Piše:Husein Galijašević
Julske temperature, ali skoro svaki dan poslijepodne padne kiša, često u manjim količinama, ali dovoljno za dosta vlage u zraku i sparinu. Upravo dok sam završavao Dnevnik u nedjelju poslije podne pala je jaka kiša sa gradom. Saznadoh da je veliko nevrijeme zahvatilo Vukovo, Jelah da ima štete i na kućama i da je pao intenzivniji grad.
Voćnjaci pod teretom roda savijenih grana do zemlje. Pretprošla godina je bila rodna, ali je ova sa još više roda. Dosta toga će ostati neiskorišteno, a najveće količine će završiti u kazanima za pekmez ili rakiju.
Detalj iz voćnjaka Adema Šišića
Sušena šljiva je dobar proizvod,ali ima puno prepreka da bi se organizirala rentabilna proizvodnja. Prva nema sezonske radne snage,a i djeca tokom ferija nisu spremna da zarade neki džeparac. Na to utiču i roditelji koji prave strah od stršljenova, osa pa i muha.
Sa druge strane tradicionalno sušenje takođe zahtjeva radnike i dosta je sporo,a moderne sušare su jako skupe i ne bi se mogle amortizovati u normalnom roku. I na kraju, najveći broj voćnjaka se ne održava i nema kvalitetan proizvod sa stanovišta veličine i kvalitete koju zahjteva tržište.
Promovisana knjiga Jasmina Agića Povučen život
U organizaciji JU Opća biblioteka, a u okviru Ljeta u Tešnju 2018. godine održana je promocija knjige Jasmina Agića Povučen život. Knjigu je promovisala Kristina Ljevak ranije urednica kulture na FTV, direktorica programa Cinema TV i urednica na Depo Portalu, a trenutno radi u izdavačkoj kući Buybook Damira Uzunovića. Promociju je moderirala Almina Brkić.
S lijeva: mr. Almina Brkić, Jasmin Agić i Kristina Ljevak
Jasmin Agić je rođen u Zenici 1982. godine gdje jer završio srednju školu, a Filozofski fakultet je završio u Sarajevu. Živi u Sarajevu i radi kao novinar na Al Jazeeri.Napisao je pet knjiga.
Knjiga Povučen život bavi se savremenom temom, ljudima konvertitima, koji veoma brzo mijenjaju svoja ubjeđenja najčešće iz trenutnih ličnih interesa.
Promovisana knjiga prof. Envera Kazaza Glasovi
U organizaciji Cko, a u okviru Ljeta u Tešnju 2018, održana je promocija knjige prof. Envera Kazaza Glasovi. Promotori su bili Ljiljana Šop i Kenan Muminagić, a moderator Amir Brka. U uvodnoj riječi Amira Brke naglašeno je da je ovo šesta knjiga Envera Kazaza u izdanju Cko, od ukupno 163. Likovno rješenje za knjigu napravio je akademski slikar Miralem Brkić. Naslovica je proizašla iz slike grafike koju je Miralem naslikao nakon čitanja poeme Glasovi. Predsjednica Upravnog odbora Cko Senaida Karagić, je u ime Cko poklonila grafiku prof. Enveru Kazazu.
Amir Brka, Senaida Karagić i prof. Kazaz sa grafikom Miralema Brkića
Ljiljana Šop književni kritičar iz Beograda je čest gost u Tešnju, a Kenan Muminagić je prvi put u Tešnju. On je mladi pjesnik i književni kritičar, učenik i čitalac knjiga prof. Kazaza.
