Tešanjski dnevnik 3-10.5.2021. godine

/

Uz prisustvo komesara za proširenje EU Olivera Varhelyia u Sarajevo pristiglo 10.530 doza vakcine Pfizer u okviru programa Covax. Manja je od donacija, ali je i najavljena isporuka od 850.000 doza tokom maja i juna. Epidemija splašnjava, broj novozaraženih se smanjuje u BiH i u Tešnju. Na osnovu toga Vlada FBiH ublažila mjere uvedene nakon pogoršanja epidemiološke situacije zbog trećeg vala. Kretanje dozvoljeno do 23 h, najveći broj osoba na otvorenom 30, zatvorenom prostrou 20.

Ramazan prolazi u miru i tišini. Nije bilo okupljanja za 15. i 27. noći Ramazana.

Vrijeme promjenjivo sa dosta hladnim noćima. Kako se u narodu kaža, sa kakvnim vremenom započne Ramazan tako će biti do Bajrama.

Korona virus

3.5.

U BIH registrovano 107 novozaraženih osoba. Podaci se odnose na FBiH i DB, jer u RS nije bilo zvaničnih podataka, vjerovatno zbog Vaskrsa. U FBiH su registrovane 104 novozaražene osobe, a preminulo je 15 osoba. U DB su registrovane 3 novozaražene osobe.

4.5.

U BiH registrovano 244 novozaražene osobe (FBiH 151, RS 86, DB 7), preminulo 66 osoba (FBiH 15, RS 48,DB 3). Podaci iz RS su objedinjeni sa onim od nedjelje, a podatke za Tešanj nisam pronašao..

5.5.

UBiH registrovano 280 novozaraženih osoba (FBiH 157, RS 83, DB 40), preminula 61 osoba (FBiH 33, RS 24, DB 4).

U Tešnju registrovano 9 novozaraženih osoba.

6.5.

U BiH registrovane 244 novozaražene osobe (FBiH 151, RS 86, DB 7), preminulo 59 osoba (FBiH 15, RS 41, DB 3).

U Tešnju registrovane 3
novozaražene osoba.

7.5

U BiH registrovane 473, novozaražene osobe (FBiH 284, RS 166, DB 23), preminulo 26 osoba (FBiH 11, RS 14, DB 1).

U Tešnju registrovno 5 novozaraženih osoba.

8.5.

U BiH registrovano 340 novozaraženih osoba (FBiH 172, RS 149, DB 19), preminulo 28 osoba (FBiH 10, RS 17, 1).

U Tešnju registrovane dvije novozaražene osobe.

9.5.

U Bi H registrovano 296 novozaraženih osoba (FBiH 149, RS 132, DB 15), preminula 21 osoba (FBiH 9, RS 11, DB 1).

Postavljeni temelji munare na Ferhad-begovoj džamiji

Radnici Bosfund d.o.o postavili su temelje za munaru Ferhad-begove džamije. Slijedi skidanje ćupa i nastavak radova na zidanju munare od temelja.

Zanimljivo je da su radnici tokom kopanja temelja pronašlii skeletne ostatke glave, vjerovatno ovna, koji je prinesen kao kurban na temelje. Uobičajno je u BiHda se kod izgradnje kuća priloži žrtva (kurban) na temelje (u narodu se kaže “na posjek”), ali se ne ugrađuju ostaci žrtve u temelje.


Zavarivanje dva posljednja segmenta šipova

Da li ovaj običaj ima utemeljenje u islamu našao sam u odgovru na ovo pitanje prof. dr. Enesa Ljevakovićainače fetva-i-emina.

Nema vjerske obaveze klanja kurbana na temelju kuće. To je naš bosanski običaj, a ne neki obavezujući islamski propis. To ne spada ni u naređene ni u zabranjene, već u dozvoljene adete na temelju općeg principa da su sve stvari dozvoljene osim onih koje su izričito zabranjene. Postupak žrtvovanja određene životinje, a koja uglavnom bude ovan, na temeljima kuće nije dozvoljen. Nije problem da se ovca zakolje, pa se zbog pravljenja kuće, kao “slatka” kod nas, pozove rodbina i komšije, ali ovdje se radi o ciljanom klanju životinje kako bi se pustila krv i tom krvlju zalili temelji. Ta krv je nečista, prljava i ta krv je omiljena, da kažem  hrana, džinnima.

Zato, kada se odrđena životinja kolje, pa i kurbani, iskopa se velika rupa kako bi se ta krv zakopala, jer je nečista, a daleko od toga da se takva nečista životinjska krv pušta u temelje kuće u kojoj će se živjeti. Nažalost danas se to radi kod izgradnej džamija i medresa , da se na temeljima zakolje ovan u temelje pusti krv koja je nečista.


Ferhad-begova džamija je građena od 1555-1558. godine pa su skeletn ostaci ovna ugrađeni u temelje munare stari vjerovatno 460 godine.

Otvoren Restoran caffe gril Čaršija

Prostorije nekadašnje Gradske kafane na Gornjoj čaršiji, koje su u vlasništvu Udruženja
penzionera, potpuno su renovirane. Otvoren je novi ugostiteljski objekat Restoran caffe gril
Čaršija. Vlasnik je Tifa Stock Tukić, koja je i vlasnik restorana Teša u Domu kulture.

