Piše: Husein Galijašević
Pravo
ljetno vrijeme. Temperature blizu 30ºC. Poljoprivrednicima već nedostaje
vlage u zemlji za proljetne radove.
Na tesanj.net čitam saopćenje SDP-a i UAF-a
o događaju u Gimnaziji. Naime maturanti su imali Predmatursko veče gdje se jedan
broj pojavio u tamnim majicama sa natpisom Arbeit
macht frei 2014-2018. Kakva je to poruka mladih? Ovaj natpis (rad čini slobodnim) nalazio se iznad ulazne
kapije nacističkih logora gdje su na najsvirepiji način ubijene desetine
miliona ljudi samo zato što su bili Jevreji ili Romi. Svastika i ovaj natpis su
zasigurno simboli najvećeg zla koje je zabilježila historija. Kukasti krst se
može naći na drevnim hramovima u Indiji, a natpis iznad logorskih kapija sam po
sebi ne bi ni po čemu izazvao pažnju da nije postao simbol najgoreg ljudskog
zla. Ako su se maturanti htjeli našaliti na taj način da svoju školu uporede sa
nacističkim logorom onda nisu našli nimalo dobar način. Ono što zabrinjava je
znanje učenika i koliko su zaista naučili iz historije Drugog svjetskog rata.
Ako o proteklom ratu ne uče onda zasigurno u predmetu historije nalazi svoje
mjesto nacizam. U današnje vrijeme fašizam se pojavljuje u svijetu i na našim prostorima,
pa sve ima svoju veću težinu. Osnovno je pitanje rada profesora i rukovodstva
škole. Direktorica mi nije odgovorila na moj E-mail o njihovom stavu prema ovoj
pojavi, a kada smo se sreli u gradu kazala je da ima goste iz Hamburga i da
ćemo su o ovom pitanju čuti po njihovom odlasku.
Otvorena izložba ”Srednjovjekovne
povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”
U Krnja
kuli na Gradini otvorena je izložba pod nazivom ”Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”.
S lijeva: Ernad Prnjavorac, Azra Muslija i Jasmin Mandžukić
Na
izložbi su predstavljene replike povelja i pečata izuzev nekoliko koji su
dobiveni unutar BiH (ali će biti obezbijeđene i njihove replike). Autor projekta
i izložbe je Jasmin Mandžukić, kustos JU
Muzej.
Direktor
Muzeja Ernad Prnjavorac ,pohvalio je autora i njegov rad,a pomoćnica Načelnika
Azra Muslija, koja je i otvorila izložbu,je pohvalila i Muzej i autora. Izložba je dio sadržaja Tešanjskog proljeća 2018. Odabir eksponata
i tekst za prospekt uradio je prof. dr. Emir Filipović.
Obzirom da BiH nema sačuvane
vladarske arhive kao ni arhive velikaških porodica onda ovakvi projekti se mogu
realizovati samo uz pomoć institucija drugih država gdje se nalaze originali.
Originalne povelje i
pečati predstavljene na ovoj izložbi nalaze se u Državnom arhivu u Dubrovniku i
čine izbor iz najkompetentnije i najbolje očuvane srednjovjekovne bosanske
historije. Izloženi su dokumenti svih bosanskih vladara i najširi mogući raspon
od povelje bana Kulina iz 1189. godine
pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama Stjepana Tomaševića iz 1461.
godine, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne države.
Izložba je otvorena
do 15.jula kada seli u Zemaljski muzej
u Sarajevo, a zatim u Franjevački samostan u Fojnici, nakon čega će se vratiti
u Tešanj.
Održana
promocija knjige Amira Brke: ”Nisim Albahari, tragični revolucionar”
Već dvije godine
pratim intenzivan rad Amira Brke na knjizi ”Nisim
Albahari, tragični revolucionar”. Temeljitost u prikupljanju podataka,
pjesnička emocija, neiscrpna energija i veliki trud prethodili su izlasku ove
knjige koja je objavljena u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje.
Predstavili su je recenzent knjige redovni profesor
Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Husnija Kamberović, ekspert kojeg se
općenito smatra najznačajnijim stručnjakom za noviju bh. i širu historiju,
redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu dr. Enver Kazaz koji je i
autor pogovora u knjizi, kulturolog mr. Srđan Šušnica iz Banja Luke, također
recenzent knjige, dipl. pravnik Aron Albahari iz Beograda (rođen u Sarajevu
1959.) i dipl. kulturolog Bojan Albahari iz Ljubljane (rođen u Sarajevu 1979.),
potomci tešanjskih Albaharija.