S lijeva: Amir Brka, prof. Enver Kazaz, Ljiljana Šop i Kenan Muminagić
Enver Kazaz rođen je 1962. godine. Živi u Sarajevu gdje radi kao profesor na Filozofskom fakultetu. Bio je član redakcije časopisa Književna revija, Lica i Sarajevske sveske, aod 1996. godine do 1999 godine je pokretač i glavni urednik Lica.Radio je i kao glavni urednik u sarajevsko-zagrebačkoj izdavačkoj kući Zora. Književno-znanstvene radove objavljivao je u mnogim časopisima u zemlji i inostranstvu, a publicističke u nizu dnevnih listova, magazina i internetskih portala. Učestvovao je u radu brojnih međunarodnih znanstvenih skupova.Objavio je 14 knjiga od čega je u dvije koautor. Poezija, književno historijske studije i eseji prevedeni su mu na engleski, njemački, poljski, mađarski i bugarski jezik i uvršteni su u više međunarosnih publikacija.
Iz recenzije Ivana Lovrenovića:
Knjiga”Glasovi” jezično, stilski, prozodijski artikulirana je kao jedno cijelo. Preko dvije hiljade stihova, sa šezdeset i tri segmenta označena rimskim brojevima- to je zapravo, grandiozna poema, žanrovski uzorna i jedinstvena u našim jezicima. Po ritamskoj strukturi i po raskošnim amplitudama značenja, slika i spojevakao da nosi u sebi nešto od muzičke prirode, one i onakve kakva je bila svojstvena, kao organski element, pojavi glasa u prvobitnoj lirici, u praskozorje poezije, književnosti.
Održan seminar na temu EU fondovi
U organizaciji Tešanjske razvojne agencije (TRA) u saradnji sa Fondacijom Konrand Adenauer Stiftung održan je u multimedijalnoj sali Opće biblioteke seminar na temu EU fondovi. Uvodničari su bili prof. dr. Karsten Dummel direktor Fondacije Konrad Adenauer za BiH i prof.dr. Ismar Alagić direktor TRA. Predavač je bila Zara Halilović pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije.
Zara Halilović i prof. dr. Ismar Alagić
U prvom redu s lijeva: mr. Almina Alagić, prof. dr. Karsten Dummel, prevodilac i načelnik mr. Suad Huskić
Pjesma Ismeta Pašalića Nekad davno –izvedena na festivalu Ilidža 2018
U finalnom takmičarskom dijelu poznatog festivala narodne muzike Ilidža 2018 našlo se 16 pjesama, a među njima i pjesma čiji je autor naš sugrađanin Ismet Pašalić.
Ismet Pašalić
Aražman je napravio, opet Tešnjak, Damir Galijašević. Pjesmu je otpjevaoIbro Selmanović iz Bihaća. Na velikoj ilidžanskoj pozornici gdje se piše historija muzike, pomenut je i Tešanj, po prvi put. Zadnja strofa ove tešanjske pjesme kazuje:
Kad uvehneš ružo moja, a i mene kad nestane, u amanet Tešanj gradu pjesma ova nek ostane.
Ismet Pašalić je vezan za muziku od malih nogu. Mati Zulejha je poznata po tome što je neke tešanjske sevdalinke “izvukla” iz naroda i dala im široku popularnost (kao što su A moj Aljo crne oči i Ja uranih jutros rano). Ismet svira gitaru i prvi je čovjek Alkatmera.
Tešanj je od davnina je bio mjesto gdje se pjevala sevdalinka. Baš iz tih razloga dolazili su skupljači narodne muzike iz Češke, Austrije, Hrvatske u Tešanj da prikupljaju narodne pjesme. Zemaljski muzej je 1987. godine izvršio i objavio detaljna istraživanja.
Mladi muzičar Damir Galijašević vrši istraživanja o muzici tešanjskog kraja i sa radošću očekujem njihovo objavljivanje. Za ovu priliku zahvaljujući Damiru i Rizi Ajanoviću prikupio sam neke podatke o nastupima Tešnjaka na festivalima.
Pjesma Rize Ajanovića (melodija, tekst, aranžman) Kada akšam kroz behare padneizveo je Meho Fazlić na prvom poslijeratnom ilidžanskom festivalu.
