Posljednji Tešanjski dnevnik

U Potočarima obavljen ukop ostataka još 29 žrtava genocida u Srebrenici. Najmlađa osoba imala je 16 godina, a najstarija 63 godine. Dženazu je predvodio reis–ul-ulema dr. Husein ef. Kavazović. Komemoraciji i dženazi prisustvovao je veliki broj poznatih ličnosti iz zemlje
i svijeta. Bila su prisutna oba člana Predsjedništva BiH iz FBiH, a član Predsjedništva iz RS-a, ne samo da nije bio, nego je izjavio da se ukopavaju prazni sanduci.

Ukopu je prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i potpredsjednik Skupštine Dritan Abazović. Skupština Crne Gore je nedavno donijela Rezoluciju o Srebrenici. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović obratio se na komemoraciji preko linka kao i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i ministar vanjskih poslova Makedonije.

U Maršu mira učestvovali su građani širom BiH, kao i susjednih zemalja, kao i naši sugrađani koji to čine godinama (Trepčaci, Društvo prijatelja Srebrenice, ove godine i Udruženje hadžija)

Iduće sedmice očekuje se veća količina vakcina i početak masovnije vakcinacije. U isto vrijeme najavljuju se novi sojevi virusa. Prema nezvaničnim informacijama u Tešnju nije bilo novozaraženih u protekloj sedmici.

Mlada plivačica Lana Pudar obradovala građane BiH osvojivši dvije srebrene i jednu zlatnu medalju na Evropskom juniorskom prvenstvu u plivanju.

Italijani prvaci Evrope u fudbalu.

Paklene vrućine sa malim prekidima, svakodnevno temperatura blizu 40°C. Suša ugrožava sve poljoprivredne proizvode. Mostar bio najtopliji grad u Evropi sa 41°C.

Deset godina izlaženja Tešanjskog dnevnika

Tešanjski dnevnik počeo sam pisati 4.7.2011. godine, u početku dvomjesečno, a zatim
sedmično. Još ranije sam odlučio da nakon 10 godina završim sa pisanjem. Ovo je
posljednja sedmica. Mentalno i fizički sam još uvijek sposoban za pisanje, pisao sam bez opterećenja i sa zadovoljstvom, ali biologija čini svoje i sve više postaje obaveza, a vremenom će postati i teret, a to ne bih želio.

Pišući Dnevnik sretao sam se sa puno poznatih i nepoznatih ljudi, puno toga saznao, prisustvovao svim kulturnim dešavanjima (izuzev tokom odmora i bolesti), prikupio puno podataka o tešanjskim ljudima, historiji Tešnja. Imam desetine foldera sa fotografijama iz porodičnih albuma Tešnjaka. Pohranio sam hiljade objavljenih i neobjavljenih fotografija. Trenutno na eksternom disku imam 250 GB fajlova i foldera, najvećim dijelom
nastalih iz pisanja Dnevnika.

Uvijek se sjećam početka pisanja i mladog, rano preminulog sjajnog mladića Almira Ruštića na čijem portalu www.tesanj.web se Tešanjski dnevnik počeo pojavljivati, nastavio na tesanj.net, a zadnjih godina i na Radio ZOS-u.

Ovo je prilika da se zahvalim svima koji su čitali Dnevnik i onim koji su mi pomagali. Hvala prof. Muji Pobriću koji je svake nedjelje izdvajao svoje slobodno vrijeme i lektorisao tekstove, Općini koja je materijalno pomagala (printanje i uvezivanje za osam godina izlaženja).

Ukupan broj strana Dnevnika printanih na format A4 je 4.555.

Hvala: Nedimu Eminagiću uredniku portala tesanj.net i direktorici Radio ZOS-a Ameli Sejdić, novinarima Halidu Fejziću, Rifi Vilašević, Muhamedu Čabriću, direktorima javnih
ustanova i SRC: Amiru Brki. Ernadu Prnjavorcu, Mensuri Mujkanović, Esmiru Bašiću, Almini Alagić i Safetu Jašiću, glavnom imamu Fuad ef. Omerbašiću i tehničkom sekretaru Medžlisa Rašidu Orloviću za pozive i naknadno dostavljanje podataka sa događaja u njihovoj organizaciji.

Pisanje Dnevnika prouzrokuje i troškove pa se zahvaljujem onim koji su to prepoznali i materijalno pomogli: Hifa oil, Cko, Medžlis IZ-e, nepoznati čitalac iz Austrije.

Zahvalan sam i r. Husi Hunduru, r. Adili Kahvić, Ekremu Ajanoviću Sosu koji su
najviše pomogli u identifikaciji osoba sa fotografija.