Knjigu je
recenzirao i ugledni književnik i kulturolog Ivan Lovrenović, a moderator
promocije Miralem Brkić, koji je urednik knjige i kreator njenih korica, u
uvodu je govorio o svom svjedočenju u nastajanju knjige i njenom velikom
značaju za našu stvarnost.
Promociju
knjige pratile su neskrivene emocije, posebno članova porodice Albahari, kao i
samog autora, a bile su itekako vidljive i kod prisutnih građana. Aron i Bojan
Albahari izrazili su radost zbog svoga prvog dolaska u Tešanj, u mjesto
njihovih predaka, na promociju knjige koju smatraju, kako je to rekao i Miralem
Brkić, spomenikom Jevrejima Tešnja, njihovom životu i stradanju. Ovo je bio i
prvi njihov međusobni susret i upoznavanje. Oba su izrazili najviše ocjene o
samoj knjizi, a Amiru su uputili veliku zahvalnost za ovo djelo.
Pored mnogobrojnih
Tešnjaka, promociji su prisustvovali i gosti iz Beograda i Gradačca koji cijene
djelo Amira Brke.
S lijeva:prof,dr, Enver Kazaz, Bojan Albahari, Aron Albahari, prof.dr.
Husnija Kamberović, Amir Brka i Miralem Brkić
Tokom promocije o knjizi
je izrečeno mnoštvo najviših ocjena. Ukazano je na Amirovu temeljitost,
preciznost, analitičnost, vrhunsku metodološku i ukupnu naučnu ostvarenost
djela, visoki stilski nivo teksta, koji autora općenito odlikuje kao
književnika, spremnost na Amirovo beskompromisno raskrinkavanje neistina u
postojećoj literaturi, pa i onoj od najviših autoriteta. Iskazane su brojne
superlativne ocjene o vrijednosti knjige, te o njenom grafičkom oblikovanju i
štampi. Rečeno je, pored ostalog, da je značaj knjige mnogostruk i nesaglediv,
da njena vrijednost nadilazi i evropske okvire, pa i to da je ovo genijalno
ostvarenje. Dr. Kamberović je istaknuo da je Amir ovim svojim djelom postavio
profesionalnim historičarima izuzetno visoke naučne kriterije prema kojima će
oni u budućnosti morati da teže, mr. Šušnica je naglasio da se sa svake
stranice ove obimne knjige može mnogo učiti i da ona predstavlja svojevrsni
priručnik za emancipaciju, a dr. Kazaz je knjigu označio čudesnom i rekao da
je, uz njegovu poeziju, ovo najznačajnije Amirovo djelo, u kojem se autor
potvrđuje kao vruhnski intelektualac koji djeluje u skladu sa svojom
univerzalnom humanističkom odgovornošću.
U najkraćem, knjigu
mogu predstaviti preko sljedećih odlomaka od autora i recenzenata sa omotnice
knjige.
Amir Brka:
“Uz
ono što je u svakoj osobnosti njen nedohvatljivi specifikum koji je izvan
mogućnosti racionalizacije, Nisima Albaharija razumijevam kao ličnost duboko
ukorijenjenu u onu, kroz stoljeća formiranu i u bosanskom iskustvu pučke
konvergencije potvrđivanu, kozmopolitsku dimenziju jevrejskoga duha – što je
oblikovalo njegov individualni sadržaj koji je u postavkama marksizma
pronalazio adekvatnu i poticajnu formulu za svoje odjelotovorenje u
pripadajućem toku historijskoga vremena. Na ovim premisama, Albaharijevo
mišljenje i djelovanje konzistentno se opredmećivalo kao kategorički imperativ za utemeljivanje općeljudske slobode za
budućnost, ali i za konkretni progres što se, u skladu sa dosezima klasne
komponente revolucionarnoga oslobođenja u socijalističkoj Jugoslaviji,
manifestirao u iznimnom poboljšanju socijalnoga standarda, radničkih prava,
životnih i radnih uslova radništva, jednakosti i solidarnosti, kao i u velikim
modernizacijskim dometima.”