Njegova pjesma u izvođenju Ferida Avdića pobjednik je Festivala Lukavac 1997, a 1996. godine dobio je nagradu za tekst Đulizare na istom festivalu Na Lukvacu 1998njegovu pjesmu 1998. godine pjevao je Džavid Pamuković
Na lukavačkom festivalu: 1994. (Tesanj grade, patriotska pjesma. Na muziku O. Pobrića, pjevao Meho Fazlić), 1996. (Đulizara, na muziku Sajida Jusića pjevao Ferid Avdic – nagrada za najbolji tekst na festivalu) .
Rizo Ajanović
Na festivalu Lukavac 95 tekst za pjesmu Rahmet sinu napisao je Bajro Rakman, pjevao Meho Fazlić
Damir Galijašević je prošle godine bio učesnik festivala Ilidža kao višestruki autor: muzika i aranžman za pjesmu Kada Bosnom behar probehara (tekst Hasib Durmišević, pjevao Ferid Avdić), muzika i aranžman za pjesmu Majčin amanet (tekst Enver Sadinlija, pjevala Aldijana Dizdarević), muzika i aranžman za djelo Pjesma o Zaimu(tekst E. Sadinlija, pjevao Andrija Stevanić), aranžman za pjesmu Sultanija (tekst i muzika Nazif Gljiva, pjevao Emir Mirče Gljiva), te autor aranžmana za splet pjesama koje je u revijalnom dijelu programa pjevao Nazif Gljiva. Ove godine na festivalu u Tuzli, autor muzike i aranžmana za pjesmu Kada akšam padne na mahale (tekst E. Sadinlija, pjevao Rijad Rahmanović), te pjesme Pjevat ćuti, Bosno moja (tekst Asim Bajramović, pjevao Hamid Ragipović Besko). Kao instrumentalista, bio je član festivalskih orkestara i na festivalima u Velikoj Kladuši 2013. godine i u Bihaću 2018. godine, te visestruki rukovodilac festivalskih orkestara na festivalima mladih izvodjača sevdalinki širom BiH.
Omer Pobrić, od 1968. do 1989. godine je bio učesnik festivala Ilidža u različitim svojstvima: muzičar, šef orkestra, autor teksta, muzike i(li) aranžmana, direktor festivala i selektor festivala. U tom visedecenijskom festivalskom stažu bio je gotovo redovno nagrađivan, a važno je pomenuti da je 1989. godine bio apsolutni pobjednik sa pjesmom Nema vise moj jarane, na festivalu pjevao Senad Ramić, a pjesma i danas živi u interpretaciji Eseda Kovačevića koji ju je prvi i snimio i za koga je i napravljena. Inače, autor je velikih ilidžanskih hitova koje su pjevali: Hanka Paldum, Safet Isovic, Ćazim Čolakovic, Hamdija ĆustoviĆ, Muhamed Mujkanović, Nada Obrić, Zora Dubljević idr. U vlastitoj Fondaciji Institut sevdaha bio je organizator, direktor i umjetnički direktor šest festivala sevdalinke (2003.-2009).
Foto zabilješka
Nasuprot Riječke džamije nalazile su se prostorije Sunce osiguranja. Nedavmo sam zapazio da sada na istom mjestu piše Agram Adriatic d.d. Provjerio sam o kakvoj promjeni se radi. Bosna sunce osiguranje radi pod novim imenom Adriatic d.d. Sarajevo. Do akvizicije je došlo 1.1.2018. godine. Adriatic d.d. osiguranje pripada koncernu Agram koji djeluje u Austriji, Hrvatskoj i BiH.
Stare fotogarfije
Prvi red s lijeva: Muhamed Mujezinović, Idriz Hećimović, Niko Aleksić, Smail Čaušević, Almasa Mujezinović, Ziba Mujezinović, Đuka Todorović, NN, Dedo Handžić
Drugi red: Milica Tanasković (sa nepoznatim djetetom), Dragutin Tanasić, Avdo Čolić, Ašir Karapandžić, NN, Ahmet Mujezinović, Jovo Aleksić, NN, Milanka Trifunović, NN
Sa table na Gornjoj čaršiji