Osam Dnevnika je printano, od čega su četiri u boji i nalaze se u javnim ustanovama i kod mene, a četiri crno bijela, nalaze se u Općini, jedan primjerak u radio stanici i po jedan u dvije privatne biblioteke.

Dnevnike imaju otprintane i uvezane, moji prijatelji, privrednici, Osmo Saračević i Adem Šišić koji su finansirali printanje i uvezivanje svojih primjeraka.

U Dnevniku je objavljeno 636 starih fotografija od čega 76 grada, a ostale su fotografije Tešnjaka sa visokim brojem identifikovanih.

Zadovoljstvo mi je što pisanje završavam kada u BiH nema preminulih, a ima veoma mali broj oboljelih od Covida 19. Drago mi je što se ponovo vraća optimizam u društvo nakon pandemije čije posljedice će dugo trajati.

Nadam se da će zabilježeno nekada u budućnosti koristiti znatiželjnici i istraživači tešanjske historije.

Korona virus

5.7.

U BiH registrovano 6 novozaraženih (FBiH 5, RS 1), preminula jedna osoba u RS-u.

6.7.

U BiH registrovano 7 novozaraženih osoba i jedna preminula svi iz FBiH.

7.7.

U BiH registrovane 22 novozaražene osobe (FBiH 20, RS 1, DB 1), preminule dvije osobe (FBiH 1, RS 1).

8.7.

U BiH registrovano 20 novozaraženih osoba (FBiH 19, RS 1), preminula jedna osoba u FBiH.

9.7.

U BiH je registovano 17 novozaraženih osoba (FBiH 16, RS 1), preminulih nije bilo.

10.7.

U BiH registrovano 15 novozaraženih osoba (FBiH 11, RS 4), preminula jedna osoba u RS.

11.7.

U BiH otkrivene 22 novozaražene osobe (FBiH 17, RS 5), preminulih nije bilo. Nije bilo podataka iz Vlade Distrikta Brčko.

12.7.

U BiH registrovane dvije novozaražene osobe u FBiH. Preminulih nije bilo. Vlada Distrikta Brčko nije objavila podatke.

Opća bolnica i pandemija Covida 19

Zakasnio sam sa Dnevnikom jedan dan kako bih u zadnjem zabilježio nešto vrlo važno za
buduće generacije. Radi se o Općoj bolnici i njenom Covid odjeljenju. Ono što je Pobjeda u privrednom smislu to je Opća bolnica u zdravstvenom. To su tešanjske institucije koje su u ključnim kriznim trenucima bile sposobne da urade važne stvari za opće dobro, a da za to nisu imale materijalne niti ljudske specijalizirane resurse. Imali su one koji hoće, koji
nisu bez znanja a spremni da se uhvate u koštac sa novim izazovima.

Opća bolnica je nastala u teškim uslovima početka rata bez ikakvog iskustava u medicinskim granama koje nisu bile zastupljene u domovima zdravlja, a u ratu su prioritetne. Nešto slično se dogodilo i sada u novom ratu protiv Covida 19, nepoznate bolesti, bez adekvatnog prostora materijalnih sredstava i specijalista: infektologa i
epidemiologa.

U drugom valu bio sam pacijent na Covid odjeljenju i o tome sam ostavio zapis Dnevniku. Ti ljudi u bijelom doktori, medicinari, spremačice i drugi čija lica nismo mogli vidjeti su pravi heroji koji su uradili velike stvari i volio bih da se objave imena svih onih koji su
radili u Covid odjeljenju i da im se iskaže zahvalnost preko kolektivnog priznanja.

Trenutno je zatišije kada je epidemiološka situacija u pitanju, ali najave govore da je budućnost neizvjesna.

A kad je pandemija Covida 19 kod nas u Tešnju sve je počelo 31.1.2020. godine kada su izdate instrukcije Federalnog ministarstva zdravstva i formiran Krizni štab na nivou Kantona u kome su bili direktor Opće bolnice prim.doc. Hasan Škiljo, kao direktor i
dr Ljilja Sejdinović kao epidemiolog.

Već 27.2.2021. godine formiran je Operativno koordinacioni tim. Članovi Operativnog
koordinacionog tijela su doc dr. Hasan Škiljo, prim. dr. Kadrija Abduzaimović, zamjenik rukovodioca te članovi: prof. dr. Besim Prnjavorac, doc dr. Ened Hodžić, prim. dr. Jasna Jukić, prim. dr. Emir Smailbegović, glavna sestra Opće bolnice Amela Kantić-njen zamjenik Alen Omerović te Esad Zilkić dipl med tehničar. Nakon kratkog vremena Operativno-koordinacioni tim Covid 19 preimenuje se u Operativni štab za Covid 19 koji će svoj rad usmjeriti na ljudske resurse, prostor i proces rada i nabavku medicinske opreme i zaštitnih i dezinfekcionih sredstava.

