Amir (Alija) Galijašević rođen 1960 u
Tešnju. Osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom gradu. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu 1985.godine, a magistrirao 2013. godine i stekao zvanje
Magistra ekonomskih nauka. Prvo zaposlenje bilo mu je u Općinskoj
Upravi društvenih prihoda. Radio je u RO Sloga Tešanj i Vemal Tešanj. Početkom agresije na BiH priključio se
patriotskim snagama odmah početkom 1992. godine. Poslije ranjavanja demobilisan 1995. godine
u činu nadkapetana ARBiH. Poslije rata bio direktor DC-a Tešanj, a nakon
toga je u dva mandata bio direktor Napredka dd. Ima bogato iskustvo u bankraskom sektoru. Bio
je direktor BBI banke Tešanj, Moja banka u Jelahu i PBS Tešanj. Trenutno radi u vlastitoj privatnoj firmi.
Oženjen i otac dvije kćerke. Aktivno se bavi društvenim radom. Bio je predsjednik TOŠK-a osam godina, u to vrijeme ovaj klub je ušao u Premijer ligu
BiH. Bio je član šampionske generacije DVD
Tešanj koja je 1972 bila prvak bivše Jugoslavije, a poslednjih šesnaest godina vrlo je aktivan
član LD Kiseljak .
Razgovarala: Amela Sejdić
– Šta bi ste posebno izdvojili u Vašem izbornom
programu ?
Na samom početku bih želio vama i svim muslimanima čestitati bajramske praznike sa riječima BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN. Ubrzani privredni razvoj u središtu je mog
izbornog programa. Razlozi za to su u ekonomsko – socijalnoj situaciji na
području općine Tešanj i BiH koja može i mora biti bolja, imamo i nažalost još
uvijek veliku nezaposlenost, zatim, nesigurnost radnih mjesta, što je jedna od
karakteristika inače privredne situcije u BiH, zatim tu su i neredovne isplate
plaća, penzija, izrazito nizak nivo kvaliteta javnih usluga
(školstvo,zdravstvo…), ne možemo biti zadovoljni ni sigurnošću građana jer
imamo rastući kriminal i korupciju, ubrzani trend rasta socijalne
nejednakosti itd.
– Šta Vas je motivisalo da sa kandidujete za poziciju
načelnika općine Tešanj?
Moj motiv za aktivnije uključivanje u politiku
i kandidatura za Načelnika naše općine je želja da doprinesem procesu promjena
u našoj lokalnoj zajednici koja je nužna. Moja procjena, a i mnogih sugrađana s
kojim sam razgovarao da je došlo vrijeme da se u naš lokalni politički život
unesu promjene.
U proteklih dvadeset i više godina to je bio
monopol jedne stranke i njenih
članova, tako se stvorio stereotip da su u ovoj našoj ekonomski i duhovno
bogatoj sredini , sa višestoljetnom tradicijom u svim sferama života, samo neki
ljudi predodređeni ili „Bogom dati“ da nas predstavljaju.
– Prvi ste kandidat ujedinjenje opozicije Tešnja, je
li to znači da Tešanj može bolje i više?
Ja sam nezavisni i nestranački kandidat kojeg
u nastojanju da bude izabran načelnika
općine Tešanj podržavaju SDP, BPS, SBiH, DF i „pomalo“ SBB. Vjerujem da imaju
iskrene namjere kao i ja, a to je da
demokratiziramo našu lokalnu zajednicu te pokažu spremnost da svoje lične
interese podrede interesima lokalne zajednice. Zajedno možemo postići mnoge koristi
za naše građane. Koordinacija opozicionih stranaka nije puki način da se ostvari
što veće učešće u vlasti, naprotiv želi se na jedan pošten i transparenta
zajedno doći do programskih ciljeva koji
su vrlo slični, a odnose se na povećanje standarda i kvaliteta života te pojačavanje
građanskog aktivizma.
– Općina Tešanj-
privredno čudo? S obzirom da je Tešanj pri dnu ljestvice sa prosječnom plaćom u
FBiH, tako npr. veće plaće su su Usori, Varešu, Kaknju, Brezi, Maglaju?
Moje mišljenje je da Općina Tešanj ima velike
komparativne prednosti koje se nedovoljno koriste. Naslijeđeni privredni i kadrovski potencijal koji su
stvarale prethodne generacije, razvijen poduzetnički duh ,oslonac na vlastite
snage kao pouka iz prošlosti, tradicija u trgovini i zanatstvu, raznolika
poljoprivredna proizvodnja itd., omogućili su ostvarivanje iznadprosječnog rasta
nekih privrednih subjekata. Međutim, smatram da općinska administracija nije
dovoljno učinila svoj dio posla na popravljanju privrednog ambijenta. Nažalost,
imamo situaciju da je prodato državno zemljište za izgradnju industrijskih
zona, a infrastruktura je građena od strane privrednih subjekata, kreditima i
sredstvima građana. Loša privatizacija nije mimoišla ni našu lokalnu zajednicu,
primjeri za to su Ukus, Sloga, Ciglana, Univerzal, Zvečaj i mnogi drugi. Privređivanje
ima i širi društveno socijalni aspekt. Pri ocjeni uspješnosti ne spominju se u
saopštenjima i plaćenim samoreklamama uslovi u kojima radnici ostvaruju svoja
prava, o visini ličnih primanja koja su nerijetko na njihovu štetu, a u korist
profita. Po zvaničnim statističkim podacima Tešanj ima prosječnu plaću za čak
312 KM manju od prosjeka FBiH, a indeks konkurentnosti najniži je u BiH i iznosi 0,48 , a Vareš 6,69 , Foča
4,79.
