Snijeg
se otopio, ponovo je toplije, noći su sa mrazom. Ovu sedmicu u Tešnju je
obilježio znanstveni skup o djelu Ivana Lovrenovića. Na ovom zaista izvanrednom
događaju bilo je više kvalitetnog pristupa i odanosti Bosni nego u mnogim
drugim namjenski koncipiranim sadržajima. Zaista je bilo zadovoljstvo slušati
Kazaza, Jergovića, Lijljanu Šop, Anisu Avdagić, Šarčevića, Ćurka, Bojića i
ostale. Bio je to reprezentativan skup zahvaljujući organizaciji CKO sa Amirom
Brkom, uz podršku Općine i Načelnika Huskića. Lijepo je bilo biti Tešnjak i
slušati komplimente za ovu instituciju našeg grada, a posebno na završetku
znastvenog skupa kada je govorio Ivan Lovrenović. Prateći skup, zapazio sam da
je cijelo vrijeme prisutan bio samo ugledni novinar BHT1 Dževdet Tuzlić.
Novinara dnevnih listova nije bilo, kao ni FTV. Zadovoljstvo će mi biti da u
ponedjeljak i petak na BHT1 ponovo čujem izjave nekih od učesnika ovog skupa
Dževdet Tuzlić i dr. fra Ivan Šarčević
Održana prezentacija trećeg poziva za
dodjelu grant sredstava Challenge fonda
U saradnji sa SERDOM i Privrednom//Gospodarskom
komorom FBiH, Udruženje privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj je, u okviru
projekta Challenge to change,je organizovalo info dan na kojem je predstavljen
treći poziv za dodjelu bespovratnih sredstava
za inovativne poslovne ideje.
Challenge fond uspostavljen je u
okviru projekta Challenge to change – C2C koji financijski podržava Vlada
Švedske preko Švedske agencija za međunarodni razvoj i suradnju – SIDA iAmbasade
Švedske u BiH, a koji kroz četiri godine provode Sarajevska regionalna razvojna
agencija (SERDA) i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća.
Partner u projektu je i Region Ostergotland, Istočna Švedska.
Pored tešanjskih firmi interes za
prezentaciju iskazale su i firme iz drugih mjesta BiH
Sredstva u ukupnom iznosu od oko 3
miliona eura namijenjena su mikro, malim i srednjim poduzećima s područja Bosne
i Hercegovine i Švedske, kao i startup-ima s inovativnim idejama, proizvodima
ili uslugama koje mogu dovesti do smanjenja nezaposlenosti, povećanja
konkurentnosti i održivog društveno-ekonomskog razvoja u BiH.
Detaljne informacije o kriterijima, aplikaciji
i dr. prezentirali su predstavnici SEDRE Asmir Kosovac i Siniša Obradović.
Prije početka skupa učesnicima su se obratili, ispred organizatora Senad Brka
(predsjednik Biznis Centra Jelah Tešanj) i Potpredsjednik Privredne komore FBiH
Mirsad Jašarević (Federanla privredna/gospodarska komora)
Visina sredstava granta iznose, za
firme koje egzistiraju 6 mjeseci do dvije godine je maksimalno 10 000 €, a za
firme koje egzistiraju više od dvije godine maksimalno 30 000 €. Kriteriji za
dodjelu sadrže zahtjev inovativnosti, izvodljivosti i šire koristi kao i
socijalni aspekt (zapošljavanje i dr.). Prijave se dostavljaju do 17.12. ove
godine, a svi podaci i način apliciranja mogu se naći na web stranici c2c.ba.
Četvrti poziv je planiran za mart iduće godine tako da firme koje nisu prošle
ili koje nisu konkurisale mogu početi pripremu za novi poziv..