Uvodi se preraspodjela radnog vremena, a radnici se svrstavaju u tri grupe. Prva radi u bolnici, druga je rezerva kod kuće i treću grupu čine radnici sa Zavoda za zapošljavanje. Preuređuje se prostor, utvrđuju nova pravila kretanja, formira se izolacija pozitivnih
pacijenata na 8 kreveta Odjeljenja Pneumologije i stvaraju pretpostavke za proširenje na 48 kreveta.

Nabavlja se zaštitna oprema (pokretni RTG, oprema za PCR dijagnostiku, respiratori i dr) iz vlastitih sredstava.

Prvi pacijent pozitivan na Covid 19 registrovan je 17.3.2020. godine, a u bolnicu primljen 20.3. Na odjelu za plućne bolesti urađen je izolacijski prostor. Pripremljeno je 20 kreveta za prve pacijente uz istovremenu pripremu za prijem dodatnih 20 kreveta, a izvršene su pripreme i za veći broj pacijenata. Značajan broj liječenih pojavio se krajem maja 2020.

Ministarstvo zdravlja Ze-Do kantona donijelo je odluku 19.6.2020. godine o formiranju stalnog bolničkog odjela za liječenje COVID bolesnika u Općoj bolnici. Paralelno sa primanjem prvih pacijenata Bolnica se materijalno i tehnički pripremila za veći priliv, kao i
složenije oblike kiseoničke potpore u terapiji. Nabavljeni su aparati za kiseoničku podršku, respiratori, oprema za davanje infuzijske i druge terapije.

U Službi za mikrobiologiju Opće bolnice nabavljena je oprema i zaposlen novi kadar sa svrhom pružanja usluga PCR laboratorije. Laboratorija je certificirana Rješenjem Federalnog ministarstva zdravstva za obavljanje laboratorijske izolacije virusne RNA i identifikacije
uzročnika zarazne bolesti (SARS-Cov-2) radi utvrđivanja dijagnoze na Covid 19.
Opća bolnica u Tešnju je jedina opća bolnica u FBiH koja radi PCR testiranja i test validan u cijeloj Evropskoj uniji i svijetu.

Drugi val, znatno veći od prvog, desio se u periodu novembar-decembar 2020.godine kada je nastala potreba da daljim proširenjem pa je za Covid odjel opredjeljeno, a ubrzo popunjeno novih 25 kreveta. Izvršene su pripreme i za novo proširenje. Već sredinom marta 2021. godine počinje treći val pandemije. Donio je mnogo veći broj bolesnika, koji su bili sa znatno težom kliničkom slikom, a ukazala se potreba za novim proširenjem, zašto je pripremljeno novih 20 kreveta. U bolnici je za liječenje opredjeljen znatno veći broj
medicinskih, a i drugih radnika.

Od početka pandemije marta 2020. godine do danas na Covid odjelu liječeno je 1.325 pacijenata.

Od početka pandemije do kraja 2020. godine oboljelo je 70 radnika Opće bolnice, a još 70 radnika prebolovalo bolest bez simptoma.

Infekciju je prebolovao sa dosta teškom kliničkom slikom i direktor Opće bolnice doc dr. Hasan Škiljo i prof dr. Besim Prnajvorac koji je Načelnik Covid odjeljenja. Nažalost u ovoj borbi preminuo je jedan zdravstveni radnik- medicinski tehničar što je bio i prvi smrtni slučaj zdravstvenog radnika u Ze-Do kantonu.

(Zahvaljujem se doc dr. Hasanu Škilji direktoru Opće bolnice i prof dr. Besimu Prnjavorcu na dostavljenim materijalima iz kojih sam preuzeo podatke i informacije u tekstu)

Posjeta Pobjedi d.d.

Želja mi je da u zadnjem pisanju Dnevnika napišem i pozitivnu privrednu priču. Pratio sam informacije iz Pobjede, firme u kojoj sam proveo najveći dio radnog vijeka i za koju sam emotivno vezan, o stalnom napretku i vraćanju na nekadašnje pozicije.