Husnija Kamberović:
“Iako se u svom
naslovu ograničava na jednu ličnost, ova historiografski vrlo precizna i
temeljita knjiga ima znatno šire značenje i njeni horizonti, ne samo u
simboličkom smislu, nadilaze balkanske, pa čak i evropske okvire. Ona svjedoči
da postati tragičan revolucionar ne
znači izgubiti vjeru u snagu ideala dobra i vrijednosti revolucije. Vrsna je
ovo potvrda da vrijedi investirati vrijeme i trud u afirmaciju univerzalnih
ljudskih vrijednosti, možda upravo u ovo naše vrijeme kada se prošlost ‘diže u
vazduh’ i iz historije brišu čitave epohe s ciljem odvajanja od socijalističkog
naslijeđa i kreiranja neke nove budućnosti. Ipak, siguran sam da će vrijeme
pokazati da budućnost ne može biti stabilna bez vjerodostojne prošlosti. Zato
je ova knjiga Amira Brke, kao pokazatelj vjerodostojne prošlosti, snažan temelj
naše budućnosti.”
Ivan Lovrenović:
“Ovo djelo Amira Brke, istovremeno
dokumentarno-istraživačko i snažno autorsko, žestoko je autentično u svojim
motivima, a vrhunski ostvareno u nemilosrdnim zahtjevima teksta. Autor ne
skriva strast i zanos koji ga goni u njegovom pisanju i opsežnom istraživanju,
ali ne dopušta da ta dva anđela-demona ovladaju tekstom, nego uspijeva da tekst
ovlada njima. To je najteže i najvažnije, pa kada pisac to postigne – postigao
je sve. Djelo ima duktus i formu znanstvene studije, i suvereno je u tom
pogledu. To je vrijednost po sebi. No ova knjiga u isti mah je i pravi roman,
čvrsto strukturiran, s jednim likom u središtu, s familijom i malom narodnom
grupom genealoški podrobno istraženom u širem prstenu, sve situirano u jedan
konkretni ljudski habitat, malo bosansko mjesto, opisano u ogromnom
historijskom rasponu, i kontekstualizirano u svoj širi društveni i politički
ambijent. Čitano tako, kao roman (dokumentarni, nonfikcijski – nazovimo to kako
hoćemo), ovo djelo jedan je od najsamosvojnijih romansijerskih tekstova u
novijoj našoj književnosti.”
Srđan Šušnica:
“Preciznim i opsežnim dokumentarističkim istraživanjem
autor uspijeva čitaoca voditi od porodičnih do političke istorije jevrejskih
zajednica, ali i savršeno oslikati društveno-ekonomsku i ideološku fluidnost i
konvergentnost identiteta u Bosni. Priča o Albahariju pokazuje da naši i
dovršeni i nedovršeni, i stabilni i fluidni identiteti nikad jače nisu utekli u
jedan objedinjujući tok emancipatorskog demosa,
tog univerzalnog slobodarskog identiteta, nego u vrijeme NOB i pobjede nad
fašizmom. Revolucionarno bratstvo i jedinstvo naših različitosti snažno je
sjedinilo takve naše identitete u unikatan kulturološki lonac, ostavljajući
prostora istim tim različitostima. Ideal i Ostavština za koje se i danas
vrijedi boriti.”
Enver Kazaz:
“Tu,
u tom gorkom grču, sa saznanjem da se može čak i preživjeti Holokaust, poraziti
ubilačka mašina Hitlerovog nacizma i svjetskog fašizma, a da naučni relativizam
i s njime skopčana neoliberalna ideologija u svojoj etičkoj ravnodušnosti mogu
lijevom spektru ideologija čak i oduzeti pravo na antifašističko naslijeđe, a
nacionalizmi demonizirati taj spektar i predstaviti ga kao totalitarne projekte
u kojima su počinjenī zločini čak jednaki nacističkim, izniče Brkina nada za
čovječanstvo. Odbranom antifašističkog naslijeđa kroz sistem neporecivosti
naučnih istina mogu se budućnosti u naslijeđe ostaviti internacionalizam i
etika partizanskih revolucionara – koji su odnijeli ratnu pobjedu, ali ih je
porazila etička praznina i ravnodušnost našeg doba, te militantni oblik
nacionalizma. Iza horizonta sadašnjosti niče budućnosna nada ove knjige Amira
Brke: da se očuvanjem utopijā može kreirati humaniji oblik budućnosti.”
Održan proljetni koncert Omladinskog ansambla
Proljetnim koncertom Omladinskog ansambla zatvorena je
manifestacija Tešanjsko proljeće2018.