S lijeva:Mirsad Jašarević, Senad Brka i
Saša Obradović
Održan okrugli sto na temu: Uloga
biblioteka u kulturno-historijskoj afirmaciji lokalne zajednice
U organizaciji JU Opća biblioteka, a u
okviru manifestacije Dani grada Tešnja
2018 održan je okrugli sto na temu: Uloga biblioteka u kulturno-historijskoj afirmaciji lokalne zajednice.
Na okruglom stolu su svoja izlaganja
imali: prof.dr. Enes Kujundžić- Kontinuitet bibliografije u Bošnjaka, prof.dr.
Senada Dizdar – Zavičajna zbirka;slika prošlih znanja, prof. dr. Lejla Kodrić
Zaimović – Bosanskohercegovačke baštinske ustanove na razmeđu lokalnog i globalnog, mr. Osman Lavić – Tešanjski muftija Mustafa
Šefki Užičanin i njegova biblioteka, dr. Aldin Husić – Doprinos Mustafe
Čemana kulturnoj afirmaciji tešanjskog kraja.
Skupu se obratila i predsjednica Udruženja
bibliotekara Ze-do kantona Nina Bunje Salkić.
Nakon završetka skupa ekskluzivno je
prikazan film u kome Mustafa Ćeman u mikrofon Smaila Terzića Penjka i kameru TV
Amna 1988 govori o veoma zanimljivim
saznanjima o prvoj visokoobrazovnoj ustanovi u BiH iz 12 stoljeća.
Ova prilika je iskorištena za dodjelu
nagrade Mustafa Ćeman koju je ustanovila Opća biblioteka i koja se dodjeljuje istaknutim
bibliotekarima i drugim djelatnicima iz bibliotečko-informacione oblasti, za
posebno zalaganje u radu, te izuzetan doprinos razvoju bibliotekarstva i
primjenu informacionih tehnologija u bibliotekarstvu.
Ovogodišnje priznanje dobio je mr.
Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Priznanje su mu
uručile predsjednica UO Opća biblioteka Aida
Huskić i direktorica mr. Almina Alagić.
Skupu i dodjeli priznanja je
prisustvovao je i sin r. Mustafe Ćemana prof. dr.Mirza Hasan. On je u ime Opće biblioteke mr. Laviću
uručio poklon sliku akdemskog slikara Ahme Hundura.
Prije početka skupa prisutnim se obratio i
načelnik mr. Suad Huskić naglašavajući da je i ovaj skup nastojanje integracije
teorije i prakse
S lijeva na desno:prof.dr. Mirza Hasan Ćeman, prof.dr. Senada
Dizdar, mr. Osman Lavić, mr. Almina Alagić i Aida Huskić
Održan koncert pod nazivom Večeri
starog grada
U organizaciji Udruženja muzičara Alkatmeri
održan je koncert u restoranu Central-Madi u Bukvi. Koncert je održan kao
doprinos obilježavanju Dana grada Tešnja od strane Alkatmera. Za organizaciju
koncerta Alkatmeri su imali podršku od Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva
za nauku, obrazovanje, kulturu i sport Ze-do kantona, MZ-e Tešanj, Općine
Tešanj i firmi:Belif.d.o.o., Saračević d.o.o., Ćosić promex, Contessa d.o.o. i Madi
d.o.o.
Mladi interpretaror sevdalinke Harun
Ćostović
Vodilj programa je bio Enver
Šadinlija, a nastupili su sljedeći solisti: Meho Fazlić, Anto Škoro, Senad
Durkalić, Amina Bajramović, Zanin Berbić, Emir Bajraktarević, Besim Bešo, Irma
Katić, Harun Ćostović, Selma Ahmetagić, Alen Kotorić, Avdo Škokan,
Svirao je orkestar Alkatmera pod
vodstvom Damira Galijaševića :Suad Paja Pašić klarinet (gost), Senad Berbić
bubnjevi (gost), Nedim Merzić gitara, Ismet Pašalić bas gitara.,
Održan dvodnevni znanstveni skup o
djelu Ivana Lovrenovića
U okviru Dana grada Tešnja, a u
organizaciji CKO održan je znanstveni skup kakvim se ne mogu pohvaliti ni veći
administrativni centri i centri kulture, ne samo u našoj zemlji. U uvodnom
dijelu današnjeg dnevnika izrazio sam svoje oduševljenje skupom, jer sam ga
pratio sa ponosom što sam Tešnjak, ali i građanin Bosne i Hercegovine.