Pobjeda nije obični kapacitet za proizvodnju dijelova motora, ona je mnogo više od toga. Ona je početkom šezdesetih postavila temelje moderne industrijske proizvodnje koja će značiti i početak razvoja Tešnja iz izrazito nerazvijene općine. Pobjedina osnovna ideja vodilja je bila razvoj, više pogona, više radnika, a onda će i nerazvijenom Tešnju, u to vrijeme, biti bolje. Tako su nastale Fabrika filtera i FAD. Bez obzira na politički sistem
i vlasništvo uvijek je postojala je simbioza Pobjede i Općine. Radnici Pobjede su uvijek imali posebnu privrženost firmi. Rat je devastirao Pobjedu u svakom pogledu pa su i bivši i sadašnji radnici, kao i većina građana sa zebnjom pratili mukotrpan put povratka „majke Tešnja“, kako su je zvali. Zamolio sam direktora Elvedina Ćosatovića za prijem kako bih napredak zabilježio.

Evo šta sam saznao:

Pobjeda nastavlja nizati uspjehe u proteklih pet godina. Kompanija bilježi pozitivan trend rasta ukupne prodaje u ovom periodu, unatoč izazovima sa kojima se susreće uslijed COVID-19 pandemije. U periodu pandemije, kompanija je uspjela održati redovne isporuke kupcima, i odgovoriti na njihove zahtjeve, čak zabilježiti veliki porast narudžbi u 2021.
godini. Tako je realizacija prodaje u 2020. godini porasla preko 6% u poređenju sa prethodnom godinom, a prva polovina 2021. godine je završena sa 7,6% prebačaja u odnosu na planiranu godišnju prodaju. Radnici Pobjede su strpljivo i odgovorno obavljali svoje redovne poslove, uz otežavajuće okolnosti epidemioloških mjera. Zauzvrat, uprava kompanije na čelu sa Elvedinom Ćosatovićem nije otpustila nijednog radnika, tako da danas broji ukupno 316 zaposlenih (od kojih je 77 zaposleno u Livnici Turbe). Osim toga, Pobjeda se susrela sa dodatnim izazovima u nabavci osnovnih materijala za proizvodnju, te
otežanim njihovim transportom. Zbog toga je rukovodstvo firme posebno ponosno na svoje radnike, i uspješno savladavanje svih izazova u posljednjih godinu dana.

Pobjeda se posebno ponosi svojim internim odjelom Razvoja proizvoda i procesa. Većinu
ovog odjela čine mladi inženjeri mašinstva, prosječne starosti 30 godina. Ovu konkurentsku prednost prepoznaju i Pobjedini kupci, koji Pobjedu biraju kao strateškog partnera na dugoročnim projektima razvoja pumpi ulja i vode za nove motore na tržištu. Upravo je zbog toga 2017. godine započeta saradnja sa kupcem BMC Power iz Turske, za kojeg je Pobjeda dizajnirala, razvila i proizvela pumpe ulja i vode za prvi nacionalni turski motor. Pobjeda i dalje aktivno učestvuje u daljim projektima razvoja pumpi za druge tipove motora za ovog kupca.

Direktor Elvedin Ćosatović

Osim usluga dizajna i konstruisanja, Pobjeda je u svojoj proizvodnji izradila prototipe, uz samostalnu konstrukciju svih livačkih, steznih i kontrolnih alata, te izvršila funkcionalno ispitivanje u vlastitoj laboratoriji. Priča se ne završava ovdje – Pobjeda nastavlja sa uvođenjem ovih proizvoda u serijsku proizvodnju. Pozitivni rezultati novih projekata otvaraju vrata za dalje širenje ovog odjela, u kojem Pobjeda vidi veliki potencijal u budućnosti. Pobjeda poziva sve inženjere da se priključe timu, i budu dio daljih iskoraka Pobjede, koji predstavljaju veliki uspjeh za jednu bh kompaniju.

Pobjeda prvi put podiže svoju ponudu kupcima na najviši nivo-konstrukcijom i razvojem proizvoda za nove motore

Osim novih razvojnih projekata, Pobjeda nastavlja uspješnu saradnju sa renomiranim proizvođačima, kao što je Daimler(dobro poznat kao Mercedes), za kojeg Pobjeda trenutno proizvodi više različitih pumpi ulja za Mercedes kamione Actros Atego. Godine 2017. Pobjeda je počela isporučivati dijelove motora za MAN Truck&Bus, a jedini je dobavljač pumpi za vodu i ulje za najveće proizvođače traktora u Turskoj. Asortiman proizvoda Pobjede se neprestano proširuje, tako da značajan udio u ukupnoj proizvodnji osim pumpi
zauzimaju i mašinski obrađeni dijelovi, kao što su kućišta, remenice, nosači motora, kola i drugi dijelovi.

