Odluku o privremenom finansiranju donijet će Vijeće ministara BiH kako ne bi bilo ugroženo servisiranje vanjskog duga, ali i isplata plaća i naknada te obaveza na nivou institucija BiH.
Institucije Bosne i Hercegovine u 2015. godinu ući će sa odlukom o privremenom finansiranju s obzirom na to da još uvijek nije konstituisana Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine koja donosi državni budžet za narednu godinu.
Konstituirajuća sjednica sedmog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazana je za utorak, 9. decembar, ali je to nedovoljno, jer nije započeo proces izbora delegata u Dom naroda, koji takođe mora potvrditi prijedlog zakona o budžetu institucija BiH da bi on stupio na snagu. Taj proces, posebno konstituisanje Doma naroda PS BiH, mogao bi potrajati još koji mjesec.
Odluku o privremenom finansiranju donijet će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kako ne bi bilo ugroženo servisiranje vanjskog duga, ali i isplata plaća i naknada zaposlenim u državnim institucijama te obaveza na nivou institucija Bosne i Hercegovine.
U Novu godinu s trećinom budžeta iz 2014.
Privremeno finansiranje za 2015. godinu u periodu januar – mart bit će utvrđeno na nivou trećine budžeta institucija Bosne i Hercegovine iz 2014. godine koji je iznosio 950 miliona KM (oko 475 miliona eura) na osnovu odluke Fiskalnog vijeća BiH, koje je utvrdilo da Globalni fiskalni okvir za period 2012. – 2014. godina bude utvrđen u tom iznosu.
U okviru Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine utvrđeno je da zahvatanje sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji je glavna prihodovna strana, bude na nivou 750 miliona KM (oko 375 miliona eura).
Zajedno s vanjskim dugom, ukupni budžet BiH za 2014. iznosi 1.796.392.968 KM (oko 900 miliona eura).
Kako saznaje Anadolu Agency (AA) u kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevande, iz Ministarstva finansija i trezora BiH još nije stigao nacrt budžeta institucija BiH za 2015. godinu, tako da je upitno da li će se ovaj akt uopće naći pred odlazećim državnim ministrima na sjednici Vijeća ministara BiH do kraja godine.
Da bi prijedlog budžeta institucija Bosne i Hercegovine bio upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH, osim Vijeća ministara, mora ga utvrditi i Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države, koje je po Ustavu Bosne i Hercegovine i oficijelni predlagač.
Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2014. i 2013. godinu dva puta je uzastopno usvajan u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u decembru prethodne godine. No, upravo budžet institucija Bosne i Hercegovine bio je glavni kamen spoticanja nakon formiranja vlasti u odlazećem mandatu Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara, ali i Predsjedništva Bosne i Hercegovine u ranijem sazivu.
Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2012. godinu stupio je na snagu tek u junu te godine, nakon što ga je posljednjeg dana maja potvrdio i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Budžet institucija BiH za 2012. godinu usvojen je uz protivljenje zastupnika i delegata Stranke demokratske akcije (SDA), jer su predstavnici te stranke cijenili kako cementirani budžetski okvir od 950 miliona KM neće biti dostatan za razvoj Bosne i Hercegovine posebno u domenu ispunjavanja uslova koji se odnose na evropski i NATO put države.
Zbog budžeta 2012. rekonstrukcija vlasti
Zvanično to je bio razlog zbog kojeg je koalicioni partner SDA, Socijaldemokratska partija (SDP) svega nekoliko mjeseci nakon uspostave Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na koji se čekalo godinu i po nakon općih izbora 2010, zatražila njegovu rekonstrukciju.
SDA je isključena iz državne vlasti smjenom kadrova te stranke sa pozicija ministara sigurnosti i odbrane, odnosno zamjenika ministra finansija i trezora, odnosno isključenja iz Vijeća ministara BiH.
U 2012. godini institucije Bosne i Hercegovine tako su pet mjeseci funkcionirale na osnovu dvije kvartalne odluke o privremenom finansiranju koje su donijela dva različita sastava Vijeća ministara BiH, u starom do februara i novom sazivu nakon februara te godine.
Takođe, i godina prije, 2011, završena je uz odluku o privremenom finansiranju u okviru koje su donesene čak četiri kvartalne odluke o tome. Interesantno je da je Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2011. godinu usvojen posljednjeg dana te godine, 31. decembra u večernjim satima na vanrednim sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH i to na bazi izvršenja, prema kojem su rashodi bili 905 miliona KM (oko 402,5 miliona eura), a cjelokupan budžet s vanjskim dugom 1,245 miliona KM (oko 622,5 miliona eura).
Upravo iz razloga nepostojanja i Doma naroda u bh. entitetu Federacija BiH, odnosno Vijeća naroda u bh. entitetu RS gotovo je nemoguće da zakonodavna tijela oba bh. entiteta usvoje budžete FBiH i RS-a za 2015. iz kojih se finansira većina socijalnih kategorija u državi.
Visoki predstavnik spasio FBiH 2011.
Za razliku od institucija Bosne i Hercegovine gdje je prema odredbama moguće da odluke o privremenom finansiranju može samostalno donijeti Vijeće ministara BiH kao izvršna vlast, taj dokument na razini entiteta nije moguće usvojiti bez potvrde u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, odnosno Narodne skupštine i Vijeća naroda u bh. entitetu RS.
Ako ubrzo ne bude konstituisan Dom naroda Parlamenta FBiH, za koji je proces izbora delegata je započeo samo u jednom kantonu, Srednjobosanskom, od deset kantona, moglo bi doći u pitanje cjelokupno funkcionisanje Federacije BiH s obzirom na to da se odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal mora donijeti najkasnije u januaru.
Federacija BiH sličan koalps je izbjegla 2011. godine, kada je zbog nekonstituisanja Doma naroda odluku o privremenom finansiranju proglasio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
Slični problemi mogli bi se desiti i u bh. entitetu RS ne uspostavi li se ubrzo Vijeće naroda tog entiteta za koje je proces izbora delegata je tek započeo.
(AA/md/depo portal)