Stvaraoci i intelektualci kakav je Ivan Lovrenović, kao i svi oni koji napisali
svoj rad za ovaj skup, daju drugačiju sliku naše zemlje od one koja nas
svakodnevno zatiče sa raznih strana.
Uvodnu riječ na skupu dao je Amir
Brka, a potom je učesnike pozdravio i zaželio im uspješan rad Načelnik mr. Suad
Huskić. Učinio je to riječima koje su ostavile traga kod Ivana Lovrenovića i
kod učesnika koji su iznosili komplimente za Amira Brku i rad ove tešanjske
ustanove.
Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović i
Ljiljana Šop
Pokušao sam nešto izdvojiti iz uvodne
riječi Amira Brke, ali sam odlučio prenijeti je u cijelosti:
“Dobro došli u Tešanj i u Dane
grada Tešnja, manifestaciju koja se već niz godina organizira oko 10. decembra,
općinskoga praznika – Dana grada Tešnja. Počev od 1998. godine, kada smo
organizirali simpozij o djelu historičara dr. Adema Handžića, Centar za kulturu
i obrazovanje u ovoj manifestaciji priređuje i znanstvene ili drukčije skupove
o nekoj ličnosti ili temi iz naše prošlosti i suvremenosti. Ove godine
dvodnevni znanstveni skup posvećen je, dakle, djelu Ivana Lovrenovića, a povod
je 75-ta godišnjica ovoga našeg pisca.
Izuzetan je književni i intelektualni
opus Ivana Lovrenovića, i on je, nesumnjivo, jedan od najznačajnijih naših
pisaca i intelektualaca sa kraja 20. i prvih decenija 21. stoljeća. Lovrenović
važi za jednog od ponajboljih suvremenih romansijera ubosanskohercegovačkoj i
hrvatskoj književnosti, a njegovi putopisi i ritmizirana proza spadaju u same
vrhunce tih žanrova u ovim literaturama. Svojim publicističkim opusom, njegovom
analitičnošću i zalaganjem za odbranu etičkih i humanističkih vrijednosti u
kontekstu rata i našega poratnog društvenog stanja, on je zavrijedio status
humanistički i etički naglašeno angažiranoga intelektualaca. A knjige kakve su
Unutarnja zemlja, Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne
mikrokulture ili Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata – potvrđuju da
je njihov autor zasigurno danas najznačajniji bosanskohercegovački historičar
kulture.
O Ivanu Lovrenovićevu do sada je
pisano tek povremeno, pa je od velikoga značaja za književnu historiju, kritiku
i kulturu osvijetliti njegovo djelo iz različitih uglova, na interdisciplinaran
i sintetski način. Zato ovaj znanstveni skup, a naša su očekivanja bila da ćemo
dobiti priloge koji će opservirati bogato i raznorodno Lovrenovićevo djelo,
osvijetliti njegove dosege i izrazito visoki značaj za hrvatsku i
bosanskohercegovačku književnost, te njegov ukupni i specifični doprinos našem
kulturnom stvaralaštvu. Naravno, namjeravamo potom objaviti i zbornik sa skupa.
Još jednom vam zahvaljujem vam što ste
prihvatili naš poziv. Zahvalan sam, svakako, i Ivanu Lovrenoviću za povjerenje,
jer ne bismo bez njegove suglasnosti pristupili organizaciji ovoga skupa, koji
za nas u ovoj ustanovi, uza sve ostalo, predstavlja i veliku čast.