Protekli period je obilježen i promjenom menadžmenta kompanije, koji trenutno čine: Elvedin Ćosatović (generalni direktor), Armin Ćostović (izvršni direktor i zamjenik generalnog direktora), Himzo Smajić (izvršni direktor). Ovaj menadžment je zaslužan i za porast investicija u proteklom periodu.

Značajan dio investicija je namijenjen povećanju kapaciteta livenja u podružnici u Turbetu, koja je u vlasništvu Pobjede. Osvajanje novih proizvoda, proizvodnja u potpunosti su ovisni od osnovnog repromaterijala-odlivaka od sivog liva. Zato je Pobjeda kupila livnicu u
Turbetu 2009. godine koja joj omogućila veću nezavisnost u lancu snabdijevanja odlivcima od sivog liva. Time je omogućeno kvalitetno ispunjavanje termina isporuke proizvodnje kao i dalji, brži i sigurniji razvoj.

Proizvodni pogon livnice

Zaposlenici Pobjede su uz saradnju partnerskih kompanija uz sve to podržali širu zajednicu kroz izradu vizira i podjelu istih medicinskom osoblju u periodu COVID-19 pandemije. Da je društveno odgovorna kompanija, Pobjeda je pokazala i kroz niz drugih angažmana u prošlosti. Između ostalog, Pobjeda je dizajnirala i proizvela trbušni retraktor za bolnicu UKC Tuzla, donirala je klupe proizvedene u podružnici livnici Turbe gradu Tešnju, a redovno podržava škole i univerzitete kroz obavljanje praksi, izrade diplomskog rada iz praktične
primjene, te omogućava posjete i obilaske kompanije i proizvodnog pogona. Pobjedina najveća snaga su njeni zaposleni, zbog čega će strategija kompanije u budućnosti biti da otvori vrata novim kadrovima željnim izazova u renomiranoj kompaniji koja posluje na
visokotehnološkom i dinamičnom tržištu automotiva. Garancija za to je kontinuirano povećanje profita bez koga nema razvoja (investicije i ljudski resursi), a bez razvoja nema profita.

Pjesničko veče Sanje Radulović u CKO

U programu Ljeta u Tešnju u utorak je u CKO održano pjesničko veče Sanje Radulović. Posebno zanimanje prisutnih izazvala je činjenica da je pjesnikinja rođena 1975. godine u Tešnju, a potom su se uvjerili da se radi o zaista nesvakidašnjem i već uveliko ostvarenom i
afirmisanom književnom stvaralaštvu. Sanja Radulović je objavila zbirke pjesama
Lepet krila majke ptice 2015. i Prstohvat maslačka 2017, te zbirku kratkih priča Nomad na štiklama 2018. godine. Pjesme su joj prevođene na bugarski, italijanski, engleski, makedonski, francuski i slovenački, a kratke priče na albanski i makedonski jezik. Za svoja ostvarenja dobila je mnoštvo književnih nagrada. Živi na relaciji Doboj – Beograd.

Sanja Radulović je pročitala veliki broj svojih pjesama, a vrlo nadahnuto i kompetentno o njoj je govorila književnica iz Gradačca Tatjana Tomić. Ukupno uzevši, ovo je bio književni susret za pamćenje, a na kraju smo saznali i da Sanja dovršava svoj prvi roman koji bi trebao biti objavljen naredne godine.

S lijeva: Tatjana Tomić, Sanja Radulović i Amir Brka

Nagrađeni najbolji radovi na temu Afirmacija pozitivnog razmišljanja

Već jedanaestu godinu realizuje se ideja prof. dr. Besima Prnjavorca da se nagrade
najbolji radovi na temu Afirmacija pozitivnog razmišljanja. Prof. dr Besim Prnjavorac obezbjeđuje nagradni fond od 1.500 KM. Njegov moto je:

Živjeti znači mijenjati boje i nikada ne brinuti ako nam se učini da nešto ide naopako.
Jer znamo da ovo što imamo bolje je od onog što dolazi. Blaženstva i ljepote prevazilaze ništavnost, zato gdje ima ljubavi, pozitivizma pobjede su vidljive. Jer to je zamisao ovog natječaja.

Ovogodišnji natječaj provela je JU Opća biblioteka. Broj prijavljenih radova je bio manji nego ranijih godina jer zbog epidemije škole nisu radile i svo oglašavanje išlo je internetom. Na kraju je žiri u sastavu prof. Zulejha Terzić predsjednica, prof. Mujo Pobrić i novi čaln u donosu na prethodne godine prof. Alisa Dudić, nakon eliminacija razmatrao je
10 radova iz Tešnja, Maglaja, Tuzle Zenice.