Erna Ćostović
Za ovu priliku prema
ideji i scenariju koncert je nosio naziv XX vijek, a postavljen je kao
retrospektiva najvećih muzičkih hitova
dvadesetog vijeka naših prostora. Bilo je tu sevdalinke od one Kolika je Jahorina planina pa preko Indexa i Sarajevske rok škole do
kasnijih hitova. Solisti su bili: Nermin Handžić, Selma Plančić, Adelisa
Krdžalić, Selma Ahmetagić, Avdo Škokan, Nedžad Hasanbašić, Adna Smailbegović,
Irma Katić, Merisa Muminović, Almija Krdžalić, Alen Kotorić, Ajna Krdžalić,
Sara Brković, Harun Ćostović, Erna Ćostović i Nedim Zilkić.
Soliste je prati
Veliki orkestar i hor OAT pod upravom Murisa Džafića i Nusreta Salkanovića.
Voditelj je bio uvijek šarmantni i duhoviti Anes Hodžić.
Manifestacija Dani otpora 2018
Već trinaest
godina mjesne zajednce Jelah, Vukovo i
Rosulje organiziraju manifestaciju Dani otpora kojom obilježavaju dan kada je
prva grupa od 17 mještana izašla na linije odbrane van svog sela i uspostavila
odbranu. U ovogodišnjoj manifestaciji obiđena su groblja i mezarja u Mračaju,
Jevadžijama, Mešićima Jelah, Katoličko groblje Jelah, a drugog dana organizovan
je pohod na liniju odbrane Bazeni kod Hercega, Križ gdje su položili cvijeće.
Nakon povratka u Jelah položeno je cvijeće
na spomen obilježje na Jelahu .
Od boraca sam
prikupio imena boraca koji su prvi izašli na liniju odbrane 29.4.1992. godine,
a to su:Adem Omahić, Anto Knežević, Amir Vejsić, Safet Kantić, Samil Vejsić,
Besim Vejsić, Zijad Hrvić, Muhamed Krnjić, Senad Alkaz, Hamdija Alkaz,
Mato Budulica, Mujo Huskić, Ferid Krličević, Dževad Kondžić, Josip Križanović i
Ivica Glavaš. Kažu da ih je bilo 17, ali
eto nisu se mogli sjetiti tog sedamnaestog.
Pred polazak na lnije odbrane
Među borcima su bili
i borci koji se već duže vrijeme pojavljuju sa svoja poznata tri zahtjeva o
čemu sam ranije pisao u Dnevniku. Kod pojedinaca iz ove grupe osjeća se
agresivnost. Neki su pozivali i da se zatvori put taman u vrijeme prolaska
biciklista. Borci organizatori nisu zadovoljni sa takvim nastupom jer žele da
ovu svoju manifestaciju koja postaje tradicionalna ostave prije svega uz
sjećanje na te početke otpora i borce kojih više nema bilo da su poginuli ili
umrli lišeni svih trenutnih dnevnih političkih težnji pa i boračkih. Raduju se
svakome koji im se pridruži,a li bez onih koji žele da ovu manifestaciju
iskoriste za dnevne potrebe, bez obzira kakve bile i od koga dolazile.
U pohodu i polaganju
cvijeća su učestvovali i dva ratna komadanta Ismet Avdić i Muharem Ahmić.
Na um mi padoše
sjednice nekadašnjeg Radničkog savjeta fabrike gdje sam radio. Jedan radnik je
dolazio na sjednicu ljeti u treger majici pokazujući svoju mišićni masu, a onda
govorio o zahtjevima argumentom sile, a
ne snagom argumenata. Nisu to bile njegove riječi. Kasnije sam saznao da ga je
za sjednicu pripremao jedan poslovođa. Teško je u takvim situacijama reagovati
jer se na prvo mjesto stavlja borac (u primjeru radnik) pa svaka kritika
pojedincu se ocjenjuje kao kritika grupi.
Na centralno spomen obilježje na Jelahu cvijeće su položile delegacije
Općine, Boračkih organizacija i Mjesnih zajednica.
Održana biciklistička trka Teslić-
Tešanj- Banja Luka
Drugi dio trke Beograd – Banja Luka polazio je iz Teslića, preko
Tešnja, Doboja i Dervente za Banja Luku. Organizator ove trke bio je
Biciklistički savez BiH.
Strae fotografije
Stoje s lijeva:NN, Ibrahim Mahmutefendić Taleba, Bosa Mitrović,
Mitar Mitrović, Amira Galijašević, Osman Fejzić, Aširaga Mujčić, Kasim
Salkičević, Fadil Turalić, Mulabdić
Čuče:NN, Smail Handžić, Rizo Sofić,
Tahir Turalić, NN,NN
Sa table na Gornjoj čaršiji