Kada smo donijeli odluku o
organizaciji skupa, obratili smo se Enveru Kazazu, Ljiljani Šop i Miljenku
Jergoviću pozivom da kao članovi Organizacionog odbora, uz Miralema Brkića i
mene, svojim ugledom i autoritetom doprinesu dignitetu ovoga našeg posla, što
su oni prihvatili, pa su i konkretnim angažmanom itekako doprinijeli pripremi
skupa, posebno profesor Kazaz koji je i predsjednik tog odbora. Zahvaljujem im.
Sasvim lično, kazat ću i to da sam
danas baš iznimno radostan, ali neću dalje o tome nego ću, na kraju, reći još
samo to da smo, kad se saznalo da pripremamo ovaj skup, imali i neka pitanja
tipa: Otkud to da vi u Tešnju radite i ovo…? Naš odgovor je, naravno, uvijek
bio da ne bi trebalo biti ništa neobično u tome što jedan bosanski grad
organizira znanstveni skup posvećen velikom bosanskom piscu. Sámo po sebi, ovo
ne bi bilo vrijedno ni da ovdje bude spomenuto. Ja, međutim, želim da kažem da
nam niko u Tešnju nije postavio neko slično pitanje. Naprotiv, ovdašnje
reakcije uglavnom se svode na: Svaka vam čast! Stoga je sasvim razumljivo i to
što je Općina Tešanj pokrovitelj ovoga skupa.
Htio bih, sada, da posebno pozdravim
Načelnika Tešnja gospodina Suada Huskića, da mu zahvalim za podršku, i da ga
zamolim da nam se obrati, te da otvori skup.”
Učestvovali su:
ENVER KAZAZ rođen je u Ilijašu 1962.
godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, magistrirao na
Filološkom fakultetu u Beogradu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu. Danas je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Objavio je veliki broj književnohistorijskih studija, eseja, ogleda i
prikaza, i niz rasprava i novinskih tekstova u domaćim i inostranim časopisima,
novinama i elektronskim glasilima. Književnohistorijske studije i eseji
prevedeni su mu na nekoliko jezika. Objavljene su mu četiri pjesničke i 10-tak
knjiga iz oblasti nauke o književnosti.
Naslov rada: Ivan Lovrenović: pisac
estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza (uvodno izlaganje)
MILJENKO JERGOVIĆ rođen je 1966. u
Sarajevu. Živi na selu pokraj Zagreba. Objavio je veliki broj beletrističkih i
drukčijih knjiga, koje su prevedne na brojne jezike u Evropi i u svijetu. Dobio
je mnoštvo južnoslavenskih književnih nagrada, kao i na onih inozemnih…
Naslov rada: Ivan Lovrenović: Princip
autsajdera
LJILJANA ŠOP odavno je u samom vrhu
najznačajnijih književnih kritičara na južnoslavenskom prostoru. Rođena je u
Bosanskoj Gradišci 1950. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Tuzli,
a na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirala je, potom i magistrirala
književnost. Od 1976. bila je urednica u Književnim novinama, a od 1994. glavna
i odgovorna urednica izdavačke djelatnosti u Srpskoj reči te urednica
pojedinačnih izdanja u mnogim izdavačkim kućama širom zemlje. Od 1974. godine
objavljuje u svim najuglednijim književnim listovima i časopisima, mahom
književnu kritiku, eseje, putopise, kolumne… Bila je članica žirija mnogih
uglednih književnih nagrada, uredila je na stotine knjiga, autorica je više od
hiljadu bibliografskih jedinica u periodici, a objaviljene su joj slijedeće
knjige: O naivnosti i nevinosti, Velika šetnja, Uspon do smrti, Pisanje uz
vetar, Ekstaza s predumišljajem i Oslonjeni na prazninu. Dobitnica je nagrada
“Milan Bogdanović”, “Dragiša Kašiković”, “Zlatni
beočug” i “Dimitrije Mitrinović”.