Pobjednici, članovi žirija i članovi porodice Prnajvorac:

Sjede s lijeva:dr. Safeta Kahvić, dr. Subhija Redžepagić, Džemal Redžepagić, dr. Besima Rakić, Lejla Prnjavorac

Stoje:dr. Almina Alagić, prof. Alisa Dudić, Adem Dizdarević, Asima kćerka dr. Besime (radi u Beču kao građevinski inžinjer), prof. Mujo Pobrić, Raza Begunić, Emir Belagija i prof dr. Besim Prnjavorac.

Teme za učenike osnovnih škola:

Dobro djelo je bolje od dobre riječi.
Ljubav, strpljivost i dobročinstvo su putokaz ka sreći.
Daj svijetu i čovjeku najbolje što znaš i imaš.

Teme za učenike srednjih škola, studente i
ostale:

Dopusti neka ljubav preuzme vlast, neka preotme srce, nek pomuti razum za bolje sutra i lijep svršetak
Nema ljepše nade od one što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih što ih
rađa bol. Ili napiši nešto vrijedno čitanja ili uradi nešto vrijedno pisanja.

Podjela nagrada izvršena je na terasi Opće biblioteke, a nagrade su dodijelili
članovi žirija. Uz nagradu su dobili i knjigu Amira Brke Poeme. Program dodjele
vodila je direktorica Almina Alagić, a prisutnim i nagrađenim ispred porodice
obratila se Lejla Prnjavorac.

Dodjeli nagrada prisustvovali su, pored profesora Besima, njegove sestre dr. Subhija sa mužem Džemalom Redžepagić, dr. Safeta Kahvić, dr. Besima Rakić, kćerka prof Besima Lejla.

Prvu nagradu i 1.000 KM dobila je Jagoda Ilinčić iz Tuzle poznata kao dječiji pisac

Drugu nagradu i 300 KM dobila je Raza Begunić učenica Srednje tehničke škole u Tešnju

Treću nagradu i 100 KM dobio je Emir Belagija iz Tešnja.

Kao najmlađi učesnik nagradu Mjesečev pjesnik i 100 KM dobio je učenik OŠ Huso Hodžić Adem Dizdarević.

Nagrađene radove čitali su autori izuzev Jagode Iličić koja nije bila prisutna dodjeli. Program je muzičkim nastupom upotpunio Nijaz Hundur Nace.

Otvorena ozložba slika pod nazivom Srebrenica

U organizaciji JU Muzej u Eminagića konaku otvorena je izložba slika pod nazivom Srebrenica, a u povodu obilježavanja 26. godišnjice od genocida u Srebrenici. Izložba je dio sadržaja Ljeto u Tešnju 2021, a pokrovitelj je Općina Tešanj. Na izložbi je izloženo 19 umjetničkih radova i dvije umjetničke instalacije. Izloženi su radovi sljedećih umjetnika: Adis Fejzić, Danis Fejzić, Elma Čaušević-Mujezinović, Miralem Brkić, Hasan Čakar, Marina Finci, Amer Hadžić, Sanela Husić-Musabašić, Danilo Krstanović, Admir Mujkić, Renata Papišta i Salem Pezić. Na izložbi su se prisutnim posjetiocima obratile direktorica
Muzeja Tešanj Mensura Mujkanović i akademska kiparica Elma Čaušević-Mujezinović.

Lijevo mr. Mensura Mujkanović, desno Elma Čaušević Mujezinović

Promovisana knjiga Moj Tešanj Ahmeda Bosnića

U okviru programa Ljeto u Tešnju 2021 u organizaciji CKO održana je promocija knjige Moj Tešanj Ahmeda Bosnića. Učestvovali su: Slobodan Stajić, Fuad Ruvić i Husein Galijašević.

Slobodan Stajić je novinar, urednik Oslobođenja i Svijeta, saradnik Dana, Spektra i Sezama. Objavio je oko 4.500 članaka, putopisa, intervjua, komentara sa raznih peostora.

Fuad Ruvić je poznati kulturni radnik iz Maglaja. Iako je po struci inžinjer, priznati energetičar , profesor u srednjoj školi, on je i značajan kulturni radnik. Tvorac je Studentskog ljeta u Maglaju, muzičkog festivala mladih, svojevremeno najpoznatijeg u Jugoslaviji, o kome je napisao knjigu. Učestvovao je u stvaranju Radio i TV Maglaj . Poznato je TV lice sa RTV RBiH kao reporter i urednik.

Svi promotori knjige Moj Tešanj su i prijatelji autora.