Uložena su značajna sredstva. Mokri čvor je potpuno obnovljen, promjenjena podloga, izgrađen novi šank, promjenjeni prozori, kompletan interijer nov. Objekat sada izgleda zaista lijepo kako nikada ranije nije izgledao. Između dva svjetska rata tu je bila kultna kafana, okupljalište čaršijskog svijeta. Tešanj je u centru grada dobio reprezentativan objekat.

Restoran u ponudi ima sve vrste napitaka, dnevnu ponudu kuhanih jela i jela sa roštilja

Novac u odžaku

Tokom rušenja odžaka zgrade u Raduši, u kojoj je nekada bila jedina trgovina na ovom prostoru, radnici su pronašli značajnu količinu starog novca. Radi se o novčanicam u apoenima od 1.000 dinara Republike BiH.

Kao jedan od rezultata političke krize koja je zadesila bivšu Jugoslaviju javlja se između ostalog i hiperinflacija. U to doba, 1988. godine najviša denominacija dinara je bila 50.000 dinara a već sljedeće godine 2.000.000 dinara. Reformom iz 1990. godine jedan novi dinar je mijenjan za 10.000 starih dinara. Raspadom Jugoslavije i pod prijetnjom hiperinflacije, koja je kasnije zadesila Srbiju i Crnu Goru, vlada Republike Bosne i Hercegovine odlučuje se za uvođenje bosanskohercegovačkog dinara. Uvođenje nove valute od strane nezavisne države je osim ostalih razloga bio i jedan od činova suverenosti.

Apoeni 10, 25, 50, 100, 500 i 1000 dinara izlaze iz štampe 1. juloa1992. godine. Na naličju se naizmjenično nalazi Stari most u Mostaru kao i modificirani grb Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Nazivi su ispisani latinicom i ćirilicom.

Pronalazak novca proizveo je niz komentara, evo dobre “meze” Radušanima za analizu učešća u pojedinaca odbrambenom ratu.

Nova firma u industrisjkoj zoni Bukva

U industrijskoj zoni Bukva, u iznajmljenoj proizvodnoj hali, neposredno uz Silk d.o.o., počela je sa radom proizvodnja firme Leško BH d.o.o. Osnivači firme su Leško d.o.o. iz Čakovca, Hrvatska i Emir Halep iz Tešnja. Direktor firme je, suosnivač, Emir Halep.

Firma Leško BH je osnovana 14.1., a počela sa radom 15.2. ove godine.

Emir Halep

U proizvodnom programu se nalaze traktorske prikolice nosivosti od 4 do16 tona, prskalice kao i traktorski prikljuci, kosilice i dr.

Suosnivač firme Emir Halep je radio 7 godina u Medeni Commerce,13 godina u firmi BME d.o.o. Kraševo i AMT Trailer Rosulje (rade kamionski program prikolica). Radio je na poslovima tehnologije u BME.. Nabavio CNC mašinu i kod kuće, kao dopunski posao, radio mašinske dijelove, između ostalih i za firmu Leško od koje je došao pijedlog formiranja firme u BiH. Emir je prihvatio prijedlog i u septembru su u firmi AMT Treiler iz Rosulja uradili probne uzorke.

U prvoj fazi Leško BH radi komponente i isporučuje firmi Leško u Čakovcu, a do kraja godine planirana je proizvodnja komletnih proizvoda.

Firma u Hrvatskoj isporučuje za tržište Hrvatske, Madžarske, Slovenije, Njemačke, Austrije, a plasman proizvoda iz Tešnja planiran je na tržište BiH, Srbije, Crmne Gore i Makedonije.

U ovom trenutku instalisane su tehnologije sječenja, zavarivanja, savijanja, a CNC mašine će biti uključene u kapacitet firme, a do kraja godone će biti instalisane tehnologije lakiranja i montaže. Imaju dobru saradnju sa Saračević d.o.o. na uslugama za lasersko sječenje.

Emir Halep je rođen 1979. godine u Tešnju od oca Hilme i majke Paše rođene Artuković. Po zanimanju je mašinski tehničar, a znanja i veliko iskustvo iz proizvodnog programa firme stekao je u BME d.o.o..

Firma ima 6 zaposlenih.

Stare fotogarfije

Direktor i nastavno osoblje Srednjoškolskog centra sedamdesetih godina prošlog vijeka (Havica Pobrić je radila od 1973.do 1977. godine)

S lijeva: Smail Galijašević, Muhamed Sejranić, Mumo Kadić, Bojana Granić i Havica Pobrić

(Fotografija Mustafe Sejranića)

Ljetna pozornica Bratstva 1949. godine

Fotografija iz knjige 

spot_img

Povezani postovi

Crni vrh Tešanj: Kada uživate u hotelu s 1000 zvjezdica, smeće ponesite sa sobom

Subota i ugodnih 10 stepeni u Tešnju pružili su...

IZBORI ZA ROĐAKA, KOMŠIJU, PRIJATELJA, DRUGA I POZNANIKA

Piše: Haris Sejdić Prije evo punih 12 godina sam napisao...

STROGO POVJERLJIVO!

Piše: Haris Sejdić Napomena: Kolumna je prvobitno bila objavljena na...

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović: Genocid nad Bošnjacima mi ne dozvoljava da mi nešto drugo bude prioritet u pisanju

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović, koja živi i stvara...