U Bosni i Hercegovini se svake godine proizvede više od 1.200 tona
medicinskog otpada, od toga u Federaciji BiH oko 800 tona i prema nekim
procjenama, oko 400 tona u Republici Srpskoj. S druge strane godišnja količina
obrađenog infektivnog otpada u postrojenju Kantonalne bolnice u Zenici je oko 4
tone. Ovako obrađeni otpad se vozilima za prevoze komunalnog otpada sa
sprovodnim listom deponira na Regionalnoj deponiji Mošćanica
Posebnu pažnju građana svakako budi ova vrsta otpada a razloga je mnogo. No
onaj najvažniji je opasnost po ljudsko zdravlje. Medicinski otpad ukoliko se ne
skladišti i ne uništava prema propisima može postati veoma opasna materija a
čemu u prilog govore mnoge naučne studije i istraživanja.
”Svaka zdravstvena ustanova ima dvije vrste otpada to je klasični
komunalni otpad, i tkz medicinski otpad. A sistem zbrinjavanja medicinskog
otpada sastavni je dio brige o zdravlju svakog pacijenta. U tom kontekstu treba
znači promatrati svaki otpad pa i medicinski jer može izazvati štetnost, toksičnost,
kancerogenost, infektivnost. Znači pod medicinskim otpadom mi razlikujemo sedam
kategorija. I svaki je posebnim zakonom i procesima rada regulisan kako da se
zbrine. Što se tiče biološkog otpada u Općoj bolnici Tešanj, komunalni otpad mi
zbrinjavamo preko komunalnog preduzeća RAD i on se razvrstava po kategorijama,
odnosno staklo, plastika, papir i ostalo. Što se tiče biološkog otpada, odnosno
patološkog mi imamo obezbjeđenu parcelu na kojoj vršimo ukop biološkog otpada,
a postoji druga mogućnost a to je da se vrši kremiranje. Mi smo zakupili
parcelu na multikonfensionalnom groblju uTtešnju i tu vršimo ukop tog
biološko-patološkog otpada. Što se tiče infektivnog otpada njega zbrinjavamo u
bolnici ”Sveti apostol Luka” u Doboju jer oni imaju aparate za zbrinjavanje
tog otpada. Mi odradimo ovdje predradnje a to je sterilizacija tog infektivnog
otpada, pakovanje u odgovarajuću ambalažu, odgovarajući transport i
zbrinjavanje u bolnici u Doboju.” pojašnjava doc.dr.med.sci
Hasan Škiljo – direktor Opće bolnice u Tešnju.
Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom definira
uspostavljanje sistema upravljanja i tretmana medicinskog otpada, u cilju
smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na upravljanju otpadom, širu
javnost i okoliš. U svim općinama ZDK su domovi zdravlja i bolnice potpisali
ugovore o zbrinjavanju infektivnog otpada sa ustanovama koje imaju postrojenja
za preradu infektivnog otpada postupcima toplotne ili hemijske sterilizacije u
bezopasni (komunalni) otpad. Komunalno preduzeće ”Rad” Tešanj nije
ovlašteni operater za zbrinjavanje medicinskog otpada.
”Svako se snalazi na način da kažem kako zna ili nalazi subjekte, mnogo
udaljene i po različitim mjestima, i to ekonomski stvara opterećenje
ustanovama itd. I koliko imamo informaciju otvorile su određene zdravstvene
ustanove sa područja Kantona razgovore sa Kantonalnim ministarstvom. I da je to
u nekoj fazi da tako kažem pokušaja iznalaženja zajedničkog rješenja jer to bi
sigurno bilo najdekadentnije i najkvalitetnije ako se nađe jedno zajedničko
rješenje pod koje bi potpale sve zdravstvene ustanove ZDK. Mi nismo ovlašteni i
ne radimo sa takvim stvarima.” – pojašnjava direktor komunalnog preduzeća
”Rad Adnana Lihić.
U Bosni i Hercegovini, ali ni u regionu, nema uređaja pomoću kojih se može
uništiti ovaj otpad po propisima. Jedini adekvatan način je uništavanje u
specijalnim postrojenjima koja razvijaju temperature do 1.700 stepeni i takvi
aparati postoje u EU. Ovlaštene firme u našoj zemlji, s kojima klinički centri
imaju potpisane ugovore, prikupljaju hemijski i farmaceutski otpad i odvoze ga
u ove zemlje, uz plaćanje novčane naknade.
Prema mišljenju Adnana Lihića direktora JKP ”Rad” Tešanj ova vrsta
otpada se tretira kao opasni otpad, ali često su i građani nemarni te takav
otpad miješaju sa komunalnim otpadom što predstavlja veliki rizik te
ističe:
”S te strane znači spektar opasnosti je višestruk, jer kod same osobe koja
direktno vrši pražnjenje te posude, pa odvoz, pa dalju selekciju itd, može
izazvati najgore posljedice. Nakon toga takav način odlaganja svakako može
imati negativan uticaj na okoliš a posebno odlaganjem ili bacanjem u šume,
livade, potoke, to je najgrublji vid kršenja zakonskih propisa. Ja se nadam ili
je vrlo vrlo mali broj takvih pojedinaca ili da ih nema možda nikako ali
činjenica je da vjerovatno postoje, pa ponovo ću iskoristiti priliku da ih
pozovem da to ni u kom slučaju ne rade, jer postoje drugi načini mnogo
adekvatniji jer na taj način direktno se ugrožava i svoje najbliže ali i
kompletnu širu i užu društvenu zajednicu.”
S druge strane, opasnost su lijekovi koje građani
bacaju u smeće i tako opasne materija završavaju na komunalnim otpadima. Mnogo
građana, vođenih idejom da je to najbolje rješenje, lijekove spaljuje. To,
upozorava naš sagovornik, nosi veliki rizik.
”Pravilan put za odlaganje lijekova kojima je istekao rok trajanja a koji
nije upotrijebljen jeste da se vrati dobavljaču odnosno apoteci. Apoteka je
dužna da sve lijekove kojima je istekao rok zbrine. Po pravilima sve bi apoteke
trebale da imaju u samom svom holu ili u nekim pristupačnim mjestu kontejnere
za odlaganje takvih lijekova. ” – kazao je između ostalog doc.dr.med.sci
Hasan Škiljo – direktor Opće bolnice u Tešnju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da
kontaminirane igle i šprice svake godine u svijetu prouzrokuju 21 milion novih
slučajeva infekcije virusom hepatitisa B, dva miliona novih slučajeva infekcije
virusom hepatitisa C i najmanje 260.000 novih slučajeva HIV infekcije. Prema
najavama za očekivati je da će situacija na području ZDK uskoro biti puno bolja
jer se uskoro očekuje javni poziv za projekte zbrinjavanja infektivnog
otpada, za što je obezbijeđeno 800.000 KM. Ova sredstva Fonda za zaštitu
okoliša, bila su za ZDK namijenjena još 2013. godine, ali nikada nisu
realizirana.
Ovaj program je realiziran uz podršku Ministarstva za
promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