Ideja o knjizi koja će nam ispričati priču o Tešnju iz Ahmedovog djetinjstava nastala je odavno. Ja sam zabilježio Ahmedove riječi prije 12 godina

– Moje djetinjstvo u Tabacima odvijalo se kao kakva čarolija. Ponekad mi se čini da sve lijepo i plemenito što me je ispunjavalo nosim upravo iz Tešnja. Tešanj je nešto što nosim u srcu i nijedan grad na svijetu ne mogu porediti s njim. Doduše, možda tog Tešnja nema više u realnosti, možda je on moja osobna fatamorgana, ali, bilo kako bilo, ja ga nosim iskreno kao svoju najveću vrijednost. To se ne da racionalno objasniti, to je kao san koji još uvijek sanjam. Ne želim se odreći tog lijepog sjećanja, tih bezbrojnih niti koje me vežu za tešanjsko djetinjstvo. To je moja čarolija i nadam se da ću je jednog dana znati ispričati u knjizi kojoj je moj prijatelj Amir Brka već dao ime – “Moj Tešanj”.

Slijeva: Slobodan Stajić, Husein Galijašević, Ahmed Bosnić, Fuad Ruvić

a u knjizi su ispisane riječi knjizi:

…u ovom gradu dobri ljudi postaju još bolji, gostoprimljiviji, srdačniji i plemenitiji nego što ih je priroda nagradila samim činom rođenja. Duboko vjerujem u to: ima nešto u podneblju, energiji i alkemiji moga grada što ga razlikuje od svih gradova na ovom svijetu.

Ove riječi najbolje pokazuju sa kakvom ljubavlju je autor pristupio pisanju knjige o njegovom djetinjstvu u Tešnju. Nevjerovatna moć zapažanja i pamćenja iz mladosti provedene u Tešnju i njegov spisateljski talenat, sa puno spisateljskog iskustva, Ahmed je smjestio u ovu knjigu. Autor je tako autentično do detalja opisao mahalu, kuće i porodicu, avlije, sokake. Opisao je naše majke i nene u dimijama i maramama sa okeranim rubovima. U većini porodica živjelo je više članova u nedovoljnim prostorima. Djeca su spavala na šiltetima ispod sećija. Djeca su, na sreću, i Ahmed, bila u prilici da na zimskim sijelima ispod jorgana slušaju starije, pa će nas on uvesti i u ozbiljan svijet odraslih. Taj njegov dar omogučio je nama Tešnjacima da dobijemo sjajnu knjigu koja nam, koliko ja znam, prva tako upečatljivo priča o jednom teškom i turbulentnom vremenu, kao što je vrijeme poslije Drugog svjetskog rata.

Drugi s lijeva Ahmedov brat Mustafa koji danas živi u Maglaju

Ahmedova biografija i rezultati spisateljkog rada zahtjevali bi puno prostora. Zato sam odlučio napisati samo one najvažnije. Rođen je u Tešnju 1943. Ahmed Bosnić je novinar, publicista i istarživač, autor sjajnih knjiga i TV serijala. Kao srednjoškolcu nagrađena mu je pjesma i od tada ne prestaje njegov spisateljski rad. Organizator i vođa novinarsko istraživačkih ekspedicija po cijelom svijetu. Autor je TV serijala, autor većeg broja knjiga: Sve misterije svijeta, Dan kada su učenjaci umirali, Tajne iščezlih civilizacija, Misionari iz svemira, Tajanstveno more, Izvan tijela, Atlantida: najveća misterija svijeta, Točak sudbine, Zapisi i hamajlije, Ono
najbolje:Bosna i Hercegovina, Knjiga tajni i dr.

Počela sa radom Škola plivanja

Na Kiseljaku je počela sa radom ovogodišnja grupa Škola plivanja u organizaciji Sportsko rekreacinog centra koji upravlja bazenom. Škola se odvija u grupama do 20 polaznika, a u ponedeljak, kada je počela sa radom bila su prijavljena 90 polaznika. Obuka traje pet radnih dana. Jedan instruktor radi sa grupom od desetoro djece. Radi se o stručnim i iskusnim instruktorima-učiteljima plivanja: Kenanu Kurbašiću, Benjaminu Aliću i Ahmetu Muminoviću. Škola plivanja će raditi do polovine augusta..

U odnosu na proteklu sezonu obavljeni su radovi tako da bazen sada ima preliv sa tri strane, zatim je proširen prostor za sunčanje. U ovim vrućim danima bazen je je prava tešansjka oaza, posebno da djecu. Jedan dan je imo preko 300 posjetilaca.