Naslov rada: Veliki evropski roman sa
epicentrom u Bosni
EDIN POBRIĆ rođen je 1968. godine u
Fojnici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je, magistrirao i
2008. godine doktorirao na Odsjeku za komparativnu književnost i
bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje i radi kao profesor od
te godine. A na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu predaje teoriju
umjetnosti. Naučne i stručne tekstove objavljuje u brojnim bh. i stranim
časopisima, a bio je i glavni urednik sarajevskog časopisa Novi Izraz i
predsjednik Skupštine PEN-centra Bosne i Hercegovine. Objavljene su mu
slijedeće knjige: Vrijeme u romanu: od realizma do postmoderne, Univerzum
simpatije: od slučaja do nužnosti: književni i književno-teorijski diskurs
Umberta Eca i ove godine Priča i ideologija: semiotika književnosti.
Naslov rada: Poetički konteksti i
žanrovske karakteristike romana: Vrijeme u romanu »Nestali u stoljeću«
ALMA SKOPLJAK rođena je uSarajevu
(1977) diplomirala je književnost naroda Bsone i Hercegovine i bosanski jezik
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirala je studij Književnost u
postmoderni na odsjeku Bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u
Tuzli. Doktorantica je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Visokom.
Naslov rada: Biografija zločina
DAVOR BEGANOVIĆ rođen je u Banjaluci,
od 1991. živi u Nemačkoj. Studirao opću i uporednu znanost o književnosti i
slavistiku u Beogradu, Zagrebu i Konstanzu. Radio u Narodnoj i univerzitetskoj
biblioteci u Banjaluci, bio urednik za teoriju književnosti u časopisu Putevi.
Naučni je saradnik na odsjeku za slavistiku Univerziteta u Konstanci i asistent
na Odsjeku za slavistiku Univerziteta u Beču. Bavi se znanošću o književnosti i
kulturi, s težištem na južnoj slavistici. U središtu interesa su mu
jugoslavenska književnost i kultura 20. i 21. stoljeća. Objavio monografije Pamćenje
traume, Apokaliptička proza Danila Kiša, Poetika melankolije, Na tragovima
suvremene bosanskohercegovačke književnosti, Protiv kanona, Nova crnogorska
proza i okamenjeni spavač. Skupa s Peterom Braunom priredio zbornik Krieg
sichten, a sa Enverom Kazazom antologiju Unutarnji prijevodi. Prevodi sa
njemačkoga i engleskog jezika.
Naslov rada: Ulazak u prošlost: Uloga
sjećanja i dokumenta u konstrukciji biografije Varcar-vakufa
ANISA AVDAGIĆ rođena je 1977. godine u
Gračanici. Magistrirala je književnost 2004-te u Tuzli, a doktorirala 2010-te u
Sarajevu. Živi u Tuzli, gdje je profesorica na Filozofskom fakultetu. Područja
interesovanja su joj starija bh. književnost (austrougarski period), suvremena
književnost, teorije identiteta, postkolonijalne i rodne teorije. Objavljila je
veći broj znanstvenih i stručnih radova, te dvije knjige: 2006-te Sačinjavanje
roda: o reprezentaciji/konstrukciji ženskog identiteta u romanima Abdurezaka
Hivzi Bjelevca, i 2014-te Narativni pregovori – bh. pripovijetka u procesima
evropeizacije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta.
