Piše: Branka Mrkić-Radević
– Danas sam od Zavoda zdravstvenog osiguranja
obaviještena da mi više ne mogu nastaviti liječenje jer nemaju više novca u
budžetu. Pitajte se gdje je novac iz zdravstva KS-a, gdje se raspoređuje i
kome. Ubrzo postajemo kanton bolesnih. Kao utjehu, kažu u ZZO KS-a – niste
jedini.
Sagovornica Žurnala prije nekoliko dana obaviještena je da
ZZO KS-a trenutno obustavlja finansiranje njenog liječenja. Boluje od
reumatoidnog artritisa, a prije nekoliko godina imala je i karcinom. Biološka
terapija koju koristi izuzetno je skupa, košta je između 20 i 25 hiljada KM
godišnje i do nedavno ju je finansirao ZZO KS-a. Dodatna terapija, metotreksat,
u Federaciji BiH nije na esencijalnoj listi lijekova za ovu vrstu oboljenja i
pacijenti ga sami kupuju.
U Republici Srpskoj metotreksat je na listi iako ima
značajno više oboljelih od RA i ostalih reumatoidnih oboljenja i RS raspolaže
sa 20 posto manjim budžetom nego KS.
Zavod zdravstvenog osiguranja pitali smo koliko je osoba
poput naše sagovornice od početka ove godine „skinuto“ sa liste finansiranja
liječenja. Pitali smo da li se radi o nekom neočekivanom finansijskom gubitku
pa se liječenje prekida ili je nešto ovako bilo očekivano.
Ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. Ali sigurno je da
nije jedina.
Potvrđuje to i Alma Stefanišin-Serdarević, predsjednica
Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti Snaga u BiH:
– Susrećemo se sa ogromnim problemom u našem liječenju:
odbijaju nas za liječenje biološkom terapijom, a naše bolesti „vuku“ još
dodatnih oboljenja. Metotreksat uništava jetru i bubrege, lijekovi koje primamo
razaraju sistemske organe, mnogo nas oboli od karcinoma. Ali kada nam se
predloži biološka terapija za bolesti crijeva, odbijaju nas jer je osnovna
bolest reumatološka.
Pacijenti sa takvim problemom ne mogu naći svoje mjesto u
ovakvom zdravstvenom sistemu u KS:
– Osuđeni smo da se sami snalazimo, molimo, posuđujemo…
Članovi udruženja često se međusobno pomažu, pa kada je
tokom pandemije bila nestašica lijekova, znali su dijeliti posljednje doze koje
su imali.
Značajan dio pacijenata čine djeca i mladi. Ali onog
trenutka kada napune 18 djeca prelaze na odjeljenje za odrasle i gube pravo na
liječenje biološkom terapijom, koju su imali na pedijatrijskom odjeljenju do
18. godine:
– Zar ta djeca nemaju pravo na liječenje ili su kao mi
odrasli osuđeni na milost i nemilost ovog sistema, tj. diskriminaciju?
Pacijenti postavljaju pitanje gdje odlazi njihov novac. Kada
je vršena revizija poslovanja Zavoda za 2019. godinu, utvrđeno je kako je zbog
toga što nije transparentno oglašeno pravo pacijenata na sve mogućnosti
liječenja navedene u aktima Zavoda (nisu bili javno dostupni), „ušteđeno“ više
od 50 miliona KM. Slične su to valjda „uštede“ kao na Kliničkom centru u
Sarajevu.
Tada je utvrđeno kako je zbog netransparentnosti Zavoda
dijelu pacijenata onemogućeno pravo na dijagnostiku i liječenje teško oboljele
djece, refundacije za medicinski potpomognutu oplodnju, medicinsku
rehabilitaciju…
– Gdje će taj novac? S obzirom da nemamo pravo na
liječenje – pita Alma Stefanišin Serdarević.
Ali iz Zavoda – tišina.
Oboljeli od reumatoidnog artritisa zbog svega će
organizovati proteste kako bi ukazali na brojne probleme sa kojima se susreću
tokom liječenja i neuvrštavanje osnovnih lijekova na esencijalnu listu.
DECENIJE UPROPAŠTAVANJA ZDRAVSTVA
Ne treba sve probleme sa Zavodom i finansiranjem liječenja
adresirati na trenutnu Vladu Kantona Sarajevo. Uglavnom su do njih dovele
decenije nebrige za pacijente ranijih vladajućih struktura: pacijenti oboljeli
od reumatoidnih oboljenja ali i drugi i ranije su se susretali sa brojnim
problemima u liječenju, i to uglavnom „zahvaljujući“ gazdovanju sektorom
zdravstva Stranke demokratske akcije.
Ali novca ima, a bit će ga još: Vlada Kantona Sarajevo u
avgustu je odlučila da se kreditno zaduži za skoro 54 miliona KM. Za sektor
zdravstva od ove sume odlazi 3,5 miliona KM: za nabavku opreme, sanaciju
objekata JU Dom zdravlja KS-a – oko 2,5 miliona i milion za rekonstrukciju
centralnog objekta Hitne pomoći.
Nabavka opreme dolazi nekoliko mjeseci nakon dramatičnog
istupa premijera Edina Forte o tome kako je u JU Dom zdravlja KS-a
nabavljana oprema koja se sada nalazi neraspakovana u magacinima ustanove.
Značajnijeg efekata njegove akcije razotkrivanja za sada nema. Na to što se nešto
slično dešavalo i
u Općoj bolnici nije se referisao.
Preostali iznos od 54 miliona KM kreditnih sredstava
raspoređen je na različita ministarstva i za različite potrebe. Okvirni pregled
može se naći u javno dostupnim dokumentima.
Između ostalog, za Ministarstvo unutrašnjih poslova KS-a
planirano je blizu četiri miliona KM. Najveći dio od te sume odnosi se na
nabavku opreme – oko 3,5 miliona.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova kažu kako se radi o
dijelu kapitalnih projekata. Od tog novca MUP će, između ostalog, nabaviti i
vozilo za posebne namjene (vodeni top) kojim će suzbiti eventualni građanski
neposluh i nezadovoljstvo. Služit će, kažu za Žurnal, u MUP-u:
– Za efikasnije sprečavanje narušavanja javnog reda i
mira u većem obimu, te smanjenje mogućnosti direktne konfrontacije policijskih
službenika i građana prilikom obavljanja interventnih aktivnosti na otvorenom
prostoru radi potiskivanja nemira, kao i korištenje u kriznim situacijama za
slučaj potrebe gašenja požara, te za dostavu pitke vode na ugrožena područja.
Preostali novac od kreditnog zaduženja bit će utrošen na
specijalno blindirano vozilo, kamere za tijelo koje će policajci nositi na terenu,
nabavku radarskih sistema…
Policijska oprema za proteste kupovala se i ranije, nije to
izum nove vlasti u Kantonu. Nakon nemira u više gradova BiH 2014. je izdvojeno
oko 23 miliona KM za opremu policiji u BiH. Pisali smo
da je oprema bila namijenjena suzbijanju građanskih nemira.
Oko 54 miliona KM osim MUP-a i Ministarstva zdravstva Vlada
KS-a rasporedit će za sanaciju komunalnih objekata, prava koja ostvaruje
boračka populacija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali i pokrivanje
akumuliranog deficita iz prethodnih godina.
zosradio.ba/zurnal.info