Sportsko igralište Dolac u izgradnji

Nakon izvršene analize stanja postojeće infrastrukture u Mjesnoj zajednici Raduša, izraženih potreba djece i mladih za organizacijom kulturnih i društvenih događaja i bavljenjem sportskim aktivnostima, Savjet Mjesne zajednice Raduša je donio odluku o formiranju građevinskog odbora za pokretanje aktivnosti i izgradnje sportskog igrališta Dolac

Lokacija za izgradnju poligona je zvana “Dolačka ravan” parcela zemljišta u vlasništvu Općine, koja je odcepljena sa namjenom za izgradnju igrališta.

Do 10.07.2021. godine prikupljeno je u novcu i materijalu 39.714 KM, a svaka donacija je bila objavljena kao reklama na facebook stranici “Igralište Dolac“.

Do sada je urađeno dosta posla na pripremi terena i izgradnji zida oko poligona, postavljanju ograde oko 900 m2, a svi radovi su do sada rađeni na principu volonterskih akcija. Želja organizatora je da se igralište završi do jeseni na radost djece MZ Raduša, ali i šire. Igralište će biti prekriveno umjetnom travom . Igralište će biti otvorenog tipa za javnost, bez naplaćivanja korištenja, što će privući omladinu sa čitavog područija naše Općine.

(Informacija i fotografija Safet Jašić)

DNK nalaz potvrdio Edin je sin Seda Kotorića Tote

Sead Kotorić Toto radni vijek je proveo u Njemačkoj radeći različite poslove i van ove države. Nakon penzionisanja živi mirno u Tešnji i svaki dan ga možete susresti u Teši na Donjoj čaršiji ili restoranu Čaršija na Gornjoj čaršiji. Često ispijamo kafu zajedno. O njemu i njegovom životu, koji je zaista bio buran, pisao sam u Dnevniku.

Sead i Edin

U braku koji je imao izgubio je malu djecu tako da je do nedavno bio bez članova svoje porodice. Međutim da njegov život nikada ne može uploviti u mirne vode pokazuju nedavni događaj. Prije dva mjeseca u Tešnju se pojavio Edin mladić iz SAD, našao Seada tvrdeći da mu je majka kazala da mu je on otac. Sead se sjetio Edinove majke i veze koju su imali u Hamburgu, ali nije znao da je rezultat veze bilo njihovo dijete. Odlučili su da izvrše DNK provjeru, koja je pokazala tačnost riječi Edinove majke. Upravo na Edinov trideset drugi rođendan Sead je pozvao prijatelje u restoran Tešu da predstavi sina i počasti prijatelje za sinov rođendan.

Sead i Edin sa Seadovim prijateljima

Izviđači ponovo u humanitarnoj akciji

Članovi i članice Odreda izviđaća Crni Vrh ponovo su organizirali humanitarnu akciju.

Ovaj put prikupljaju sredstva za dvadesetjednogodišnju Ajnu Valentić. Ajna od svoje trinaeste godine se bori sa skoliozom i kifozom. Ova hrabra djevojka ima problem i sa srcem koje se zbog iskrivljenosti kičme pomjerilo u desnu stranu. Rješenje za dio Ajninog problema je operacija kičme u Turskoj koja košta 60.000 KM. Bez obzira na iznos koji skupe članice Odreda izazivaju simpatije kako to rade sa sa ljubavlju.

Novo cvijeće u tešanjskim avlijama

Čitajući knjigu Moj Tešanj Ahmeda Bosnića vratio sam se u sjećanjima na naše avlije i cvijeće u njima: đulšekaja, ruže đulberšećerke, kadifice, zambaci, đurđevak is. Međutim u avliji Murisa Prnjavorca na Gornjoj čaršiji, njegova supruga Armine-Minke je napravila pravu čaroliju od cvijeća koje mi je negdje između čuvarkuće kaktusa.

Objasnila mi je da je cvijeće iz porodice ,,Sukulentne biljke” kojima pripadaju i kaktusi i čuvarkuće, kao i neke druge slične vrste. Ove biljke spremaju vodu u svoje listove i savršeno su se prilagodile da je pohrane za duže vrijeme.Ova prilagodba im omogućava preživljavanje u okruženju u kojem druge biljke ne mogu preživjeti. Iako se čini da su jako otporne potrebno je mnogo truda i ljubavi za održavanjem u životu U Minkinom dvorištu ima oko 500 saksija sa više od hiljadu biljaka i oko 800 vrsta. Minka do novih vrsta dolazi putem društvenih mreža sa hobistima iz regiona. Član je i jedan od od 3 administratora grupe Sekulativne biljke u BiH koja ja broji približno 5.000 članova iz raznih zemalja (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Njemačka i dr.). U njenom dvorištu su biljke nabavljene iz Portugala, Kine, Danske,