijskom otpadu, mogla bi rezultirati malim, ali značajnim
doprinosima da se šumski ekosistemi očuvaju za buduće generacije.” – kazala je
Belma Rotić, stručni saradnik za odnose za javnošću ŠPD ZDK
Uništavanje šuma je problem s kojim se suočava ne samo naša
zemlja, nego i čitava planeta. Procijenjeno je da je do 2011. godine uništeno
oko polovine autohtonih šuma u svijetu, s tim da je većina uništena u
posljednjih pola stoljeća. Zahvaljujući ogromnim naporima, trend uništavanja
šuma se smanjuje posljednjih godina, ali su gubici još uvijek na alarmantno
visokom nivou.
”Kao korisnik šuma i šumskog zemljišta ŠPD nema velike
nadležnosti kada su u pitanju bespravne sječe, osim što možemo o uočenom
problemu bespravnih sječa na nekom lokalitetu obavijestiti Kantonalnu upravu za
šumarstvo i druge nadležne institucije. (nadležno Ministarstvo, Federalnu i
Kantonalnu inspekciju, policijske uprave), što i činimo usmenim i pismenim
putem.” – kazala je Belma Rotić, stručni saradnik za odnose za javnošću ŠPD
ZDK.
Neke od država na bivšim jugoslavenskim prostorima, poput
Bosne i Hercegovine u kojoj je gotovo polovica površine prekrivena šumama,
neslavni su europski rekorderi po ilegalnoj sječi šumskih resursa.
”Na području gospodarenja ŠPD-a, šume su
kontinuirano ugrožene negativnim djelovanjem čovjeka; bespravnim
sječama, bespravnim zauzimanjem šumskog zemljišta, izazivanjem šumskih požara,
nepropisnim odlaganjem otpada, pašarenjem i drugim negativnim uticajima. Pored
bespravnih sječa koje su najveći problem, šume su ugrožene još i
bespravnim zauzećima od strane lokalnog stanovništva. Često se površine pored
lokalnih puteva zauzimaju, ograđuju, a na pojedinim su izgrađeni
tvrdi objekti ili je gradnja u toku.” – kazala je Belma Rotić, stručni
saradnik za odnose za javnošću ŠPD ZDK
Za života drvo, koje, za razliku od malih biljaka, može
doživjeti više stotina godina, veže ogromne količine ugljika. Iz svega
navedenog je jasno koliko je bitno raditi na pošumljavanju novih površina a
koje ŠPD ZDK vrši iz sopstvenih rasadnika.
”U našem preduzeću proizvodnja sadnog materijala šumskih i
hortikulturnih vrsta drveća i grmlja se vrši u četiri registrovana
rasadnika: Rasadnik Olovo, Rasadnik Žepče, Rasadnik Zavidovići i Rasadnik
Tešanj. Registracija rasadnika je izvršena 2007.godine.” – kazala
je Belma Rotić, stručni saradnik za odnose za javnošću ŠPD ZDK.
Šume su zapravo svojevrsne ekološke tvornice na način da šume
sa jako malo sirovina u koje spadaju: minerali, voda, ugljendioksid i pod
uticajem sunčeve energije proizvode mnoge čovjeku potrebne tvari, kao što su:
neophodan nam kisik, zatim dolazimo do toga da šume mnogo učestvuju u čišćenju
zraka od prašine, ugljendioksida, te tako smanjenja efekta staklenika, te tako
i efekta globalnog zatopljenja, a također, šume proizvode mnoge količine
biomase, tj. lišće, drveće i ostalo, a znamo da se upravo tim biomasama hrane
mnoge životinje, a ako bolje proučimo lance ishrane u kojima se nalazi čovjek,
zaključit ćemo da upravo mnoge od tih životinja učestvuju upravo u čovjekovim
lancima ishrane, pa iz toga zaključujemo da su ljudi djelomično i povezani sa
tim životinjama pa tako i sa samom šumom. Iz ovog svega zaključujemo da su šume
u ovom segmentu zapravo veoma korisne za čovjeka.
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda Ministarstva za
prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