Naslov rada: »Putovanje Ivana Frane
Jukića«, romaneskni prvijenac Ivana Lovrenovića ili o po-etici želje i
molbe
ŠAĆIR FILANDRA rođen 1961. godine u
Crnićima, Stolac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetuu Sarajevu na Odsjeku
za filozofiju i sociologiju 1985. godine. Doktorirao je iz oblasti savremena
politička filozofija. Profesor je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a bio
je gostujući predavač na na Yale univerzitetu u SAD-u, te na Otvorenom
univerzitetu, Institut za jugoistočno-evropske studije u Budimpešti. Autor je
knjiga Bošnjačka politika u XX stoljeću, Bošnjaci nakon socijalizma,
te Bošnjaci i Moderna, sa Enesom Karićem koautor je knjige Bošnjačka
ideja, te autor preko četrdeset naučnih i stručnih radova. Bio je glavni i
odgovorni urednik časopisa za kulturu Lica u Sarajevu, i predsjednik Bošnjačke
zajednice kulture “Preporod” od 2001. godine do 2009. godine. Dekan je
Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Naslov rada: Bašagić i Andrić: Dva
pogleda na Bosnu
NAIDA MUJKIĆ rođena je 1984. godine u
Doboju. Objavila je četiri zbirke poezije i jednu knjigu kratkih proza.
Dobitnica je prve nagrade “Mak Dizdar” na književnoj manifestaciji Slovo
Gorčina u Stocu 2006. godine. Dobitnica je i stipendije za rezidencijalni
program za umjetnike Museumsquartiera, u Beču, 2016. Pjesme su joj prevođene na
neke jezike, s uvrštene su i u antologije novije bh. poezije, kao i u
antologiju najmlađe generacije pjesnika i pjesnikinja Balkana. Doktorirala je
književnost na na Filozofskom fakultetu u Zenici, gdje i radi. Članica je PEN
Centra u BiH, kao i Global Poet Networka iz Južne Koreje.
Naslov rada:Groblja i nadgrobnjaci u
putopisu »Sedam dana po Bosni«
NERZUK ĆURAK rođen je 1964. godine.
Profesor je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Član je Udruženja za
političke nauke u Bosni i Hercegovini i član Regionalnog odbora Centra za
napredne studije Jugoistočne Evrope Sveučilišta u Rijeci. Član je odbora za
političke nauke ANUBiH i PEN Centra BiH. Autor je knjiga Geopolitika kao
sudbina: Slučaj Bosna. Postmodernistički ogled o perifernoj zemlji (2002), Dejtonski
nacionalizam (2004), Obnova bosanskih utopija. Politologija,
politička filozofija i sociologija dejtonske države i društva (2006), Filozofija
zagrljaja (2009), Izvještaj iz periferne zemlje. Gramatika
geopolitike (2011), Rasprava o miru i nasilju. (2016), Od erosa do
polemosa (2018). Objavio je i više znanstvenih i stručnih tekstova u
referentnim časopisima i zbornicima u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu.
Tekstovi su mu prevođeni na engleski, njemački, francuski, slovenski, španski i
arapski jezik.
Naslov rada: Javni intelektualac i
prokletstvo nepripadanja
ESAD DELIBAŠIĆ rođen je 1964. godine u
Beogradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na studijskoj grupi
Filozofija sa sociologijom, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za
informacijske znanosti – katedra za muzeologiju. Magistrirao i doktorirao
sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavio je sljedeće
knjige: Bosna i ideja otvorenog društva (Zenica, Erudit 2004.), Muzej u
informatičkom okruženju (u koautorstvu sa Edinom Hadžikadunićem, Zenica, Muzej
grada Zenice 2006.), Između etnosa i demosa (Zenica, IK Vrijeme 2008.), Osnovi
kulturne politike (Zenica, IK Vrijeme 2012.), Kultura zatvorenog društva
(Gradska biblioteka Kakanj, 2017.).
Naslov rada: Kritika esencijaliziranja
bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića
MILORAD POPOVIĆ rođen je 1957.
godine u Lipi Cuckoj kod Cetinja. Objavio je 10-tak knjiga poezije, 6 knjiga
eseja i dva romana: Karnera, za koji je 2013. dobio nagradu Meša Selimović u
Tuzli, i Čovjek bez lica, za koji je 2016. godine dobio priznanje
Trinaestojulsku nagradu Crne Gore. Dobio je i druge nagrade, a djela su mu
prevedena na 10-tak stranih jezika. Dopisni je član Evropske akademije poezije,
čije je sjedište u Luksemburgu, predsjednik je Crnogorskog društva nezavisnih
književnika i direktor Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, izdavača
savremene crnogorske i južnoslavenskih književnosti, i časopisa ARS.