Mi moramo vidjeti zašto je to tako i šta mi
kao lokalna zajednica možemo uraditi da se to popravi.
– Uspješno
ste vodili NK TOŠK u Premijer ligu BiH. Je li Tešanj zaslužuje ponovo
premijerligaša ?
Tešanj zaslužuje premijerligaša, bez sumnje, i
to ne samo u fudbalu, nego i u drugim sportovima, vidimo da ima potencijala i u
košarci, ali i u pojedinčnim sportovima. Sport je i značajan faktor afirmacije
jedne sredine ne samo u lokalnim relacijama.
Nije slučajno da neke općine ulažu značajna
sredstva u razvoj sporta. On naravno može biti u funkciji napretka cijelog
društva. Moguće je sa ukupnim privrednim i društvenim razvojem naše sredine
obezbijediti da se iz sadašnjeg kvantiteta u ovoj korisnoj društvenoj
djelatnosti postigne i viši kvalitet i takmičenje naših sportista u višim
rangovima takmičenja u BiH. TOŠK-ov ulazak svojevremeno u Premijer ligu teško
da će tako brzo ponoviti, naravno da bi bi sretan da to bude što prije. Želim ovoj
generaciji puno uspjeha u tome. Ovdje ne bi izostavio ni FK Borac Jelah, koji
ima kavalitet i koji sigurno može biti u većem rangu takmičenja. Mi imamo
nedostatak sportske infrastrukture, manjak stručnih ljudi i veliki nedostatak
sportskih menadžera. Prošlo je vrijeme kad se entuzijazmom sportskih radnika i
talentom sportista mogao postići vrhunski rezultat. Moj cilj u oblasti sporta i
fizičke kulture je pokušati omasoviti sportske kolektive, izgraditi po MZ mrežu
sportskih terena – malih poligona, dvorana, napraviti barem jedan olimpijski
bazen. Pokušati omladinu animirati za bavljenje baznim sportovima (atletika, gimnastika, plivanje).
Sadašnja općinska administracija pokušala je, ali nažalost bez velikih rezultata
popraviti stanje u ovoj oblasti, to se najbolje vidi po malim godišnjim izdavanjima
za sportske klubove.
– Smatrate li da ćete u oktobru dobiti podršku građana
Tešnja?
Nadam se da ću, akoBogda, na predstojećim
izborima dobiti povjerenje građana i postati novi načelnik Općine. Da bi se to
ostvarilo nužan je izlazak građana na izbore. Apelujem na njih da iskoriste
svoje biračko pravo, ali i obavezu i 02.10. izađu na izbore. Smatram da ZAJEDNO
možemo mnogo bolje za sebe i za buduće generacije.
– Koje konkretne projekte možete najaviti po
eventulanom izboru za načelnika općine?
Razvoj infrastrukture preduslov je daljeg
razvoja privrede i svih segmenata lokalne zajednice. U toj funkciji moraju biti
u prvom planu realizacija projekata vodosnabdijevanja, osnovne i sekundarne kanalizacione
mreže, dalje širenje i razvijanje industrijskih zona, izgradnja i modernizacija
saobraćajnica. Realizaciju kapitalnih ulaganja uskladiti sa potrebama i željama
građana u mjesnim zajednicama. Mislim da je u Tešnju prioritet toplifikacija
koja bi osim osnovnih efekata dala i veliki ekološki doprinos, u Jelahu to je
sigurno izgradnja privredno sportskog centra i rješenje raskrsnice, u Kaloševiću
izgradnja industrijske zone, u Raduši vodovod, u Šijama Miljanovcima i Medakovu
sportske dvorane, u Trepču asfaltiranje puteva i vodosnabdijevanje i mnogo
toga. Potrebo je, akoBogda, uraditi dosta na tako da kažem «oživljavanju»
Tešnja, naročito starog dijela, čaršije. Isto tako pokrenuti ćemo odmah
aktivnosti oko modernizacije i probijanje nove trase regionalnog puta Novi
Šeher – Tešanj-Prnjavor. Tu je i pitanje
inicijative oko pokretanja visokoškolske ustanove, kojom bi zadržali mladost u
Tešnju, ali i doveli studente iz drugih sredina da ovdje studiraju.