Naslov rada:”Unutarnja zemlja”
– testament ili agens nove Bosne i Hercegovine
JOSIP MLAKIĆ rođen je u Bugojnu
1964. godine. Diplomirao je mašinstvo u Sarajevu. Objavljeno mu je gotovo 20
knjiga, prvenstveno su to romani. Mlakić je jedan od najistaknutijih proznih
autora u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj književnosti, a također je autor ne
malog broja scenarija po kojima su snimljeni igrani filmovi. Dobio je brojne
nagrade, među kojima su VBZ-ova, “Ksaver Šandor Đalski”, “Ivan
Goran Kovačić”, “Vladimir Nazor”, a film koji je snimljen po
njegovom romanu Živi i mrtvi nagrađen je sa 8 Zlatnih arena na festivalu u
Puli, a istu nagradu dobio je 2015. godine i film Imena višnje za koji je
Mlakić napisao scenarij. Živi u Gornjem Vakufu – Uskoplju.
Naslov rada:Terra interior:
Lovrenovićev vodič kroz labirinte i mrtvouzice “unutarnje zemlje”
MUHIDIN DŽANKO rođen je u Sarajevu
1963. godine, gdje je završio gimnaziju i diplomirao književnost na Filozofskom
fakultetu, magistrirao u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu. Živi u Sarajevu, i
redovni je profesor na Filozofskom fakultetu. Objavio je veliki broj stručnih i
naučni radova, te nekoliko knjiga iz oblasti nauke o književnosti.
Naslov rada: Iznad niskih i mračnih
obzorja: O knjigama »Labirint i pamćenje« i »Imela i stablo«
DŽEVAD DRINO rođen je u Bugojnu 1957.
godine. Dodiplomski i postdiplomski studij okončao na Pravnom fakultetu u
Sarajevu, gdje je i doktorirao. Trenutno je šef Katedre za historiju države i
prava na Pravnom fakultetu u Zenici. Predavač je na predmetima Rimsko pravo,
Komparativna pravna historija, Moderne pravne kodifikacije i srodnim kolegijima
na fakultetima u Zenici, Tuzli i Sarajevu. Objavljeno mu je nekoliko knjiga, od
kojih su posljednje Komparativna pravna historija i Balkan, državnopravna
historija.
Naslov rada: Erešova kula Ivana
Lovrenovića: Zavičajnost u Lovrenovićevom neknjiževnom djelu
DRAGO BOJIĆ je bosanski franjevac,
doktor teologije, publicist. Teologiju doktorirao u Beču. Bio je glavni i
odgovorni urednik Svjetla riječ, a sada je u Jajcu u svećeničkoj službi.
Zapažen je po svome javnom angažmanu. Objavio je knjigu eseja Zlato i tamjan.
Direktor Internacionalnog Multireligijskog Interkulturnog Centra (IMIC) Zajedno
– Sarajevo.
Naslov rada: Ivan Lovrenović i Bosna
Srebrena
IVAN ŠARČEVIĆ rođen je 1963. godine u
Rumbocima, Prozor – Rama. Profesor je pastoralne teologije i katehetike na
Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Vršio je službu odgojitelja, bio je tajnik i
dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske
nadbiskupije. Bio je glavni urednik mjesečne revije Svjetlo riječi i
kolumnist Oslobođenja. Član je P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini. Bavi
se pitanjima naviještanja vjere, religioznoga jezika, odnosa vjere i nevjere,
vjere i politike, ekumenizma i međureligijskoga dijaloga, opraštanja
